Pariška konferencija COP21
    Subota, 02 Srpanj 2016 20:44

    Pariška konferencija COP21

    Predsjednica države Kolinda Grabar-Kitarović u petak je u sjedištu UN-a u New Yorku na svečanosti potpisivanja međunarodnog sporazuma o klimi kazala da bi svijet trebao Pariški sporazum smatrati pokretačem društva na putu prema ekološki prihvatljivom razvoju te da je Hrvatska aktivno uključena u njegovu pripremu i usvajanje, priopćio je predsjedničin ured. "Čvrsto bismo trebali prihvatiti Pariški sporazum te ga smatrati stvarnim pokretačem svih segmenta društva na putu prema ekološki prihvatljivom razvoju i zelenim tehnologijama. Hrvatska prepoznaje važnost Pariškog sporazuma te je aktivno uključena u njegovu pripremu i usvajanje", kazala je predsjednica u svom govoru pred predstavnicima 171 države koje su potpisale sporazum. Kazala je kako Hrvatska u usporedbi s mnogim državama članicama UN-a ima prilično niske razine emisija po glavi stanovnika, ali kako su, unatoč tome, brza ratifikacija i stupanje na snagu sporazuma važni i u najboljem hrvatskom interesu. Najavila je kako će Hrvatska provesti mjere u okviru svojih obveza u Europskoj uniji te kako tijekom 2017. očekuje ratifikaciju sporazuma u Hrvatskom saboru. "Među prvim smo zemljama koje izrađuju niskougljičnu strategiju koja je potpuno usklađena s obvezama iz Pariškog sporazuma", kazala je Grabar-Kitarović te navela važnost suradnje sa znanstvenim i istraživačkim institucijama, predstavnicima poslovne zajednice i civilnim društvom. Bitnim je navela ulaganje u nove tehnologije i obnovljivu energiju istaknuvši kako je cilj Hrvatske postati društvo temeljeno na zelenim tehnologijama. U tom prijelazu, dodala je predsjednica, vidimo priliku za gospodarski rast, povećanje zaposlenosti, povećanje sigurnosti opskrbe energijom te za opće poboljšanje kvalitete života. Nužnim smatra izgradnju snažnih partnerstva kao potporu kolektivnim naporima, mobiliziranje resursa i ispunjavanje obveza. "Iako nas dijeli udaljenost, granice i razina razvoja, svi hodamo po istom planetu, pijemo istu vodu i udišemo isti zrak. Klimatske promjene pogađaju sve nas bez obzira gdje smo", kazala je hrvatska predsjednica. Na kraju obraćanja, predsjednica je usvajanje Pariškog sporazuma ocijenila tek početkom dugog i teškog puta jer, kako je istaknula "ne možemo i dalje pretpostavljati da je netko drugi važniji, da nekog drugog treba kriviti". Pariškim sporazumom dogovorenim u prosincu prošle godine 195 država obvezalo se ograničiti globalno zagrijavanje na manje od 2 stupnja Celzijeva u odnosu na predindustrijsko razdoblje, što znači da svijet treba okrenuti leđa fosilnim gorivima.
    Autor: © Portal croenergo.eu


    Svijet mora okrenuti leđa fosilnoj energiji
    Četiri mjeseca nakon oduševljenja pariškom klimatskom konferencijom COP21, 160 zemalja će u petak, na Dan planeta Zemlje, u UN-u potpisati globalni dogovor o klimi na temelju kojega će svjetsko gospodarstvo morati okrenuti leđa fosilnoj energiji. Na UN-ovoj konferenciji o klimatskim promjenama u Parizu čak 195 zemalja obvezalo se ograničiti globalno zagrijavanje na manje od dva stupnja Celzija u usporedbi s predindustrijskim razdobljem. Riječ je o povijesnom sporazumu za spas planeta. Svečanost potpisivanja sporazuma "ima ponajprije jaku simboličnu notu", ali ujedno će biti "prilika za utvrđivanje dinamike dogovorene u Parizu", ocijenio je Pascal Canfin, bivši francuski ministar i direktor WWF-a za Francusku. Šezdesetak predsjednika država okupit će se na potpisivanju u New Yorku, među njima i Kolinda Grabar-Kitarović. Ukupno će biti zastupljeno oko 160 zemalja, rekla je francuska ministrica za okoliš i energiju Segolene Royal, koja je predsjedala COP21. "Svjetski čelnici su svjesni neodgodivosti problema, što je vrlo dobar znak", ocijenila je. Svi najveći svjetski zagađivači, među kojima prednjače SAD i Kina, najavili su da će potpisati sporazum. Prihvaćanje teksta u Parizu kojim su završeni višegodišnji zamršeni i teški klimatski pregovori "ne znači da će sve strane automatski primijeniti dogovor", istaknula je Eliza Northrop iz Svjetskog instituta za resurse. Nužne su još dvije etape: potpisivanje (do travnja 2017.) i ratifikacija u skladu s nacionalnim zakonima (glasovanje u parlamentu, uredbe i sl.). Da bi službeno stupio na snagu pariški dogovor mora ratificirati 55 zemalja koje u svjetskoj emisiji stakleničkih plinova sudjeluju s 55 posto i potom ga pohraniti u UN-u. "Ovako rekordan broj potpisa u kratkom roku omogućit će brži ulazak u proces ratifikacija", rekla je Roayal. "Da bi mogle primjenjivati pariški dogovor, zemlje prije moraju provesti energetsku tranziciju koja zahtijeva preusmjeravanje ulaganja", napominje Celia Gautier iz Akcijske mreže za klimu, nevladine organizacije. Dobra vijest za klimu je što su obnovljive energije u 2015. doživjele rekordan rast (8 posto), niske cijene crnog zlata sprječavaju skupa ulaganja naftnih kompanija, a sektor ugljena je na klimavim nogama.(H) Zemlje svijeta imaju na raspolaganju različita sredstva u poštovanju obveza u vezi sa smanjenjem ispuštanja stakleničkih plinova: oporezivanje ili trgovanje ugljikovim dioksidom, nesubvencioniranje fosilnih energija, emisijski standardi u industriji, razvoj ekološki čistih prijevoznih sredstava, potpora obnovljivim energijama i energetskoj učinkovitosti, borba protiv krčenja šuma i promjena poljodjelske prakse.
    https://www.glas-slavonije.hr/


    Prvi puta u povijesti postignut sporazum o spašavanju zemaljske kugle - evo koje su njegove glavne točke
    Ovo je pobjeda za planetu i za buduće generacije - rekao je američki državni tajnik John Kerry.Po prvi put u povijesti sve države svijeta postigle su danas u Parizu sporazum o spašavanju zemaljske kugle od klimatskih promjena, u kojem su poslale dosad najjasniji signal o početku kraja ere fosilnih goriva i svitanju ere čišćih izvora energije. U pariškom sporazumu, usuglašenom nakon dva tjedna intenzivnog pregovaranja oko 4 ujutro u noći sa subote na nedjelju i usvojenom konsenzusom 195 zemalja sinoć oko 19:30 sati, svijet se složio da će do 2100. ograničiti globalno zatopljenje znatno ispod razine od 2 Celzijeva stupnja u odnosu na predindustrijsko razdoblje. Ovo je pobjeda za planetu i za buduće generacije - rekao je američki državni tajnik John Kerry. Francuski predsjednik Francois Hollande izjavio je uoči samog usvajanja sporazuma da se rijetko događa da čovjek u svom životu ima priliku promijeniti svijet, ali da delegati preko 190 država okupljeni na pariškoj konferenciji imaju tu priliku i moraju je iskoristiti. Svijet računa na nas. Naša djeca neće nas razumjeti, niti će nam oprostiti, ako ne usvojimo ovaj sporazum - rekao je francuski ministar vanjskih poslova Laurent Fabius nakon što je na usvajanje predao nacrt dokumenta. U to dokumentu navodi se cilj o ograničavanju globalnog zatopljenja puno ispod 2 Celzijeva stupnja u odnosu na predindustrijsko razdoblje, ali se ide još ambicioznije i u istoj rečenici navodi da sve države svijeta kane učiniti dodatne napore da taj cilj bude 1,5 Celzijev stupanj. Bez pariškog sporazuma, i bez nacionalnih planova smanjenja emisije stakleničkih plinova koji su ugrađeni u sporazum, znanstvenici prognoziraju da bi se zemaljska kugla do kraja stoljeća zagrijala za čak 4 Celzijeva stupnja, što bi dovelo do povećanja razine mora i nestajanja mnogih životinjskih i biljnih vrsta. No, s obzirom da je planeta već zagrijana za 1 Celzijev stupanj u odnosu na predindustrijsko razdoblje, ambiciozni cilj od 1,5 stupanj do kraja ovog stoljeća bit će teško ispuniti i svi su sinoć naglašavali da je sporazum povjesan, ali da ga treba primijenjivati u praksi. Sporazum, inače, stupa na snagu 2020. godine. Dogovoreno je da će razvijene zemlje biti “snažno potaknute da pojačaju razinu financijske potpore”, odnosno da će do 2020. zajedno plaćati 100 milijardi američkih dolara godišnje u obliku pomoći nerazvijenim zemljama za ublažavanje posljedica klimatskih promjena, a nakon 2020. i više od tog iznosa. Dogovoreno je također da će se nacionalni planovi za smanjenje globalnog zagrijavanja revidirati svakih pet godina. Neki dijelovi pariškog sporazuma bit će pravno obvezujući za sve zemlje svijeta, ali neki će ostati pravno neobvezujući i njihovo ispunjavanje bit će dobrovoljno. Jedan od glavnih razloga zašto čitav sporazum nije pravno obvezujući je taj što bi Sjedinjene Američke Države u tom slučaju morale taj međunarodni ugovor ratificirati u Senatu, gdje bi ga republikanska većina mogla lako srušiti, što bi dovelo do ponavljanja sudbine sporazuma iz Kyota iz 1997., koji SAD nikad nisu ratificirale. No, za razliku od sporazuma iz Kyota i, ranije, iz Rio de Janeira 1992., sporazum iz Pariza prvi je sporazum koji ne zadaje samo ciljeve razvijenim zemljama, nego i zemljama u razvoju. Raniji sporazumi bavili su se isključivo razvijenim zemljama, dok ovaj sporazum iz Pariza zahtjeva da sve zemlje svijeta, i bogate i siromašne, i razvijene (koje su zagađivale stoljećima ranije) i one u razvoju (koje više zagađuju sada), daju svoj doprinos smanjenju globalnog zagrijavanja. Ipak, najveći doprinos očekuje se od razvijenih. Hrvatski premijer Zoran Milanović na otvaranju pariške konferencije 30. studenog izjavio je da “svaki oblik rasta temeljen na visokougljičnim modelima više nije učinkovit nego, dapače, predstavlja prijetnju za buduće generacije”. Udruga Zelena akcija nakon toga je komentirala da je takav nastup premijera u Parizu u suprotnosti s energetskom politikom njegove vlade koja je promovirala dva visokougljična projekta, termoelektranu Plomin C na ugljen i eksploataciju nafte u Jadranu.
    https://www.vecernji.hr/


    DEFINITIVNO NIJE DOBRO Ako ovako nastavimo čeka nas katastrofa
    Parizu je u tijeku ključna UN-ova konferencija usmjerena prema dogovoru o novom globalnom pristupu sve većim klimatskim promjenama.Pregovarači iz 195 zemalja pokušat će postignuti dogovor unutar dva naredna tjedna, koji bi bio usmjeren smanjivanju emisije štetnih ugljičnih plinova. Govore će na velikom summitu nazvanom COP21 održati šefovi 147 zemalja, a promicat će se inicijative za sve veću podršku zelenim tehnologijama. No istovremeno, najsiromašnije zemlje sudionice summita ističu bojazan da ih "se zapostavlja" u pokušaju za novim dogovorom vezanim za klimatske promjene. Pregovore će službeno voditi Francuska, a mjere osiguranja u parizu su na najvišoj mogućoj razini, obzirom na nedavne krvave terorističke napade i ogroman broj žrtava u istima. "Bit će to prekretnica koja je svijetu potrebna", istaknuo je još tijekom vikenda francuski ministar vanjskih poslova Laurent Fabius. Pregovorima će nazočiti i američki predsjednik Barack Obama te britanski premijer David Cameron, koji će obojica u parizu ostati tek jedan dan, no od nujiih se očekuju brojne značajne najave. Skupina od 20 zemalja okupljenih u plan "Misija inovacija", među kojima se nalaze SAD, Francuska i Indija, težiti će udvostručenju investicija u zelenu energiju u periodu od naredih pet godina. Isto tako, milijarderi poput Billa Gatesa i Marka Zuckerberga isto tako su najavili ulaganja u projekte jeftine i zelene energije, svake godine nakon 2020. U drugoj inicijativi, Francuska i Indija su najavili globalnu alijansu koja bi okupila 100 zemalja bogatih solarnom energijom u tropskim regijama da ubrzano počnu širiti dostupnost energije proizvedene sunčevim svjetlom. Isto tako, nekolicina europskih zemalja u suradnji sa Svjetskom bankom, najavilo je osnivanje fonda vrijednog 500 milijuna dolara, koji je osmišljen kako bi pomogao zemljama u razvoju u smanjenju emisija stakleničkih plinova. Ipak, među svim najavam i izrazima dobre volje, raste i zabrinutost među najsiromašnijim zemljama svijeta da bi se njihov interes žrtvovati u postizanju tih dogovora. Većina pregovora odvijat će se oko novog sporazuma koji bi ograničio porast globalne temperature za do najviše 2 stupnja Celzija. No procjene više od 180 nacionalnih planova koji su predani, sugeriraju to da ako se isti i provedu, svijet će vidjeti porast globalne temoperature koji će iznositi gotovo 3 stupnja Celzija. "Svi znamo posljedice porasta globalne temperature, što će to učiniti oceanima, na primjer. Problemi porasta globalne temperature su ogromni, to se mora izbjeći pod svaku cijenu", smatra naturalist Sir David Attenborough, a prenosi BBC.


    Na konferenciji u Parizu predstavnici 195 država dogovaraju novi globalni klimatski sporazum
    'Iako Hrvatska u ukupnoj globalnoj emisiji CO2 sudjeluje sa neznatnih 0,06% negativne posljedice klimatskih promjena osjećamo kao i ostatak svijeta. Suše, poplave poput katastrofalnih u Istočnoj Slavoniji ili ekstremne temperature, prijetnja su okolišu, zdravlju i sigurnosti građana i nacionalnoj ekonomiji. Kako bi ublažili i spriječili klimatske promjene samo u protekle 4 godine sufinancirali smo projekte energetske učinkovitosti ukupne vrijednosti 2,5 milijardi kuna. Tako ćemo nastaviti i dalje, a kroz strategije niskougljičnog razvoja i prilagodbe klimatskim promjenama koje izrađujemo donosimo dugoročne konkretne mjere i aktivnosti kojima ćemo osigurati niskougljični razvoj Hrvatske koji nas kvalitetnije priprema za izazove klimatskih promjena' – rekao je ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović u povodu današnjeg početka konferencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama koja se održava u Parizu od 30. studenog do 11. prosinca. Na konferenciji su predstavnici 195 država stranaka Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime, a na današnjem otvaranju konferencije sudjeluju predsjednici i premijeri gotovo 150 država stranaka. Ispred Republike Hrvatske u Parizu je danas predsjednik Vlade RH Zoran Milanović, a na konferenciji sudjeluje i delegacija Ministarstva zaštite okoliša i prirode. Konferencija u Parizu povijesna je prekretnica u jačanju zajedničkog djelovanja i ubrzanja globalne transformacije u društva s niskim emisijama ugljika otpornima na klimatske promjene. U Parizu se očekuje donošenje novog globalnog klimatskog sporazuma. Novi sporazum mora osigurati dostizanje dugoročnog cilja zadržavanja porasta globalne temperature ispod 2°C u odnosu na razine prije industrijalizacije kako bi se spriječili najnegativniji utjecaji klimatskih promjena. Europska unija kao globalni lider u borbi protiv klimatskih promjena postavila je ambiciozne ciljeve za ublažavanje i sprječavanje klimatskih promjena. Cilj Europske unije je smanjenje emisija CO2 za 40% do 2030. godine u odnosu na baznu 1990. godinu. EU se, također, zalaže, da novi globalni sporazum bude pravno obvezujući, primjenjiv na sve stranke Konvencije te da sporazum mora obuhvatiti pravedne, ambiciozne i mjerljive obaveze ublažavanja klimatskih promjena svih stranaka. Republika Hrvatska, kao članica EU-a, u potpunosti podržava postavljene ciljeve. Tijekom konferencije održavat će se brojne radne skupine u kojima će se predstavnici država pregovarati o tekstu novog globalnog sporazuma, a njegovo usvajanje očekuje se posljednjeg dana konferencije, 11. prosinca.
    https://www.mzoip.hr/

    Pročitano 830 puta

    O nama

    Hrastović Inženjering d.o.o. od 2004. se razvija u specijaliziranu tvrtku za projektiranje i primjenu obnovljivih izvora energije. Osnova projektnog managementa održivog razvitka društva je povećanje energijske djelotvornosti klasičnih instalacija i zgrada te projektiranje novih hibridnih energijskih sustava sunčane arhitekture. Cijeli živi svijet pokreće i održava u postojanju stalni dotok Sunčeve energije, a primjenom transformacijskih tehnologija Sunce bi moglo zadovoljiti ukupne energetske potrebe društva.

    Kontakt info

    HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o.
    Kralja Tomislava 82.
    31417 Piškorevci
    Hrvatska

    E-mail: info@hrastovic-inzenjering.hr
    Fax: 031-815-006
    Mobitel: 099-221-6503
    © HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o. - design & hosting by Medialive