Nakon punog desetljeća potihog spominjanja potencijala da se i energija vjetrova koji pušu na pučini Jadranskoga mora upregne u proizvodnju struje, kako se već koristi u Baltičkom, Sjevernom i nekim drugim morima, u godini na izmaku povlače se konkretniji potezi. Počela su konkretna ispitivanja potencijala energije vjetra na pučini hrvatskog dijela sjevernog Jadrana, a i strukovno udruženje ulagača u obnovljive izvore energije najavilo je za dogodine ozbiljnu studiju koja bi predložila najbolje lokacije za offshore vjetroelektrane u Jadranskom moru. Sva je prilika da bi već u nadolazećoj 2023. mogle biti najavljene prve investicije u pučinske vjetroelektrane u Hrvatskoj.

Medijska objava INA-e da je u ožujku počela s dvanaestomjesečnim mjerenjem brzine vjetra na svojim pučinskim plinskim platformama Izabeli Sjever i Ivani A, kako bi ispitala potencijale za izgradnju pučinskog vjetroparka dala je naslutiti da niti dan najave prve pučinske elektrane s ove strane Jadrana nije daleko. Tehničkom operacijom ispitivanja potencijala energije vjetra, koja je imala znatno skromniji odjek od pljačkaške afere u toj energetskoj kompaniji, INA obznanjuje da želi osigurati procjenu resursa vjetra i isplativosti te na temelju te procjene odlučiti o ulaganju u offshore vjetrolektrane. Ante Crljenko, direktor Poduhvata i inovacija u INA-i prigodno je tada sročio da kompanija iskoračuje u nove biznise koji se temelje na obnovljivim izvorima energije i prisnažio da su im zanimljive sve isplative prilike kojima mogu nadograditi lanac vrijednosti, a da se uklapaju u zelene planove Hrvatske i Europske unije. Brzinu vjetra na pučinskim platformama za potrebe INA-ine procjene isplativosti ulaganja u pučinski vjetropark, mjeri ovdašnja ispostava portugalske tvrtke Megajoule, uređajem zvanim Lidar ZX 300 M kojim se, navode u toj kompaniji, provodi više od 95 posto mjerenja brzine vjetra na moru s pučinskih platformi. U Megajouleu preciziraju da brzinu vjetra mjere do 300 metara od instaliranih pozicija na plinskim platformama na sjevernom Jadranu, i to na visinama koje odgovaraju visinama potencijalnih vjetroagregata koji bi bili opremljeni generatorima od 15 MW, te bili visoki 260 metara i sa promjerom rotora od 220 metara.

Da bi se Hrvatska u sljedećih desetak godina trebala usredotočiti na pučinske vjetroelektrane, smatra profesor Neven Duić sa zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje, jedan od glasnijih zagovaratelja pučinskih vjetroelektrana u nas. Na stručnom skupu „Dani plave energije” on je još u proljeće 2021. u Splitu rekao: -Na sjeveru Jadrana postoje Inine plinske platforme, ali će se 2025. godine ondje privoditi kraju eksploatacija plina i onda INA planira umjesto tih plinskih platformi, staviti pučinske vjetroleketrane. To je najbolja lokacija zato što je tamo plitko more, pa je sadašnja tehnologija pučinskih vjetroelektrana spremna za tu lokaciju – naveo je Duić, kao i to da se pučinske vjetroeelektrane ne bi vidjele s obale, da bi mogle proizvoditi dvadeset posto ukupne struje za potrebe potrošnje u Hrvatskoj te da će se za instaliranje pučinskih vjetroelektrana na pučini srednjeg i južnoga Jadrana pričekati razvoj plutajućih platformi namijenjenih za veće dubine.

Dok se na sjevernom Jadranu tek ispituju potencijali energije pučinskog vjetra, na njegovom južnom dijelu definirano je ulaganje u gradnju pučinske plutajuće vjetrolektrane snage 525 MW. Nazvana je Lupiae Maris (Morski vukovi, lat.), ulažu švicarska kompanija Galileo i talijanska Hope Group, a u planu je postavljanje 35 plutajućih vjetroturbina, nekoliko kilometara od obale, u talijanskoj regiji Apulija (peta talijanske čizme), u blizini gradova Brindisi i Lecce. Švicarsko-talijanski investitori uvjeravaju javnost da će ogroman napredak koji je posljednjih godina napravila tehnologija pučinskih vjetroelektrana omogućiti značajan broj takvih projekata u talijanskim morima. Ulaganja u offshore vjetroelektrane ulagači nazivaju epohalnom prilikom za južnu Italiju, a za novu tehnologiju onih plutajućih kažu da će imati veliki potencijal u budućnosti jer udvostručuje vodenu površinu pogodnu za razvoj projekata pučinske vjetroenergije u Europi. Investitori govore o tome da je Jadran znatno dublji nego europska sjeverna mora, zbog čega su rješenje upravo plutajuće vjetroelektrane a ne one stupovima zabijene u morsko dno.

Precizne odgovore na pitanja o najboljim lokacijama za pučinske vjetroelektrane u Jadranu trebala bi dati stručna studija koju je potkraj kolovoza najavilo udruženje investitora Obnovljivi izvori Hrvatske (OIEH). Studiju financira Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD), a Akcijski plan za korištenje obnovljivih izvora energije u moru u Hrvatskoj koji bi trebao biti predstavljen 2023. izrađuju Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, Pokret otoka te OIKON – institut za primijenjenu ekologiju. Osim lociranja najboljih područja za razvoj prvih projekata obnovljivih izvora energije na moru u Hrvatskoj, u studiji će se analizirati nacionalne i europske regulative, administrativne procedure i postupci zaštite okoliša s uporednim procedurama u zemljama EU.-Utvrdit će se sve potencijalne prepreke u razvoju projekata obnovljivih izvora energije na moru u Hrvatskoj, a Vladi će se predložiti modeli poticanja takvih projekata. Studija će prikupiti i rezultate istraživanja javnog mnijenja u zemljama EU o OIE na moru, a naglasak će biti i na optimalnim načinima priključenja projekata OIE na moru u Hrvatskoj na elekroenergetsku mrežu – navode u udruženju ulagača Obnovljivi izvori energije Hrvatske. U Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja kažu zasad tek da imaju saznanja o postojanju interesa potencijalnih investitora te su im spremni osigurati podršku za razvoj projekata izgradnje vjetroelektrana na moru u idućim godinama. U WindEurope, europskom udruženju ulagača u energiju vjetra, smatraju da Hrvatska ima izrazito veliki potencijal obnovljivih izvora energije na moru te ocjenjuju da trenutno nema dugoročnih planova za njihovu eksploataciju, podsjećajući na Strategiju EU-a za iskorištavanje potencijala energije iz obnovljivih izvora na moru u kojoj je definiran cilj povećanja kapaciteta vjetroelektrana na moru u EU sa 16 GW na 60 GW i to već do ne tako daleke 2030. godine.

Novu europsku strategiju na koju se referiraju udruženi europski ulagači u energiju vjetra, Europski parlament donio je u veljači, uz zaključke parlamentaraca da obnovljiva energija na moru zahtijeva bržu primjenu ali i da se morskim prostorom i obalama mora upravljati održivije. Istaknuto je i da offshore vjetroelektrane moraju biti projektirane i izgrađene održivo, da moraju koegzistirati zajedno s drugim aktivnostima na moru i da treba poraditi na tome da se građani uvjere da je obnovljiva energija ključ za postizanje energetski neovisnosti i sigurnosti opskrbe strujom. Predrag Matić, izvjestitelj Socijalista i demokrata Europskog parlamenta za Strategiju EU-a o iskorištavanju energije iz obnovljivih izvora na moru, kaže da se dokumentom predlažu načini kako bi energija iz obnovljivih izvora na moru do 2050. godine postala ključna u europskom energetskom sustavu. Navodi i kako je Europskoj uniji, a time i Hrvatskoj, potreban dugoročan okvir kojim bi se promicala koegzistencija između postrojenja na moru i drugih oblika korištenja morskog prostora te da je glavni razlog zašto do sada u Hrvatskoj nema instaliranih kapaciteta pučinskih vjetroelektrana – nepostojanje nacionalnog pravnog okvira za njihov razvoj.

Dok čekamo nacionalni pravni okvir i najavljenu studiju koja bi odgovorila na pitanja o najboljim lokacijama za vjetroeleketrane u Jadranu, vratimo se nakratko u 2015. godinu. Državom je vladao SDP s partnerima, premijer je bio današnji predsjednik Zoran Milanović, a Mirela Holy koja tada još uvijek nije bila izašla iz OraH-a, stranke koju je osnovala i vratila se u SDP, bila je saborska zastupnica. Premijera je zastupnički tada pitala hoće li Vlada i u kojem roku otvoriti određena područja Jadranskog mora za licenciranje plutajućih vjetroparkova te je li točno da je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u fazi potpisivanja ugovora o sufinanciranju s jednom zagrebačkom grupacijom oko izrade studije za Jadran i da bi ta studija mogla biti temelj za definiranje optimalnih lokacija pučinskih vjetroelektrana. Prema dokumentu dostupnom na stranicama Vlade, Milanović navodi da će njegova Vlada moći donijeti stratešku odluku o razvoju i primjeni plutajućih vjetroelektrana u Jadranu temeljem studije „Procjena pogodnosti akvatorija za izgradnju plutajućih vjetroelektrana u hrvatskom Jadranu”. Kaže i da jeFond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za izradu studije odobrio zagrebačkoj tvrtki CO2cut d.o.o. 160 tisuća kuna subvencije za 40 posto svih troškova projekta „Procjena pogodnosti akvatorija za izgradnju plutajućih vjetroelektrana u hrvatskom Jadranu”, koji bez PDV-a iznose 400 tisuća kuna. Osim u rečenom odgovoru premijera na zastupničko pitanje, ta se studija više nikad nigdje nije spomenula.

tris.com.hr