Potencijal biomase
    Subota, 25 Lipanj 2011 22:47

    Potencijal biomase

    Ekološka prednost biomase u odnosu na fosilna goriva je njena obnovljivost i potrajnost, a opterećenje atmosfere ugljičnim dioksidom je zanemarljivo. Važna je i socijalna komponenta u korištenju biomase jer se iskorištavanjem tog potencijala otvara znatan broj novih radnih mjesta, posebice u ruralnim područjima. Fosilna goriva neće vječno trajati, naglašava se već niz godina. Do otkrića hladne fuzije, ili jefitnog načina kako proizvesti vodik, proći će, čini se, desetljeća. U sadašnjoj situaciji kada se više od dvije trećine potrošnje nafte odnosi na tri najveća potrošača, a same Sjedinjene Američke Države troše četvrtinu sve nafte koja se u godini dana izvuče iz zemlje, morat ćemo hitno pronaći izvor energije koji će nam pomoći da gospodarstvo ne stane. Jedan od energenata koji bi mogao pomoći u tome i ujedno smanjiti emisiju stakleničkih plinova je svakako i biomasa.

    Poticanje korištenja biomase
    Biomasa je gorivo koje se dobiva od biljaka ili dijelova biljaka kao što su drvo, slama, stabljike žitarica, ljušture... No ono što je u suvremenom svijetu još važnije - biomasa je obnovljivi izvor energije. Biomasa može biti drvna, nedrvna i životinjski otpad. U biomasu se ubrajaju i ostaci iz šumarstva, otpadno drvo, brzorastuće drveće, brzorastuće alge i ostaci trave te otpaci iz poljoprivrede, životinjski otpad i životinjski ostaci. Zbog načela održivog razvoja, u proizvodnji energije sve se više potiče primjena biomase. Najčešće se koristi drvna masa koja je nastala kao sporedni proizvod ili otpad te ostaci u drvnoj industriji koji se ne mogu više iskoristiti. Takva se biomasa koristi kao gorivo u postrojenjima za proizvodnju električne i toplinske energije ili se prerađuje u plinovita i tekuća goriva za primjenu u vozilima i kućanstvima. Na jednom hektaru šume koje je spremno za sječu nalazi se oko 300 prostornih metara drva. No tijekom sječe samo 74 prostorna metra postaju tzv. prostorno drvo koje je podobno za daljnju preradu, a čak 175 prostornih metara, odnosno 58 posto sveg drva je oblovina. Ostatak od 51 prostornog metra je otpad. Prema gotovo svim procjenama potencijala i uloge biomase u globalnoj energetskoj politici u budućnosti, predviđa se njen značajan porast i mnogo važnija uloga. Ekološka prednost biomase u odnosu na fosilna goriva je njena obnovljivost i potrajnost, a opterećenje atmosfere ugljičnim dioksidom je zanemariva. Prema izračunima emisije ugljičnog dioksida (CO2) u godišnjoj potrošnji energije nekog kućanstva od oko 20.000 kilovat sati, pri korištenju ekstralakog loživog ulja u atmosferu se godišnje ispusti 5,8 tona ugljičnog dioksida. Kad se za grijanje i električnu energiju koristi prirodni plin, godišnje ispuštanje CO2 iznosi 3,8 tona, a kad bi u tu svrhu koristilo drvo, u atmosferu bi bilo ispušteno samo 100 kilograma tog stakleničkog plina.

    Smanjenje uvoza fosilnih goriva
    Gospodarska prednost biomase iz šumarstva, drvne industrije i poljoprivrede je u smanjenju uvoza fosilnih goriva, ali i boljoj sigurnosti opskrbe energijom. Prelasku na veću potrošnju energije iz biomase ide u prilog i činjenica da Hrvatska ima obveze iz Kyoto protokola koje ograničavaju emisije ugljičnog dioksida iz fosilnog goriva. Prema njemu, Hrvatska mora do 2012. smanjiti emisiju ugljičnog dioksida na razinu koja je pet posto niža od one u 1990. godini. Isto tako, udio biomase u energetskoj bilanci do 2030. godine trebao bi se povećati za tri puta, a već do 2010. udio obnovljivih izvora energije - u koje naravno spada i biomasa, mora se povećati na 5,8 posto odnosno na 1100 gigavat sati. Važna je i socijalna komponenta u korištenju biomase jer se iskorištavanjem tog potencijala otvara znatan broj novih radnih mjesta, posebice u ruralnim područjima. Prema izračunima Austrijske udruge za biomasu, u općini sa 10.000 stanovnika koja koristi 100 posto fosilnih izvora energije, na proizvodnju energije otpada devet radnih mjesta. Kada bi drvo bilo 100-postotni izvor energije, kroz proizvodnju biomase - sječku, pelete, kratkorezano i cijepano drvo - otvorilo bi se 135 radnih mjesta. Hrvatske šume isporučuju drvnoj industriji oko 1,5 milijuna "kubika" trupaca godišnje, što je više od milijun tona materijala. Od toga je oko jedne petine finalni proizvod, a četiri petine ostatak, što znači da godišnje postoji energetski potencijal od 600.000 do 800.000 tona drvnog ostatka. U šumama ostaje još oko 1,5 milijuna tona neiskorištenog materijala, čemu treba pridodati ostatak od radova Hrvatskih cesta i Hrvatske vodoprivrede, te gotovo 1,5 milijuna tona neiskorištenog poljoprivrednog otpada. Tehnologijama poput peletiranja taj bi se veliki neiskorišteni energetski potencijal mogao upotrijebiti. Zanimljiva je činjenica da je 1965. godine gotovo četvrtinu ukupne potrošnje energije u Hrvatskoj pokrivalo ogrijevno drvo, a sada ono, i to na star i neučinkovit način, sudjeluje u samo četiri posto ukupne energetske potrošnje.


    Zdravko Žuža, direktor Viševice Kompa
    Drvna industrija već godinama radi na zbrinjavanju drvnog ostatka i to je dio naše drvoprerađivačke kulture i logike, no u zadnje se vrijeme pojavljuju apsurdne situacije jer se jeftinom strujom želi proizvesti skupa subvencionirana struja. Točnije, neki subjekti ulaze u kogeneracijska postrojenja samo zbog velikih poticaja koji su na snazi, pogotovo u EU-u. U Austriji proizvođači moraju raspolagati s najmanje 50 posto vlastite drvne biomase da bi uopće mogli početi s projektom, a zanimljive su i austrijske potpore za prelazak s fosilnih na obnovljiva goriva koje iznose i do 3000 eura za fizičke osobe. U susjednoj Sloveniji potpora je jednokratna i iznosi 2100 eura, a mogu nam biti uzor jer imaju dvije energane na biomasu koju im i mi, po niskoj cijeni, izvozimo. Pelet je biser hrvatske energentske bilance i prema njemu moramo stvoriti dobar stav, te izgraditi tržište koje ne postoji.

    Zahtjevi Kyoto protokola
    Potreba za promjenom trendova dovela je do usavršavanja alternativnih načina grijanja. Iskorištavanje fosilnih goriva ima svoju cijenu, vrlo visoku razinu zagađenja s redovitim promjenama koje se odražavaju na klimu. Kyoto protokol obvezuje industrijalizirane zemlje, što su odgovorne za preko 70 posto globalnih stakleničkih plinova, na smanjenje emisije štetnih plinova za 5,2 posto do 2012. godine. Protokol predlaže jedan od načina ispunjenja tih pravila: proizvodnju obnovljivih izvora energije, od kojih je u Europi drvo među najzastupljenijima. Drvo je interesantno jer se sagorijevanjem drva oslobađa energija proizvedena fotosintezom. Drvo se obnavlja, za razliku od fosilnih goriva (ugljena, petroleja, plina), i ne povećava emisiju ugljičnog dioksida.

    Pelet - komprimirana energija drva
    Jedan od najpoznatijih bioenergenata je pelet - proizvod koji nastaje prešanjem pod velikim tlakom piljevine i strugotina suhog visokokaloričnog drveta bez dodavanja bilo kakvih vezivnih sredstava. Proizvodi se od hrasta, bukve, jasena, graba, topole, lipe... Cilindričnog je oblika, a riječ je o kvalitetnom i vrlo kaloričnom gorivu čijim sagorijevanjem nastaje samo jedan posto pepela. Zbog oblika i veličine lako se transportira, a ložišta peći jednostavno se pune. Pelet, kao i svako biogorivo, u potpunosti zadovoljava visoke ekološke standarde, to jest ne ugrožava okoliš i prirodu. Kilogram peleta može proizvesti oko pet kilovat sati toplinske energije. Količina energije koju dobivamo izgaranjem dvaju kilograma peleta jednaka je onoj litre loživog ulja. Osim energetske uštede, peleti su i ekološki podobna sirovina. Izgaranjem peleta stvara se ista količina ugljičnog dioksida koliku je drvo koristilo prilikom svog rasta. Zbog toga je pelet neutralni nosač CO2.
    www.privredni.hr

    Pročitano 1769 puta

    O nama

    Hrastović Inženjering d.o.o. od 2004. se razvija u specijaliziranu tvrtku za projektiranje i primjenu obnovljivih izvora energije. Osnova projektnog managementa održivog razvitka društva je povećanje energijske djelotvornosti klasičnih instalacija i zgrada te projektiranje novih hibridnih energijskih sustava sunčane arhitekture. Cijeli živi svijet pokreće i održava u postojanju stalni dotok Sunčeve energije, a primjenom transformacijskih tehnologija Sunce bi moglo zadovoljiti ukupne energetske potrebe društva.

    Kontakt info

    HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o.
    Kralja Tomislava 82.
    31417 Piškorevci
    Hrvatska

    E-mail: info@hrastovic-inzenjering.hr
    Fax: 031-815-006
    Mobitel: 099-221-6503
    © HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o. - design & hosting by Medialive