Europska Komisija je predstavila 166 energetskih projekata za zelenu budućnost EU, a jedan projekt planiran je i u Hrvatskoj. Riječ je o Carbon capture and storage (CCS), GT CCS Croatia projektu transporta i skladištenja CO2 u podzemnom spremniku.

Europska komisija predstavila je popis od 166 energetskih projekata koji će postaviti temelje za budući energetski sustav Europe. Povjerenica za energetiku Kadri Simson je prilikom predstavljanja rekla kako popis prekograničnih projekata iscrtava novu energetsku kartu Europe te da je era financiranja EU-a za infrastrukturu fosilnih goriva završila.

Takozvani projekti od zajedničkog interesa (PCI) uključuju izgradnju električne, vodikove i CO2 mreže diljem Europe a u planu je i povezivanje tih novih mreža s drugim regijama uključujući sjevernu Afriku, Skandinaviju, Ujedinjeno Kraljevstvo i Ukrajinu.

Vodik u fokusu
Konkretnije, više od polovice prijedloga, ukupno 85, odnosi se na inicijative za električnu energiju, offshore i pametnu električnu mrežu, od kojih bi mnoge trebale biti puštene u rad između 2027. i 2030. Uz 14 projekata transportnih mreža ugljičnog dioksida kojima se nastoji stvoriti tržište za ugljik hvatanje i skladištenje, popis uključuje 65 projekata vodika i elektrolizera, što je prvo uvrštavanje ovih tehnologija na popis.

Čak 29 projekata prijenosa vodika moći će dobiti sredstva EU-a i imati koristi od ubrzanog izdavanja dozvola, kao i planovi za 17 elektrolizera i sedam podzemnih skladišta vodika. Većina njih bit će dovršena do 2030, kažu.

Uvrštavanje vodikovih projekata po prvi put na PCI popis veliki je korak naprijed i pokazuje predanost Europe da postavi temelje europske vodikove okosnice - rekao je Daniel Fraile, glavni službenik za politiku u Hydrogen Europe.

Komisija očekuje da će potražnja za električnom energijom u EU-u porasti za 60 posto do 2030., te smatraju kako će mreže morati integrirati i veliki udio varijabilne obnovljive energije.

Mreže se moraju prilagoditi decentraliziranjem, digitaliziranijem i fleksibilnijem sustavu s milijunima solarnih ploča na krovovima i lokalnim energetskim zajednicama koje dijele resurse – rekla je Simson.

Komisija je naglasila da bi se prekogranična infrastruktura između država članica trebala udvostručiti u sedam godina te procjenjuju da će na sve nadogradnje biti potrebno potrošiti oko 584 milijarde eura.

Projekt u RH
Od 166 planiranih projekata, i Hrvatska se našla u jednom od njih. Naime, EK za Hrvatsku planira prekograničnu mrežu ugljičnog dioksida (GT CCS Croatia) te izgradnju cjevovodne transportne infrastrukture u Hrvatskoj i Mađarskoj s tim da bi podzemno skladište vodika trebalo biti u RH.

Ovo označava šestu iteraciju PCI liste, kompilacije međunarodnih energetskih projekata namijenjenih javnom financiranju i određivanju prioriteta koja se ažurira svake dvije godine. Značajno je da je ovo izdanje po prvi put nadobudno isključilo infrastrukturu fosilnih goriva.

Velik dio popisa sastoji se od energetskih projekata, uključujući skladištenje električne energije, interkonektore i projekte pametnih mreža. No prvi put je uključen i popis od 65 projekata vodika i elektrolizera.

Ovi vodikovi projekti ‘omogućit će izvoz i prijenos tokova obnovljivog vodika u susjedne države članice i omogućiti velikim industrijama dekarbonizaciju i ostanak u EU‘, rekla je Simson.

Karbonski vlakovi
Jedan od najupečatljivijih projekata na popisu je plinovod za vodik koji povezuje proizvođače u Norveškoj s industrijskim kupcima u Njemačkoj. Cjevovod, suradnja između nordijskog plinskog diva Equinor i njemačke elektroenergetske kompanije RWE, ima za cilj transport dva gigavata vodika proizvedenog iz fosilnog plina — također poznatog kao ‘plavi vodik‘ — do 2030. godine, a do pet puta veću količinu do 2038. godine. Plavi vodik će se proizvoditi u dva velika pogona u zapadnoj Norveškoj, od kojih će jedan izgraditi Equinor a drugi Shell.

Emisije CO2 iz proizvodnje plavog vodika bile bi ‘sigurno pohranjene ispod morskog dna Norveške uz pomoć tehnologije za hvatanje i skladištenje ugljika [CCS], prema opisu projekta. Odobreni popis uključuje 14 takvih CCS projekata u skladu s ciljem EU da se ‘stvori tržište‘ za novu tehnologiju. Jedan od tih projekata predlaže prijevoz CO2 željeznicom između Latvije i Litve. Studije izvodljivosti su u tijeku.

Duga operacija iz Le Havrea u Francuskoj i Dunkerquea u Belgiji ima za cilj prijevoz brodom do raznih ponora vodika u Sjevernom moru.

Prljavi vodik
Ali i aktivisti i akademici opetovano su upozoravali da je 80 posto svih CCS projekata zatvoreno zbog prekoračenja troškova i neispravne tehnologije. Mnogi koji ostaju u funkciji hvataju daleko manje ugljika nego što je planirano, kao što je pokazalo nedavno istraživanje američke nevladine organizacije Institut za energetsku ekonomiju i financijsku analizu (IEEFA).

Istraživanje Global Witnessa iz 2022. koje je ranije popratio EUobserver na sličan je način pokazalo da je CCS sustav u postrojenju plavog vodika kojim upravlja Shell u Alberti, Kanada — jednom od rijetkih takvih operativnih postrojenja u svijetu — emitirao više CO2 nego što je hvatao.

Ova otkrića potvrdila su studiju Sveučilišta Cornell iz 2021. koje je pokazalo da su emisije plinova od izgaranja plavog vodika više od 20 posto od korištenja konvencionalnog plina. Ali neovisni istraživači uvelike se slažu da bi se čišći zeleni vodik proizveden iz solarne energije i energije vjetra trebao koristiti kao zamjena za upotrebu vodika, ograničeno na proizvodnju cementa, gnojiva i petrokemijskih proizvoda poput metanola.
lidermedia.hr

 

Projekt od 400 milijuna eura: Nexe će imati prvo on-shore skladištenje CO2 u Europi
Nexe Grupa želi biti lider u zelenoj tranziciji, poručuje Ergović, i zato je godinama fokusirana na realizaciju projekata s ciljem smanjenja ugljičnog otiska, povećanja energetske učinkovitosti te povećanja udjela korištenja alternativnih goriva i sirovina.

Ugovorenom suradnjom na globalno jedinstvenom projektu pod imenom CO2NTESSA između Nexe Grupe i međunarodnog partnera Thyssenkrupp Grupe, našička cementna industrija prva je uskočila u vlak za prijavu projekta proizvodnje CO2 neutralnog cementa na Inovacijski fond za financiranje projekata velikih razmjera.

To je unutar cementne industrije broj 1 hvatanje pozicija Našičana za tranziciju u energetski učinkovito i zeleno poslovanje na troškovno efikasan način, istodobno od velike važnosti za suvremene potrebe hrvatske građevinske industrije.

Utiskivanje u slani akvifer
S procijenjenom vrijednošću od 400 milijuna eura radi se o jednom od najvećih planiranih projekta u industriju u Hrvatskoj, koji ujedno predstavlja i prvo on-shore skladištenje CO2 u Europi.

Naime, Nexe bi ovime postao prvi korisnik buduće infrastrukture za transport i skladištenje ugljičnog dioksida koju planira implementirati RH u sklopu projekta Croatia GT CCS. Skladište gdje će se zbrinjavati uhvaćeni CO2 i transportirati cjevovodima nalazi se u blizini na lokaciji Bockovci-1.

Tamo će se CO2 utiskivati u ležište – slani akvifer. Također, ovo će ležište u Slavoniji u sklopu međugranične suradnje na projektu Croatia GT CCS koristiti i obližnja mađarska cementna industrija, za što se očekuje realizacija u sklopu operativnih aktivnosti za koje su zaduženi Plinacro i Agencija za ugljikovodike.

Projektom Nexea i njemačke grupacije koja raspolaže inače s više od 70.000 patenata predviđa se izgradnja novog postrojenja na bazi Oxyfuel tehnologije druge generacije, jedinog dugoročnog rješenja za potpuno uklanjanje CO2 emisija.

Nakon što su ugovor jučer u Zagrebu potpisali Ivan Ergović, predsjednik Nexea., najveće tvrtke u sastavu ove grupacije koja je vodeći regionalni proizvođač građevinskog materijala i Frank Ruoss, član Uprave poslovne jedinice Polysius u grupaciji ThyssenKrupp Industrial Solutions, projekt će već 16. ožujka biti prijavljen na Inovacijski fond koji omogućuje sufinanciranje do 200 milijuna eura.

Do kraja 2024. plan je zatvoriti financijsku konstrukciju. Paralelno 2025. planirana je izrada projektne dokumentacije i ishođenje svih dozvola, dok se prva “lopata” očekuje 2026., kao i puna funkcionalnost nove tvornice 2029. Po planu Nexe će na prijelazu novog desetljeća proizvoditi CO2 neutralan cement i biti cjenovno konkurentan, dok će implementacijom ispuniti sve smjernice zelene gradnje i europskog zelenog plana.

Što se zatvaranja financijske konstrukcije tiče u dijelu preostalih oko 200 milijuna eura Nexe računa na potporu banaka. “Imamo pismo potpore Hrvatske banke za obnovu i razvoj, te pismo potpore Europske banke za obnovu i razvoj, kao i nekoliko poslovnih banaka, primjerice Erste i Nove hrvatske banke”, kazao je Ergović za Poslovni dnevnik.

Nexe Grupa želi biti lider u zelenoj tranziciji, poručuje Ergović, i zato je godinama fokusirana na realizaciju projekata s ciljem smanjenja ugljičnog otiska, povećanja energetske učinkovitosti te povećanja udjela korištenja alternativnih goriva i sirovina.

Kako bi osigurali dugoročan razvoj i održivost poslovanja, te bili spremniji na nove tržišne okolnosti, krajem prošle godine, kako navodi, definirali su novu Strategiju razvoja Grupe za razdoblje 2022.- 2030.

U strateškim stupovima kao glavni ciljevi ističu se energetska i zelena tranzicija. Energetska tranzicija podrazumijeva niz projekata u cilju smanjenja energetske ovisnosti njihovih tvornica ulaganjem u proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, dok zelena tranzicija podrazumijeva smanjenje CO2 emisija za više od 50% do 2030. ulaganjem u nova tehnološka rješenja i kroz operativnu izvrsnost.

Najvažniji zadatak
Njihova cementara u Našicama čini trećinu hrvatske proizvodnje, s više od milijun tona cementa godišnje, a 50 posto izvoze. Međutim, proizvodnja cementa spada u kategoriju energetski intenzivne industrije i za milijun tona cementa potrebno je više od 900 GWh, uz temperature veće od 1400 stupnjeva Celzijusa, a nastaje više od 700.000 tona CO2 godišnje. Više od 60% tih emisija ne mogu se izbjeći korištenjem obnovljivih izvora energije tako da ovaj projekt predstavlja rješenje.

Ergović ističe i da je to budućnost cemente industrije jer ova inovativna tehnologija omogućuje potpuno hvatanje CO2 iz proizvodnog procesa, a to je više od 700.000 tona godišnje. To je količina koju na godišnjoj razini emitira više od 500 tisuća vozila na fosilna goriva, a ekvivalent je 3% ukupnih CO2 emisija u RH.

Kako je Ruoss istaknuo, dekarbonizacija industrije jedan je od najvažnijih zadataka našeg vremena, a za cementnu industriju to znači proizvesti proizvode na održiviji i ugljično neutralan način u budućnosti.

“To predstavlja veliki izazov koji zahtijeva upotrebu novih tehnologija. Naša tehnologija omogućuje optimalno hvatanje CO2 koji nastaje u proizvodnom procesu čime se
značajno doprinosi zelenoj tranziciji cementne industrije”, kaže Ruoss.
www.poslovni.hr