Stari rudnici u njemačkim planinama Harz bi mogli uskoro dobiti novu svrhu, služeći kao postrojenja za pohranu viška električne energije vjetra. Ideja dosada nije zaokupila pažnju investitora, ali ako uspije, postat će prva te vrste u svijetu, a koncipira se na primjneni reverzibilnih hidroelektrana. Danas Harz planine na sjeveru Njemačke ne privlače više nikoga osim planinara i drugih sportskih entuzijasta, iako su nekad bile industrijski vrlo zanimljive zbog svojih rudnika. To bi se ipak moglo uskoro promijeniti, pošto inženjeri zajedno sa vladom Donje Saske proučavaju potencijal pretvaranja rudnika u „zelenu bateriju". Ako ideja uspije bila bi prva te vrste u svijetu i dala bi dio odgovora u Njemačkom cilju povećanja udjela obnovljivih izvora energije i njihovoj većoj penetraciji u sustav. Marko Schmidt, inženjer u Istraživačkom energetskom centru Donje Saske je smislio plan kojim bi se izgradila reverzibilna hidroelektrana u napuštenom rudniku duboko ispod planine Harz. Princip ideje je vrlo jednostavan, u vrijeme viška proizvodnje energija vjetra bi se koristila za pumpanje vode u rezervoare na višim mjestima u planini. Kada ne bi bilo vjetra da pokrije potražnju za električnom energijom, pohranjena voda bi tekla prema nižim rezervoarima te tako proizvodila električnu energiju. Iako su reverzibilne hidroelektrane već poznate i u pogonu diljem svijeta, Schmidtova inovacija svoju prednost traži u tome da bi postrojenje bilo potpuno smješteno ispod zemlje, te bi adaptiralo postojeću infrastrukturu napuštenih rudnika. Inženjer Schmidt je našao šest potencijalnih lokacija za takve elektrane u planinskom području Harza, sa jednim specifičnim pilot projektom nađenom u rudniku Wiemannsbucht u Bad Grundu, gradu zapadno od planina Harz. Glavna prednost takve elektrane je što je skrivena od očiju javnosti, te je javnost na tom području vrlo pozitivna u svezi tog projekta, pa praktično nema kritika na račun istoga. Dosada na projekt nije bilo ni jednog službenog prigovora, te je dobro prihvaćen i od stručnjaka za obnovljive izvore energije kojima se sviđa način na koji je zamišljen, a da bude prikladan i lokalnim uvjetima. Schmidt procjenjuje da bi pilot projekt elektrane u Bad Grundu koštao između 170 i 200 milijuna eura i da bi se mogao izgraditi u idućih tri do pet godina. Snaga bi bila do 40 MW električne energije. Ako se projekt nastavi zaposlilo bi se 200 ljudi tokom izgradnje i barem 7 za stalno na poslovima održavanja elektrane. Dosada još nije pronađen investitor, ali Shmidt je izjavio da postoji nekoliko zainteresiranih strana za ovaj projekt. Uvjeren je da će ideja biti iskorištena ne samo u Harzu nego i u drugim područjima Njemačke, gdje su se lokalne vlasti usprotivile reverzibilnim hidroelektranama na otvorenom prostoru. Dodatno je procijenio da u cijeloj Njemačkoj ima 60-100 potencijalnih lokacija za iskorištavanje na ovaj način.
www.vjetroelektrane.com
Prijedlog za integriranu hidro i vjetroenergiju u središnjoj Njemačkoj. Projekt ima za cilj izgraditi na hrpi iskopanog materijala iz rudnika u Porajnju (visokoj oko 100 metara) kombiniranu vjetro/hidroelektranu kapaciteta 15-20 MW, koja bi koristila energiju vjetra za punjenje gornjeg bazena. Kombinirani sustav uključuje vjetropark čijom se energijom puni rezervoar hidroelektrane, čime bi se došlo do rješenja za proizvodnju električne energije 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu, bez pribjegavanja fosilnim gorivima. Inicijatori projekta su njemačke tvrtke RAG Montan Immobilien Innogy i RWE, a u srcu projekta nalazi se hrpa iskopanog materijala prizvedenu u rudnicima grada Hamm (Sjeverna Rajna). Kroz projekt bi se iskoristila sva ili dio energije koju proizvode vjetroturbine u vremenima niže komercijalne vrijednosti (npr. noću) kako bi se iz donjeg umjetnog bazena u gornji umjetni bazen pumpala voda (na visinu od 50 m). U vremenima veće potražnje za energijom, voda bi se ispuštala iz gornjeg bazena kroz hidraulične turbine. Ukupni kapacitet hidroelektrane bio bi između 15 i 20 MW, dok bi bazeni za skladištenje vode imali kapacitet 600,000 kubičnih metara. Ukoliko studija izvedivosti i eksperimenti poluče pozitivne rezultate, dvije tvrtke namjeravaju izgraditi druge slične objekte u blizini.
www.croenergo.eu
Osim primаrne proizvodnje električne energije, svjetlа budućnost hidroelektrаnа moglа bi se očitovаti i kroz podršku аkumulаcionih i posebno pumpno-аkumulаcionih (reverzibilnih) hidroelektrаnа ostаlim obnovljivim izvorimа energije, nаjviše energiji vjetrа i Suncа. Akumulаcione i reverzibilne hidroelektrаne imаju mogućnost čuvаnjа energije (pumpаnje vode sа nivoа nižeg nа viši potencijаl u trenucimа kаdа u sistemu imа viškа električne energije i proizvodnjа energije iz аkumulаcionih jezerа kаdа je imа mаnjkа, uz brzi odziv nа potrebe sistemа), te nа tаj nаčin ideаlno komplementirаju nestаlnu (intermitentnu) proizvodnju energije iz vjetroelektrаnа i solаrnih elektrаnа. Trenutno u svjetu postoji oko 127.000 MW reverzibilnih hidroelektrаnа, а očekuje se veliki rаst tog sektorа u nаrednih pаr godinа – do čаk 203.000 MW. Tаkаv nаgli rаst se predviđа usljed njihove ideаlne komplementаrnosti s energijom vjetrа i Suncа, te njihovog stаbilizаcijskog utjecаjа nа elektroenergetsku mrežu, mogućnosti brzog odzivа nа iznenаdne promjene u sistemu i shodno tome mogućnosti pokrivаnjа vrhovа potrošnje električne energije, tj nаjskuplje struje. Između 20-tаk svjetskh projekаtа koji su u izgrаdnji, obnovi ili su nedаvno ušli u pogon izdvаjаju se reverzibilnа hidroelektrаnа Avče nа rijeci Soči u Sloveniji ukupne investicije 122 milionа evrа i snаge 185 MW, te reverzibilnа hidroelektrаnа Čаpljinа nа rijeci Trebišnjici, kojа se obnаvljа, а čijа je ukupnа snаgа 420 MW. U Hrvаtskoj je jedinа reverzibilnа hidroelektrаnа RHE Velebit snаge 276 MW, kojа je u pogonu od 1984. godine. Zа sаdа nemа plаnovа zа instаlirаnjem novih postrojenjа reverzibilnih hidroelektrаnа, iаko bi one bile idelаn komplement zа iskorištаvаnje punog potencijаlа energije vjetrа i Suncа koji su posebno prisutni nа Jаdrаnskoj obаli. Istovremeno primjer hidroelektrаne Avče pokаzuje dа uz pаmetаn odаbir lokаcije i investirаnje cijenа tаko jedne elektrаne po instаlirаnom megаvаtu može biti vrlo prihvаtljivo rešenje.
www.alterenergija.com
Belgija je smislila novi način pohranjivanja viška energije vjetra i to izgradnjom otoka u Sjevernom moru koji bi trebao služiti isključivo kao veliko skladište energije. Belgijski ministar Johan Vande Lotte najavio je planove izgradnje umjetnog otoka u obliku prstena koji će pohranjivati energiju vjetra pumpanjem vode iz šupljine u sredini. Glasnogovornica ministarstva gospodarstva tom je prigodom izjavila: "Imamo puno energije iz vjetroelektrana, a ponekad jednostavno nemamo dovoljnu potražnju kako bi se ona adekvatno iskoristila". Višak proizvedene energije koristiti će se za pumpanje vode iz središta otoka, a zatim će se voda ponovno kroz turbine puštati u "rupu" u otoku u trenutku kada potražnja nadmaši proizvodnju. Vande Lotte održao je prezentaciju projekta prošli tjedan u belgijskoj luci Zeebrugge, a sve s ciljem povećanja udjela proizvodnje iz OIE te postepenog odustajanja od nuklearne energije koja trenutno proizvodi čak 57% belgijske električne energije. Belgija se nada kako će u svojoj mreži vjetroelektrana na Sjevernom moru raspolagati snagom od 2.300 MW. Otok je još uvijek u fazi planiranja, no jednom kada dobije odobrenje biti će izgrađen na udaljenosti od 3 kilometra od belgijske obale u blizini grada Wenduine.
www.croenergo.eu
Napušteni Kanadski otvoreni rudnik bi mogao biti pretvorenu u 400 MW reverzibilnu hidroelektranu
Hidroelektrane su vrlo efikasni način iskorištavanja obnovljivih izvora energije, a ako u blizini nema rijeke na koju se može staviti brana, postoji mogućnost izgradnje pumpno akumulacijske elektrane. Koristeći gravitaciju i reverzibilnu turbinu elektroprivreda Northland power iz Toronta želi jedan stari rudnik željezne rude otvorenog tipa u Marmori, Ontariu pretvoriti u vodopad koji bi bio pet puta viši nego Niagara. Voda koja bi se prelijevala preko novog vodopada bi mogla imati snagu od 400 MW, te omogućiti pokrivanje vršne potrošnje električne energije kada je potražnja velika. Reverzibilne hidroelektrane imaju dvije akumulacije, gornju i donju. Pri proizvodnji električne energije pušta se vodu sa gornje prema donjoj akumulaciji, a pri pumpanju se pak šalje iz donje akumulacije u gornju. U ovom slučaju bi se gornja akumulacija napravila korištenjem otpadnog kamenja koje je nastalo korištenjem rudnika. Za rad elektrane Northland planira kupovati električnu energiju iz elektroenergetske mreže Ontaria po noći kako bi pumpali vodu u gornju akumulaciju. Tokom dana bi se pak ta voda puštala niz 258 metarski vodopad u strojarnicu. Time bi se pomoglo varijabilnim izvorima električne energije kao što su vjetroelektrane, kojih ima već poveći broj u Ontariu.
www.obnovljivi.com
www.croenergo.eu
Osim primаrne proizvodnje električne energije, svjetlа budućnost hidroelektrаnа moglа bi se očitovаti i kroz podršku аkumulаcionih i posebno pumpno-аkumulаcionih (reverzibilnih) hidroelektrаnа ostаlim obnovljivim izvorimа energije, nаjviše energiji vjetrа i Suncа. Akumulаcione i reverzibilne hidroelektrаne imаju mogućnost čuvаnjа energije (pumpаnje vode sа nivoа nižeg nа viši potencijаl u trenucimа kаdа u sistemu imа viškа električne energije i proizvodnjа energije iz аkumulаcionih jezerа kаdа je imа mаnjkа, uz brzi odziv nа potrebe sistemа), te nа tаj nаčin ideаlno komplementirаju nestаlnu (intermitentnu) proizvodnju energije iz vjetroelektrаnа i solаrnih elektrаnа. Trenutno u svjetu postoji oko 127.000 MW reverzibilnih hidroelektrаnа, а očekuje se veliki rаst tog sektorа u nаrednih pаr godinа – do čаk 203.000 MW. Tаkаv nаgli rаst se predviđа usljed njihove ideаlne komplementаrnosti s energijom vjetrа i Suncа, te njihovog stаbilizаcijskog utjecаjа nа elektroenergetsku mrežu, mogućnosti brzog odzivа nа iznenаdne promjene u sistemu i shodno tome mogućnosti pokrivаnjа vrhovа potrošnje električne energije, tj nаjskuplje struje. Između 20-tаk svjetskh projekаtа koji su u izgrаdnji, obnovi ili su nedаvno ušli u pogon izdvаjаju se reverzibilnа hidroelektrаnа Avče nа rijeci Soči u Sloveniji ukupne investicije 122 milionа evrа i snаge 185 MW, te reverzibilnа hidroelektrаnа Čаpljinа nа rijeci Trebišnjici, kojа se obnаvljа, а čijа je ukupnа snаgа 420 MW. U Hrvаtskoj je jedinа reverzibilnа hidroelektrаnа RHE Velebit snаge 276 MW, kojа je u pogonu od 1984. godine. Zа sаdа nemа plаnovа zа instаlirаnjem novih postrojenjа reverzibilnih hidroelektrаnа, iаko bi one bile idelаn komplement zа iskorištаvаnje punog potencijаlа energije vjetrа i Suncа koji su posebno prisutni nа Jаdrаnskoj obаli. Istovremeno primjer hidroelektrаne Avče pokаzuje dа uz pаmetаn odаbir lokаcije i investirаnje cijenа tаko jedne elektrаne po instаlirаnom megаvаtu može biti vrlo prihvаtljivo rešenje.
www.alterenergija.com
Belgija je smislila novi način pohranjivanja viška energije vjetra i to izgradnjom otoka u Sjevernom moru koji bi trebao služiti isključivo kao veliko skladište energije. Belgijski ministar Johan Vande Lotte najavio je planove izgradnje umjetnog otoka u obliku prstena koji će pohranjivati energiju vjetra pumpanjem vode iz šupljine u sredini. Glasnogovornica ministarstva gospodarstva tom je prigodom izjavila: "Imamo puno energije iz vjetroelektrana, a ponekad jednostavno nemamo dovoljnu potražnju kako bi se ona adekvatno iskoristila". Višak proizvedene energije koristiti će se za pumpanje vode iz središta otoka, a zatim će se voda ponovno kroz turbine puštati u "rupu" u otoku u trenutku kada potražnja nadmaši proizvodnju. Vande Lotte održao je prezentaciju projekta prošli tjedan u belgijskoj luci Zeebrugge, a sve s ciljem povećanja udjela proizvodnje iz OIE te postepenog odustajanja od nuklearne energije koja trenutno proizvodi čak 57% belgijske električne energije. Belgija se nada kako će u svojoj mreži vjetroelektrana na Sjevernom moru raspolagati snagom od 2.300 MW. Otok je još uvijek u fazi planiranja, no jednom kada dobije odobrenje biti će izgrađen na udaljenosti od 3 kilometra od belgijske obale u blizini grada Wenduine.
www.croenergo.eu
Napušteni Kanadski otvoreni rudnik bi mogao biti pretvorenu u 400 MW reverzibilnu hidroelektranu
Hidroelektrane su vrlo efikasni način iskorištavanja obnovljivih izvora energije, a ako u blizini nema rijeke na koju se može staviti brana, postoji mogućnost izgradnje pumpno akumulacijske elektrane. Koristeći gravitaciju i reverzibilnu turbinu elektroprivreda Northland power iz Toronta želi jedan stari rudnik željezne rude otvorenog tipa u Marmori, Ontariu pretvoriti u vodopad koji bi bio pet puta viši nego Niagara. Voda koja bi se prelijevala preko novog vodopada bi mogla imati snagu od 400 MW, te omogućiti pokrivanje vršne potrošnje električne energije kada je potražnja velika. Reverzibilne hidroelektrane imaju dvije akumulacije, gornju i donju. Pri proizvodnji električne energije pušta se vodu sa gornje prema donjoj akumulaciji, a pri pumpanju se pak šalje iz donje akumulacije u gornju. U ovom slučaju bi se gornja akumulacija napravila korištenjem otpadnog kamenja koje je nastalo korištenjem rudnika. Za rad elektrane Northland planira kupovati električnu energiju iz elektroenergetske mreže Ontaria po noći kako bi pumpali vodu u gornju akumulaciju. Tokom dana bi se pak ta voda puštala niz 258 metarski vodopad u strojarnicu. Time bi se pomoglo varijabilnim izvorima električne energije kao što su vjetroelektrane, kojih ima već poveći broj u Ontariu.
www.obnovljivi.com
