Potencijal obnovljivih izvora energije u Srbiji

Trenutno stanje u sektoru obnovljivih izvora energije u Srbiji je loše, iako Srbija ima znatne potencijale za razvoj na ovom polju. Za zemlju bogatu šumom i velikom obradivom površinom značajna je mogućnost korišćenja biomase. Na naučno-stručnom skupu „Energetika 2014”, održanom u martu na Zlatiboru, rad o potencijalima obnovljivih izvora energije u Srbiji prezentirali su Bojan Stojčetović, Živče Šarkoćević i Milan Mišić sa Visoke tehničke škole strukovnih studija iz Zvečana. Potraga za izvorima obnovljive energije, na koju se prebacuju mnoge zemlje, uvjetovana je sve većom potražnjom za energijom zbog porasta svjetske populacije i zaštite životne sredine. U Srbiji je trenutno stanje u sektoru obnovljivih izvora energije loše i pored činjenice da postoje znatni potencijali za razvoj na ovom polju. Korištenje obnovljivih izvora energije u našoj zemlji je prema statističkim podacima daleko ispod europskog prosjeka. Potencijal vjetra u Srbiji je moguće dobro iskoristiti na lokacijama pogodnim za izgradnju generatora vjetra u istočnom dijelu Srbije, na Pešteru, Zlatiboru i Panonskoj dolini sjeverno od Dunava. Intezitet solarne radijacije u našoj zemlji je za oko 30 posto veći nego u centralnoj Europi. Od korisnog potencijala izvora obnovljive energije u Srbiji 15 posto čini solarna energija. Koristeći ukupni energetski potencijal niskih vodostaja za izgradnju malih hidrocentrala na 900 potencijalnih lokacija na rijekama Srbije, moguće je dostići proizvodnju od 4,7 posto energije u zemlji. Biomasa se može koristiti kao zamijena za fosilna goriva u proizvodnji topline i struje, kao i gorivo za industrijsku proizvodnju. Naša zemlja je bogata šumama i velikom obradivom površinom što pruža velike mogućnosti koje se nedovoljno koriste. Ukupan potencijal poljoprivredne biomase u Srbiji iznosi 12,5 miliona tona godišnje od čega se za energiju koristi samo 1,7 miliona tona i to na tradicionalan način. Potencijal geotermalne energije u Srbiji iznosi oko 2.300 GWh godišnje. Geotermalna energija kod nas se uglavnom koristi iz geotermalne i mineralne vode za zdravstvene ili sportsko-rekreativne svrhe, a ne kao izvor energije. Korištenje ove energije za grijanje i druge načine je u ranom stadiju. Utvrđena snaga postojećih geotermalnih izvora u našoj zemlji je 160 MW od čega bi trenutno moglo da se koristi 100 MW. Hidrogeološka i geotermalna mapa Srbije je obilježena sa 160 izvora geotermalne vode sa temperaturom od preko 15 stupnjeva. Najtoplija je Vranjska banja sa temperaturom od preko 96 stupnjeva. U Vojvodini službeno postoji 62 izvora, a južni tok Save i Dunava ima 48 izvora geotermalne vode. Energetska efikasnost u Srbiji je niska, a obnovljivi izvori energije se ne koriste koliko bi moglo, tako da se tokom 21. vijeka mora razviti mudra energetska strategija koja će uključiti nove mjere za efikasno korištenje energije, ekspanziju obnovljivih energetskih kapaciteta i korištenje fosilnih goriva uz visoke norme zaštite životne sredine. Energetska sigurnost će za mnoge zemlje u narednom periodu biti jedan od ključnih problema. Obnovljivi izvori energije bi trebalo da čine temelj buduće energetske nezavisnosti Srbije. U korištenju ovih energetskih izvora postoje ogromne mogućnosti za angažiranje domaćih i stranih investitora i razvoj „zelenog” sektora.
serbia-energy.eu


OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE – POTENCIJALI I MOGUĆNOSTI SRBIJE

Privredna komora Beograda – Udruženje poljoprivrede i prehrambene industrije, Udruženje industrije, Zadružni savez Beograda i Centar za razvoj i transfer tehnologija i ekologiju organizirali su okrugli stol na kome su izlagali prof. dr Miloš Banjac, pomoćnik ministra iz Ministrstva za infrastrukturu i energetiku, prof. dr Jordan Aleksić sa Fakulteta za primjenjenu ekologiju "Futura", Aleksandar Bogunović, viši savjetnik u Ministarstvu poljoprivrede, trgovine, šumarstva i vodoprivrede i prof. dr Jasmina Vujić sa Univerziteta Kalifornija. Zaključeno je da Srbija ima veliki potencijal u obnovljivim izvorima energije, ali da postoje brojne prepreke koje se mogu otkloniti samo u suradnji svih zainteresiranih strana. Privredna komora Beograda će preuzeti ulogu u povezivanju i promociji domaćih proizvođača energije iz obnovljivih izvora. U Srbiji je ove godine donešen Novi Zakon o energetci koji osigurava liberalizaciju i otvaranje tržišta energije i energenata. Od 1. oktobra 2012. godine Agencija za energetiku će samostalno određivati cijenu električne energije i plina (bez Vlade RS). Uveden je privremeni status povlaštenog proizvođača za solarne i vjetro elektrane, a do kraja godine usvajaju se nove Feed-in tarife. Do kraja slijedeće godine trebala bi biti izrađena Nova strategija razvoja energetskog sektora RS 2025 (2030) i Akcioni plan za OIE. Što se tiče potencijala obnovljivih izvora energije u Srbiji, energija vjetra je procijenjena na 2,3 milijardi kWh godišnje - 7% godišnje proizvodnje struje. Za sada je izdano 12 energetskih dozvola (oko 1.400 MW i u postupku oko 600 MW), pri čemu je granična vrijednost instalirane snage vjetroturbina 450 MW i povlaštena cijena 9.5 c€/kWh. Srbija ima značajan hidropotencijal koji se procenjuje na 25 TWh godišnje, od čega je 17.5 TWh godišnje identificirano kao ekonomski isplativo za korištenje. Skoro 10 TWh se već koristi, uglavnom preko velikih hidroelektrana. Geotermalna enargija se koristi samo u nekim banjama i poljoprivrenim poduzećima. Ovo je zakonski nedovoljno uređena oblast sa starom i energetski neefikasnom opremom, ali za koju postoji privatna inicijativa. Sunčeva energija se potencijalno najbolje može iskoristiti za sanitarne vode i grijanje prostora i to na lokaciji Južne Srbije. EPS planira da izgradi 10 MW postrojenje na Zlatiboru. Postoji značajan potencijal obnovljivih izvora energije iz poljoprivrede i šumarstva za godišnju proizvodnju od preko 4 Mtoe. Trenutno, godišnja proizvodnja biomase u Srbiji iznosi cca 12,5 miliona tona (2,90 Mtoe) - 1,56 miliona tona je poljoprivredna biomasa i 1,34 miliona tona čini šumska biomasa. Najveće prepreke većem korištenju su te što se slama uglavnom koristi kao prostirka u štalama, a privatna gazdinstva često pale biomasu na njivama. Slabo je razvijeno ili ne postoji tržište za prodaju proizvoda od biomase u Srbiji, a usitnjenost posjeda poskupljuje sakupljanje i transportne troškove biomase.
www.kombeg.org.rs