Jesmo li konačno zreli za mikrosolare?

Vlada ne bi trebala stati na Uredbi za pojednostavljenje priključka već bi bilo pametno, vodeći računa o objektivnim okolnostima na mreži, raskrčiti prostor za mikrosolare i fotonapon općenito, jer oni imaju potencijal promijeniti hrvatsku energetiku i kvalitetu života. Vlada je prošli tjedan donijela uredbu kojom se omogućuje nešto jednostavnije i brže priključenje obnovljivaca na elektroenergetsku mrežu HEP-a od 1. travnja. Brzo će se vidjeti ima li u novom sustavu komplikacija kakvih je bilo do sada kad je riječ o priključenju. Ipak, svi oni koji žarko navijaju za mikrosolare, a takvih je mnogo, morat će se još strpjeti, jer dosta preduvjeta još nije riješeno. Naime, HEP ODS-u dan je Uredbom rok od 15 dana da s izdavanjem elektroenergetske suglasnosti prihvati ili odbije novog malog proizvođača. I dalje je za veće projekte potreban EOTRP (elaborat o optimalnom tehničkom rješenju priključka), ali ne i za novu kategoriju koja se naziva kupcem s vlastitom proizvodnjom. Takvi kupci imat će mogućnosti instalirati Sunčanu elektranu do postojećeg iznosa priključne snage. Ipak, i dalje je sve u rukama ODS-a jer ako on procijeni da za takvog malog proizvođača treba stvoriti tehničke uvjete za priključenje, onda mu ne gine EOTRP. Kada zadovolji uvjete ODS će kućanstvu opremiti obračunsko mjerno mjesto ili će kupac sam o svom trošku ugraditi blokadu predaje električne energije u mrežu. Uredba također traži od ODS-a da u vrlo napetom roku uspostavi katastar vodova naponske razine iznad i ispod 1 kV, kako bi građani znali kako je kapacitirana mreža. Ti podaci koristit će svima, posebno na otocima gdje bi interes za fotonaponom mogao biti veći, a vodovi su možda slabiji i mogu dovesti do poteškoća u mreži. Osim toga, i HEP ODS će time lakše planirati potrebne investicije, no izvjesno je da je pred njima velik posao. To su ukratko najvažnije novosti Uredbe koja je korak u pravom smjeru, ali puno toga ostaje neriješeno da bi se moglo govoriti o stvaranju preduvjeta za masovniju primjenu fotonapona, posebice za male potrošače-proizvođače. Iako se govori o opremanju mjernog mjesta, nije jasno hoće li to biti dvosmjerno brojilo ili će biti potrebna dva brojila, kao sada. Što je s uvođenjem naprednih brojila i kakav će biti porezni tretman energije koja će se isporučivati u mrežu? Ne zna se kako će se obračunavati isporučena i potrošena energija, hoće li to biti mjesečno, kvartalno ili godišnje i tko će i po kojem modelu otkupljivati višak tako proizvedene struje? Bilo bi logično da se svim opskrbljivačima da ta mogućnost iz čega bi se sigurno izrodile i neke zanimljive sheme koje bi potaknule tržište električne energije koje u Hrvatskoj u zadnje vrijeme polagano umire. U HEP-u je koncentrirano 90% tržišnog udjela opskrbe u državi, a poznato je da Hrvatska otprilike 30% električne energije godišnje podmiruje iz uvoza. Masovnija primjena fotonapona i kod kućanstva i kod poduzetništva promijenila bi trend zabrinjavajuće ovisnosti o uvozu, ali bi istovremeno HEP ostao bez jednog malog dijela kupaca, a tako i dio struka i tumači HEP-ovu nevoljkost za promjenama koje su sada inicirane. Hrvatska je, čini se, bila natjerana na ove promjene jer je Svjetska banka kritizirala kako je teško doći do priključka, što ju je poguralo na niže na ljestvici globalne konkurentnosti gospodarstva. Osim toga, opskrbljivači bi masovnijom primjenom fotonapona mogli koristiti ugovorne odnose s proizvođačima da zadovolje obvezne sheme obaveznih ušteda u neto potrošnji, na koje ih prisiljava Zakon o energetskoj učinkovitosti. Ta obveza u struji i plinu još uopće nije zaživjela, a trebala je i bit će je prilično bolno zadovoljiti. Uz to, potencijal je velik za suzbijanje energetskog siromaštva, a kako predlaže MOST, umjesto da se potiče kupovina ogrijevnog drva i daju vaučeri za energetsko siromaštvo, tih cca. 250 mil. kn moglo bi se uložiti u kupnju opreme kroz objedinjeni tender i dati posla hrvatskim tvornicama i serviserima. U sektoru obnovljivih izvora energije vlada veliko mrtvilo već dulje vrijeme, a liberalizacija na tržištu električnom energijom vrlo je problematična i to je tragično. Računa se da će u drugom kvartalu biti donesene izmjene Zakona o OIE a ministarstvo će se ove godine ozbiljnije pozabaviti tom temom. U ovoj našoj lijepoj zemlji uvijek u obzir treba uzeti kada su redovni parlamentarni izbori, a oni su zakazani najranije za kraj 2020. Iz toga treba iščitati da je vremena za velike promjene malo, a ogromnih problema u energetici je sve više - INA, Petrokemija, LNG-terminal... Dovoljno za nekoliko mandata. "Tko će se još baviti tim nezgodnim obnovljivcima", možda razmišlja politika, umjesto da bar kroz učinkovito riješene mikrosolare "ubije više muha jednim udarcem", na veselje svih nas. Jer, mikrosolari i fotonapon općenito imaju potencijal promijeniti ne samo hrvatsku energetiku već i kvalitetu života i konačno nas uvesti u društvo razvijenih zemalja.
www.energetika-net.com

MOST predstavio Zakon o mikrosolarima.

MOST traži konsenzus oko zakona koji pomaže građanima i poduzetnicima u energetskoj tranziciji. Most nezavisnih lista predstavio je, na konferenciji za medije prijedlog Zakona o mikrosolarima koji će danas uputiti u e-savjetovanje. Prijedlog zakona je posebno namijenjen malim kupcima električne energije, građanima, malim i srednjim poduzetnicima koji upravljaju cijenom energije i svojom energetskom budućnošću, što je važan korak prema energetskoj neovisnosti, a protiv energetskog siromaštva. Mali i mikro poduzetnici bi u propisanim administrativnim rokovima od 15 dana dobili mogućnost izmjene svojih elektroenergetskih uvjeta, administrativni aparat smanjio u korist poduzetnika i oni bi mogli samostalno, a jednostavno upravljati svojom potrošnjom energije, za vlastite potrebe. Prema podacima HROTE-a, nakon 10 godina tek je 115 fizičkih osoba u sustavu poticaja koje proizvode energiju iz fotonapona za svoje potrebe, što je poražavajuće, naglašavaju u MOST-u i traže politički konsenzus svih stranaka oko ovog zakona za koji drže da će imati veliki multiplikativni efekt. Osim rješavanja energetskog siromaštva za najpotrebitije, prijedlog Mosta ide u korak sa izazovima održivog razvoja, kažu u toj stranci. Hrvatska posjeduje silne potencijale u obnovljivim izvorima energije, ponajprije u Suncu. U dosadašnjoj energetskoj politici u Hrvatskoj, obnovljivi izvori energije, a posebno sunce, nisu nikada doživjeli ozbiljniju pažnju. MOST drži da su bivši vladajući potpuno zanemarili ovaj segment, što je vidljivo po tome koliko Hrvatska zaostaje za EU zemljama, što je posebno žalosno s obzirom na našu mediteransku poziciju. Primjena zakona doprinosi obvezama iz Pariškog sporazuma. Taj Zakon bitan je i u kontekstu suzbijanja problema energetskog siromaštva, jer bi se njime pomoglo i do 10 tisuća siromašnih domaćinstava kojima bi se dugoročno račun za električnu energiju sveo na nulu. „Ovo je prijedlog koji nadilazi stranačke razlike, prijedlog koji ide u korist naših građana i pozivamo sve klubove zastupnika u Hrvatskom saboru da ga podrže. Ovaj zakon omogućuje slobodu, energetsku neovisnost te njime slijedimo primjer razvijenih zemalja,“ zaključio je Ante Čikotić, bivši državni tajnik.
www.energetika-net.com

Most u Splitu predstavio prijedlog Zakona o mikrosolarima, Božo Petrov odbacio navode o raspadu stranke
Implementiranjem ove zakonske regulative bi se za 10 tisuća siromašnih domaćinstava smanjili računi za električnu energiju, a radi se i o velikom koraku prema energetskoj neovisnosti građana. Čelnik Mosta Božo Petrov sa suradnicima je u Splitu prvi put predstavio prijedlog Zakona o mikrosolarima koji sljedeći tjedan ide u proceduru. Na nacionalnom predstavljanju zakona bili su još Slaven Dobrović, Mate Rebić, Ante Čikotić i Ivana Ninčević-Lesandrić. Kako je rečeno, zakon je orijentiran na građane i nema razloga da ga iti jedna parlamentarna stranka ne podrži. Ovom prigodom je Petrov odbacio sve navode o raspadu Mostu. Bivši ministar energetike i zaštite okoliša, profesor Slaven Dobrović na konferenciji je pojasnio značaj obnovljivih izvora energije i održivog razvoja, a saborska zastupnica Ivana Ninčević-Lesandrić osvrnula se na značaj mikrosolara za male i mikro poduzetnike. Božo Petrov je istaknuo kako Most svojim prijedlogom Zakona o mikrosolarima želi potaknuti energetsku neovisnost i poduzeti korake koji idu u tom smjeru.  Osim rješavanja energetskog siromaštva za najpotrebitije, naš prijedlog ide u korak s izazovima održivog razvoja. Hrvatska posjeduje silne potencijale u obnovljivim izvorima energije, ponajprije u suncu. U dosadašnjoj energetskoj politici u Hrvatskoj, obnovljivi izvori energije, a posebno sunce, nisu nikada doživjeli ozbiljniju pažnju. I HDZ i SDP potpuno su zanemarili ovaj segment, to je sasvim jasno vidljivo po tome koliko Hrvatska zaostaje za EU zemljama, što je posebno žalosno s obzirom na to da našu mediteransku poziciju - rekao je Petrov. Dodao je kako primjena zakona značajno doprinosi obvezama koje je Hrvatska kao dio EU preuzela, a to je potpisivanje Pariškog sporazuma, prema kojem se staklenički plinovi moraju smanjiti za 40 posto do 2030. godine. Ante Čikotić i Mate Rebić u svojoj prezentaciji Zakona o mikrosolarima istaknuli su sve njegove prednosti.

Čikotić je objasnio:
- Prijedlog zakona je posebno namijenjen malim kupcima električne energije, građanima, malim i srednjim poduzetnicima koji upravljaju cijenom energije i svojom energetskom budućnošću, što je važan korak prema energetskoj neovisnosti, a protiv energetskog siromaštva. Ivani Ninčević-Lesandrić objasnila je da je izuzetno važno što bi ovaj Zakon o mikrosolarima omogućio i građanima i malim i mikro poduzetnicima, da u propisanim administrativnim rokovima od 15 dana dobiju mogućnost izmjene svojih elektroenergetskih uvjeta.

Ninčević-Lesandrić je istaknula:
- Napokon bi se administrativni aparat smanjio na korist poduzetnika i oni bi mogli samostalno, a jednostavno upravljati svojom potrošnjom energije, za vlastite potrebe. Kupac postaje proizvođač s tendencijom poticanja izgradnje mikro postrojenja za proizvodnju električne energije za samoopskrbu.

Mate Rebić je upozorio na značaj ovog zakona riječima:
- Činjenica je da bi, za razliku od dosadašnjeg modela, mali kupci-proizvođači na tržištu električne energije osnažili svoju poziciju kupca-proizvođača i potrošača s vlastitom proizvodnjom instalirane snage do 10kW, priključenog na distribucijsku mrežu. Zakonom o samoopskrbi električnom energijom iz obnovljivih izvora uredilo bi se je planiranje i poticanje proizvodnje i potrošnje električne energije na jednom mjernom mjestu u mikro proizvodnim postrojenjima iz obnovljivih izvora energije, sunca, vjetra i vode.

Čikotić je dodao izuzetnu važnost ovog prijedloga zakona u suzbijanju problema energetskog siromaštva, jer bi se njime pomoglo i do 10 tisuća siromašnih domaćinstava kojima bi se dugoročno račun za električnu energiju sveo na nulu. Čikotić je objasnio začarani krug naknada i pomoći ugroženim građanima:
- Malo je poznato da Županije sufinanciraju ogrjev za ekonomski ugrožene korisnike. Nevelik iznos od prosječnih 950 kn po korisniku izgleda potpuno drugačije kad kažemo da taj oblik pomoći u Splitsko-dalmatinskoj županiji koristi 27.262 građana u iznosu od 28.175,920 kuna. Prema podacima Ministarstva demografije, obitelji, mladih i socijalne politike u 13 hrvatskih županija u 2016. godini naknadu za ugroženog kupca energenata dobilo je 68.077 korisnika što je ukupno 126.604.000 kuna. Taj novac dolazi od naknada koje financiraju drugi građani kroz solidarne naknade i postao je opterećenje kojem se ne vidi kraj. Predlažemo da se iskoriste obnovljivi izvori energije kod građana koji imaju uvjete da ih se kroz ulaganje u mikrosolare na krovovima izvede iz začaranog kruga naknada i pomoći te im se dugoročno osiguraju uvjeti izlaska iz energetskog siromaštva.

Profesor Slaven Dobrović zaključio je kako, osim borbe protiv energetskog siromaštva, ovaj zakon ima velik utjecaj na nacionalni inventar emisija stakleničkih plinova. I on je, kao i Petrov, istaknuo obvezu smanjenja emisija stakleničkih plinova čak 40 posto do 2030. godine. Dobrović je pojasnio:
- Proizvodnjom električne energije na mjestu potrošnje iz obnovljivih izvora energije izbjegava se povlačenje električne energije iz mreže. Svaki kWh električne energije u mreži sadrži teret emisija stakleničkih plinova nastalih proizvodnjom, transformacijom i distribucijom, ovaj teret prosječno iznosi 362 g CO2/kWh. To znači da svaka supstitucija energije iz mreže obnovljivom energijom znači efektivno smanjenje emisija stakleničkih plinova u inventaru RH. Potencijal Hrvatske je zbog geografskog položaja iznimno velik te je moguće očekivati da se količina energije generirane u ovakvim mikrosolarima već u prvoj fazi implementacije prijeđe 3000 GWh. Uz 3000 GWh iz mikrosolara, što je očekivano generirati u cca 250 tisuća jedinica po 10kW, moguće je smanjiti nacionalne emisije za 1086 kt CO2 što je čak 6,5 posto emisija iz sektora energetike. Puni potencijal je nekoliko puta veći.
dalmatinskiportal.hr