Veće visine, više struje: Od drveta se gradi vjetroturbina visoka 150 metara. Korištenje modularnih drvenih elemenata za izradu vjetroagregata ne samo da je "ekološkije" rješenje, već ne zahtijeva skupa ukrućenja kao kod klasičnih čeličnih stupova. Koji je najviši element koji nam je priroda dala? Drvo u šumi! Ima li išta prirodnije od drveta? Ne postoji. Pa zašto ne bismo napravili visoke stupove od ovog materijala? Netko se sjetio! RWE Renewables Sweden, švedska podružnica RWE-a , jedne od najvećih europskih energetskih kompanija sa sjedištem u njemačkom Essenu, dogovorila je partnerstvo sa švedskom tvrtkom Modvion , specijaliziranom za proizvodnju drvenih stupova za vjetroelektrane .

Značajan tržišni potencijal
Kako objašnjava Lars Borison iz RWE-a, tvrtka vjeruje da modularni tornjevi izrađeni od lameliranog drva imaju značajan tržišni potencijal i mogu pridonijeti smanjenju troškova proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora zamjenom čelika i betona ekološki prihvatljivim i "klimatski pametnim" drvom. "RWE će procijeniti Modvionov drveni toranj za potencijalnu upotrebu u budućim vjetroelektranama", dodao je Borison. Čak i ako se čelik nastavi koristiti za izgradnju mnogih dijelova vjetroturbina, drvene konstrukcije imaju potencijal postati važan komplementarni materijal u izgradnji tornjeva.

Prema istraživanju koje je proveo Modvion, gotovo četvero od deset Šveđana imalo bi pozitivnije mišljenje o energiji vjetra da su tornjevi izgrađeni od drveta. „Cilj je dodatno povećati održivost energije vjetra. Turbinski tornjevi izrađeni od drva imaju potencijal da budu važna komponenta u pomaganju industriji energije vjetra da postane potpuno neutralna ugljika. Kao jedna od vodećih svjetskih kompanija za obnovljivu energiju, ovo je partnerstvo u skladu s ciljem RWE-a da do 2040. postane ugljično neutralan ", kaže Borison.

Drvo je obnovljivi materijal koji omogućuje radikalno smanjenje emisija. Prema analizi životnog ciklusa švedskog istraživačkog instituta RISE, korištenje drva u tornjevima smanjuje emisije za 90% u usporedbi s konvencionalnim čeličnim tornjem iste visine i opterećenja.

Toranj je visok 150 metara
S obzirom da drvo također skladišti ugljik, utjecaj tornja na klimu zapravo je manji. „Konvencionalni tornjevi odgovorni su za većinu emisija koje proizlaze iz proizvodnje energije putem vjetroturbina. Korištenjem drva, toranj postaje ugljično negativan , pohranjujući više ugljika nego što ga emitira tijekom proizvodnje," kaže Hedlund.

Modvion će instalirati svoju prvu komercijalnu vjetroturbinu tijekom 2023. godine. Drveni toranj bit će postavljen s vjetroturbinom od 2 megavata na vrhu i, uključujući lopatice, bit će visok 150 metara. Nakon toga, Modvion ima planove za instalaciju od 6 megavata , koja će biti jedna od najvećih turbina korištenih na kopnu.
www.gradnja.rs