Za uspostavu cjelovitog sustava gospodarenja otpadom jedan od ključnih elemenata su Centri za gospodarenje otpadom (CGO). Sadržaji centara za gospodarenje otpadom, tehnologija obrade otpada, obuhvat, rasprostranjenost, namjena pretovarnih stanica, tok svih vrsta otpada unutar županije/regije i mogući utjecaji na ljude i okoliš definiraju se Planovima gospodarenja otpadom i studijama izvedivosti. Centri za gospodarenje otpadom su postrojenja više međusobno funkcionalno i/ili tehnološki povezanih građevina i postrojenja za obradu komunalnog otpada gdje se količina neiskoristivog otpada koji ostaje na kraju procesa obrade svodi na minimum inertnog otpada pogodnog za odlaganje. Infrastruktura Centra obično se sastoji od postrojenja za mehaničko-biološku obradu otpada (MBO postrojenja), za rad centra potrebnih zgrada, postrojenja za obradu otpadnih voda, unutrašnje infrastrukture, druge opreme, odlagališta za ostatni otpad te pretovarnih stanica. Također, dio projekta su i pretovarne stanice na kojima se vrši prihvat i pretovar otpada u svrhu ekonomičnog transporta do CGO-a. Pretovarne stanice (PS) su građevine za pripremu i pretovar otpada namijenjenog transportu prema CGO na obradu i odlaganje (te eventualno za privremeno skladištenje) zajedno s vozilima velikog kapaciteta za prijevoz otpada na veću udaljenost. PS su, u stvari, dislocirani ulaz CGO kroz kojega CGO zaprima otpad sakupljen na udaljenijim lokacijama širom obuhvata. Priprema projektne dokumentacije za prijavu projekata izgradnje Centara za gospodarenje otpadom na EU sufinanciranje financira se sredstvima EU i Fonda. Odlukom Vlade o koordinaciji aktivnosti vezanih uz izgradnju i opremanje centara za gospodarenjem otpadom iz svibnja 2019. godine, financiranje izgradnje i nabave opreme za centre za gospodarenje otpadom ostvaruje se prema udjelima Europska unija + Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost - 90%, a Jedinice lokalne/regionalne samouprave - 10%. Od 11 planiranih centara u Hrvatskoj, izgrađena su i u funkciji dva centra za gospodarenje otpadom (Marišćina i Kaštijun), dva centra su u izgradnji (Bikarac i Biljane Donje), četiri centra su odobrena za EU financiranje i u fazi su ugovaranja radova (Babina Gora, Lećevica, Lučino Razdolje i Piškornica) dok su preostala tri centra u fazi pripreme dokumentacije za prijavu na EU sufinanciranje (Orlovnjak, Šagulje i Zagreb).

CGO Marišćina
Marišćina je prvi izgrađeni centar za gospodarenje otpadom u Republici Hrvatskoj. Centar je izgrađen u skladu s nacionalnom regulativom i svim važećim europskim direktivama. Vrijednost centra je 277 milijuna kuna, a sufinanciran je sa 71% sredstava iz EU fondova, dok su ostatak iznosa osigurali Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Grad Rijeka, Primorsko-goranska županija i tvrtka Ekoplus koja upravlja Centrom. Ekoplus ga je kao krajnji korisnik preuzeo u veljači 2017. godine. ŽCGO Marišćina središnji je dio integralnog sustava gospodarenja otpadom u Primorsko-goranskoj županiji. Centar je izgrađen na području Općine Viškovo te je otprilike 14 km udaljen od grada Rijeke. Projektom je bila obuhvaćena i izgradnja pretovarnih stanica u Delnicama, Novom Vinodolskom, Krku, Rabu, Cresu i Malom Lošinju. Centar Marišćina pokriva potrebe 300.000 stanovnika Primorsko-goranske županije. Normalni proizvodni kapacitet projektiran je na 350 t/dan pa do maksimalnog proizvodnog kapaciteta od 400 t/dan. U sklopu Centra nalazi se MBO postrojenje, bioreaktorsko odlagalište, uređaj za pročišćavanje otpadnih voda te infrastruktura koja između ostalog uključuje administrativnu zgradu, dvije mosne vage, unutarnje prometnice, itd. Njegovim otvaranjem stvoreni su preduvjeti za sanaciju i zatvaranje svih odlagališta na području županije.

CGO Kaštijun
Županijski centar za gospodarenje otpadom „Kaštijun“ je izgrađen u skladu s nacionalnom regulativom i svim važećim europskim direktivama. Centar je izgrađen na području Premanture na udaljenosti od 5 km od grada Pule. Projektom je bilo obuhvaćena i izgradnja šest pretovarnih stanica u Labinu, Pazinu, Buzetu, Umagu, Poreču i Rovinju. Vrijednost centra je 266 milijuna kuna, a sufinanciran je sa 71% sredstava iz EU fondova, dok su ostatak iznosa osigurali Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, grad Pula, Istarska županija i tvrtka Kaštijun d.o.o. koja upravlja Centrom. U sklopu Centra nalazi se MBO postrojenje, bioreaktorsko odlagalište, uređaj za pročišćavanje otpadnih voda te infrastruktura koja između ostalog uključuje administrativnu zgradu, dvije mosne vage, unutarnje prometnice, itd. Isto tako predviđeno je odlaganje neopasnog proizvodnog otpada, privremeno skladištenje odvojeno sakupljenog otpada (PET, staklo..) i predobrada i privremeno skladištenje opasnog otpada isključivo iz komunalnog otpada (baterije, EE otpad i sl.). Uslijed iznimno velikih količina otpada u odnosu na projektirane vrijednosti koje su pristizale na Centar u ljetnim mjesecima, tijekom 2020. godine izvršena je nadogradnja Centra kojim su između ostaloga pojačani kapaciteti u vidu biosušenja. Izgradnjom Centra za gospodarenje otpadom Kaštijun uspostavljen je integralni sustava gospodarenja otpadom na području Istarske županije, koji služi organiziranom, gospodarski usmjerenom i cjelovitom načinu gospodarenja otpadom s navedenog područja.

CGO Bikarac
Centar za gospodarenje otpadom Bikarac nalazi se na području Grada Šibenika, oko 7 km od središta grada. Na ovoj lokaciji odlaže se otpad s područja Grada Šibenika i šireg gradskog područja od sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Šibensko-kninska županija odabrala je županijski koncept uspostave cjelovitog i održivog sustava gospodarenja otpadom. U sklopu projekta izgrađene su pretovarne stanice Biskupija i Pirovac, nabavljena su vozila i oprema za CGO Bikarac, a u tijeku je izgradnja MBO postrojenja i pratećih objekata, čije se otvaranje očekuje 2022. godine. Primarni cilj postrojenja za mehaničko-biološku obradu otpada je proizvodnja biostabiliziranog materijala pogodnog za konačno odlaganje. U dijelu biološke obrade planirano je kompostiranje u hrpama s preokretanjem. Samim postrojenjem i cijelim sustavom, po njegovoj izgradnji i uspostavi će upravljati županijska komunalna tvrtka Bikarac d.o.o. Za MBO postrojenje odabrana je lokacija na jugozapadnom dijelu CGO Bikarac ukupne površine od oko 40.000 m2. Kapacitet MKO linije je 40.000 tona godišnje. Korisnici županijskog koncepta gospodarenja otpadom biti će 5 gradova (Šibenik, Knin, Vodice, Drniš, Skradin) i 15 općina (Bilice, Biskupija, Civljane, Ervenik, Kijevo, Kistanje, Murter-Kornati, Pirovac, Primošten, Promina, Rogoznica, Ružić, Tisno, Tribunj i Unešić) ŠKŽ sa ukupno 109.320 stanovnika. Projekt je bio prijavljen i odobren u Operativnom programu zaštite okoliša (OPZO) programsko razdoblje 2007.-2013. te je faziran. Tijekom prve faze financirane kroz OPZO priznato je i isplaćeno 16,88 milijuna kuna bespovratnih sredstava. Nastavak projekta provodi se kroz Operativni program konkurentnost i kohezija (OPKK) programsko razdoblje 2014.-2020., gdje je dodijeljeno 111,6 milijuna kuna bespovratnih sredstava (71%), dok 19% osigurava FZOEU, a 10% korisnik projekta Bikarac d.o.o.

CGO Biljane Donje
U Županijskom centru za gospodarenje otpadom Biljane Donje prikupljat će se otpad koji je nastao na području Zadarske županije i dijelu Ličko-senjske županije (gradovi Gospić i Novalja, te općine Karlobag, Perušić, Donji Lapac, Udbina i Lovinac). Centar je dijelom u fazi projektiranja te izgradnje na lokaciji oko 25 km od grada Zadra u blizini Biljana Donjih. Projekt Centra uključuje upravne zgrade, reciklažno dvorište, transportni centar, MBO postrojenje ukupnog kapaciteta cca 88.000 t/god (75.000 t/god miješanog komunalnog otpada, 10.000 t/god biootpada i 3.000 t/god strukturnog materijala), odlagalište za neopasni otpad površine 12 ha, natkriveno skladište, prostor za obradu otpadnih voda i odlagališnog plina, prostor za reciklažu građevnog otpada, odlagalište za inertni otpad površine 5,9 ha, ulazno-izlazne zone, infrastrukturu i prometnica unutar CGO-a, te pristupne ceste. U sklopu CGO Biljane Donje planirana je i izgradnja tri pretovarne stanice u Zadarskoj županiji: Biograd na moru, Pag i Gračac te jedna u Ličko-senjskoj županiji: PS Rakitovac u Gospiću. Projekt CGO Biljane Donje financira se iz Kohezijskog fonda (OPKK 2014. – 2020.) putem bespovratnih sredstva u iznosu od 370,8 milijuna kuna (76,3 %), dok Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost osigurava 13,7% prihvatljivog troška, a 10% je osigurano iz lokalnih izvora (Grad Zadar, Grad Benkovac i Zadarska županija). Izgradnjom i uspostavom sustava centar za gospodarenje otpadom „Biljane Donje“ uspostavit će se integralni sustav gospodarenja otpadom na području Zadarske i dijelu Ličko-senjske županije, koji će služiti organiziranom, gospodarski usmjerenom i cjelovitom načinu gospodarenja otpadom na navedenom području.

CGO Piškornica
Regionalni centar za gospodarenje otpadom „Piškornica“ je sustav građevina i uređaja za obradu, oporabu i/ili zbrinjavanje miješanog komunalnog otpada, ukupnog kapaciteta od oko 99.877 t/g. Projekt obuhvaća 4 županije sjeverozapadne Hrvatske (Koprivničko-križevačku, Krapinsko-zagorsku, Varaždinsku i Međimursku županiju) koje obuhvaćaju ukupno 110 općina i gradova s oko 530 000 stanovnika. Planiran je na području općine Koprivnički Ivanec, a projekt obuhvaća i izgradnju dviju pretovarnih stanica u Zaboku i Varaždinu. Vlada RH je na svojoj sjednici održanoj 11. lipnja 2014. godine donijela Odluku o proglašenju projekta pod nazivom Regionalni centar za gospodarenje otpadom (RCGO) sjeverozapadne Hrvatske Piškornica strateškim projektom Republike Hrvatske. Projekt je 2020. g. odobren za EU financiranje te je za projekt odobrena stopa sufinanciranja prihvatljivih troškova iz Kohezijskog fonda u iznosu od 313,75 milijuna kuna (cca. 70 %), FZOEU osigurava 20 %, a preostala sredstva osigurava Korisnik odnosno trgovačko društvo Piškornica d.o.o.(10%). Izgradnjom i uspostavom sustava centar za gospodarenje otpadom Piškornica uspostaviti će se integralni sustava gospodarenja otpadom na području 4 županije sjeverozapadne Hrvatske, koji služi organiziranom, gospodarski usmjerenom i cjelovitom načinu gospodarenja otpadom s navedenog područja.

CGO Babina Gora
Regionalni centar za gospodarenje otpadom „Babina gora“ ima za cilj služiti potrebama za gospodarenje miješanim komunalnim otpadom Karlovačke županije (5 gradova i 17 općina), sjeveroistočnog dijela Ličko-senjske županije (1 grad i 3 općine) i zapadnog dijela Sisačko-moslavačke županije (1 grad i 2 općine), te će biti dimenzioniran za obradu do 30.000 tona miješanog komunalnog otpada godišnje. CGO je planiran na području grada Karlovca, a uključuje projektiranje i izgradnju Centra za gospodarenje otpadom (CGO) Babina gora i izgradnju 4 pretovarne stanice (Karlovac, Ogulin, Slunj i Otočac). Projekt je 2019. odobren za EU financiranje te je za projekt odobrena stopa sufinanciranja prihvatljivih troškova iz Kohezijskog fonda u iznosu od 270,5 milijuna kuna (cca. 72,34%), 17,66% osigurava FZOEU, a preostala sredstva osigurava Korisnik odnosno KODOS d.o.o. (10%). Izgradnjom i uspostavom sustava centar za gospodarenje otpadom „Babina gora“ ostvarit će se veliki korak naprijed u postavljanju temelja za održivo i, s relevantnim zakonodavstvom usklađeno, gospodarenje otpadom koje će, uz provedbu ostalih mjera PGO RH kao što su: odvojeno prikupljanje otpada, sanacija i zatvaranje neusklađenih odlagališta, osigurati iskorištavanje preostalog miješanog otpada i naposljetku zbrinjavanje preostalog otpada na odgovarajući način.

CGO Lećevica
Županijski centar za gospodarenje otpadom Splitsko - dalmatinske županije „Lećevica“ je sustav građevina i uređaja za obradu, oporabu i/ili zbrinjavanje miješanog komunalnog otpada, ukupnog kapaciteta od oko 110.000 t/g, te obuhvaća 55 gradova i općina, odnosno oko 455 000 stanovnika. Centar je planiran otprilike 1 km sjeverozapadno od naselja Kladnjice u općini Lećevica, sjeverno od trase autoceste Zagreb-Split, a u neposrednoj blizini lokalne ceste Lećevica – Unešić te obuhvaća i izgradnju šest pretovarnih stanica u Splitu, Sinju, Zagvozdu, Hvaru, Visu i Braču i obzirom na razvedenost područja i brojne otoke koje Županija obuhvaća. Projekt je krajem 2018.g. i početkom 2019. g. odobren za EU financiranje te je za projekt odobrena stopa sufinanciranja prihvatljivih troškova iz Kohezijskog fonda u iznosu od 322,5 milijuna kuna (cca. 71,01%), FZOEU osigurava 18,985%, a preostala sredstva osigurava Korisnik odnosno Regionalni centar čistog okoliša d.o.o. (10%). Izgradnjom i uspostavom sustava centar za gospodarenje otpadom „Lećevica“ uspostaviti će se integralni sustava gospodarenja otpadom na području Splitsko - dalmatinske županije, koji služi organiziranom, gospodarski usmjerenom i cjelovitom načinu gospodarenja otpadom s navedenog područja.

CGO Lučino razdolje
Županijski centar za gospodarenje otpadom Dubrovačko-neretvanske županije „Lučino razdolje“ je sustav građevina i uređaja za obradu, oporabu i/ili zbrinjavanje miješanog komunalnog otpada, ukupnog kapaciteta od oko 40.000 t/godinu, u sklopu kojeg se nalazi i Postrojenje za obradu građevnog otpada (GO) kapaciteta 7520 t/g, obuhvaća pet (5) gradova i sedamnaest (17) općina, odnosno oko 122 000 stanovnika. Centar je planiran na području Općine Dubrovačko primorje otprilike 1 km zapadno od naselja Trnovica, a projekt obuhvaća i izgradnju šest pretovarnih stanica u Dubrovniku, Metkoviću, Janjini, na Mljetu, Lastovu i Korčuli, obzirom na razvedenost područja i brojne otoke koje Županija obuhvaća. Projekt je početkom 2020. g. odobren za EU financiranje te je za projekt odobrena stopa sufinanciranja prihvatljivih troškova iz Kohezijskog fonda u iznosu od 286,8 milijuna kuna (cca. 70,18 %), FZOEU osigurava 19,822 %, a preostala sredstva osigurava Korisnik odnosno Agencije za gospodarenje otpadom d.o.o. (10%). Izgradnjom i uspostavom sustava centar za gospodarenje otpadom Lučino razdolje uspostaviti će se integralni sustava gospodarenja otpadom na području Dubrovačko - neretvanske županije, koji služi organiziranom, gospodarski usmjerenom i cjelovitom načinu gospodarenja otpadom s navedenog područja.

CGO Orlovnjak
Regionalni centar za gospodarenje otpadom Orlovnjak je sustav građevina i uređaja za obradu, oporabu i/ili zbrinjavanje miješanog komunalnog otpada, ukupnog kapaciteta od oko 60 000 t/g, obuhvaća Osječko-baranjsku i Vukovarsko-srijemsku županiju (12 gradova i 61 općina) s oko 485 000 stanovnika. Planiran je na području općine Antunovac, a projekt obuhvaća i izgradnju šest pretovarnih stanica u Starim Jankovcima, Đakovu, Belišću, Našicama, Županji, Belom Manastiru. Projekt je u fazi izrade studijske i projektno-tehničke dokumentacije za prijavu projekta na EU financiranje. Prihvatljivi troškovi izrade potrebne studijske i projektne dokumentacije iznose 15 mil.kn, od čega se 12,75 mil.kn. (85 %) odnosi na odobreno EU financiranje, a 15 % odnosi se na odobreno sufinanciranje Fonda. Izgradnjom i uspostavom sustava centra za gospodarenje otpadom Orlovnjak uspostavit će se integralni sustav gospodarenja otpadom na području Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije, koji služi organiziranom, gospodarski usmjerenom i cjelovitom načinu gospodarenja otpadom s navedenog područja.

CGO Šagulje
Regionalni centar za gospodarenje otpadom Šagulje je sustav građevina i uređaja za obradu, oporabu i/ili zbrinjavanje miješanog komunalnog otpada, ukupnog kapaciteta od oko 45 000 t/g, a obuhvaća Brodsko-posavsku, Požeško-slavonsku te dio Sisačko-moslavačke županije (54 jedinica lokalne samouprave) s oko 340.000 stanovnika. Lokacija RCGO Šagulje je planirana na području grada Nova Gradiška, a projekt obuhvaća i izgradnju šest pretovarnih stanica u Sisku, Slavonskom Brodu, Kutini, Požegi, Novskoj i Pakracu. Projekt je u fazi izrade studijske i projektno-tehničke dokumentacije za prijavu projekta na EU financiranje. Prihvatljivi troškovi izrade potrebne studijske i projektne dokumentacije iznose 15 mil.kn, od čega se 12,75 mil.kn. (85%) odnosi na odobreno EU financiranje, 5 % odnosi se na odobreno sufinanciranje Fonda, dok preostala sredstva osigurava Korisnik. Izgradnjom Regionalnog centra za gospodarenje otpadom Šagulje uspostaviti će se integralni sustav gospodarenja otpadom na području Brodsko-posavske, Požeško-slavonske te dijela Sisačko-moslavačke županije, a u cilju ostvarivanja gospodarski usmjerenog, organiziranog i cjelovitog načina gospodarenja otpadom s navedenog područja.

CGO Zagreb / Zagrebačka županija
Centar za gospodarenje otpadom Zagreb je sustav građevina i uređaja za obradu, oporabu i/ili zbrinjavanje miješanog komunalnog otpada, ukupnog kapaciteta od oko 180.000 t/godinu, a obuhvaća Grad Zagreb i Zagrebačku županiju (35 jedinica lokalne samouprave, od toga 10 gradova i 25 općina) s oko 1.110.000 stanovnika. Lokacija CGO Zagreb je planirana na području grada Zagreba, lokacija Resnik, a projekt obuhvaća i izgradnju sedam pretovarnih stanica u gradovima Jastrebarskom, Zaprešiću, Ivanić Gradu, Samobor, Vrbovec, Velika Gorica i Dugo Selo. Projekt je u fazi izrade studijske i projektno-tehničke dokumentacije za prijavu projekta na EU financiranje. Prihvatljivi troškovi izrade potrebne studijske i projektne dokumentacije iznose 30 mil.kn, od čega se 15,5 mil.kn. (85%) odnosi na odobreno EU financiranje, 5 % odnosi se na odobreno sufinanciranje Fonda, dok preostala sredstva osigurava Korisnik. Izgradnjom Centra za gospodarenje otpadom Zagreb uspostaviti će se integralni sustav gospodarenja otpadom na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije, a u cilju ostvarivanja gospodarski usmjerenog, organiziranog i cjelovitog načina gospodarenja otpadom s navedenog područja.
www.fzoeu.hr