OIE i pad cijene energije
    Petak, 01 Studeni 2013 09:03

    OIE i pad cijene energije

    Zakon o poticanju obnovljivih izvora energije (EEG) u Njemačkoj je omogućio boom ekološke energije. Razvoj eko-energije se u praksi subvencionira doprinosima. Troškove snose dobrim dijelom - građani. Dugo vremena je doprinos za poticanje OIE bio smatran "cijenom" koju se mora platiti za energetski zaokret na koji su se odlučili Nijemci. Više eko-energije, manje fosilnih izvora, to je službena politika Berlina. Stručnjaci su jedinstveni u ocjeni da eksploatacija obnovljivih izvora energije čini samo jedan dio stvarne upotrebe doprinosa za EEG.

    A doprinosi kontinuirano rastu. Za to je kriva aktualna cijena struje na burzi (u padu) u kombinaciji s činjenicom da dobar dio njemačke industrije uopće ne plaća doprinos - iako se radi o firmama koje u svom proizvodnom procesu troše jako puno energije.

    2008. je udio eko-struje u Njemačkoj iznosio oko 15%. Doprinos EEG se obračunava na cijenu struje i plaćaju ga građani (potrošači) i male tvrtke, iznosio je tada 1,1 cent po kilowatt-satu (kWh). U 2014. udio ekološke struje bi trebao porasti na 26% i potrošače će koštati 6,2 centa po kWh-u. Radi se dakle o porastu visine doprinosa od oko 600% u samo šest godina.

    Energetski stručnjak Felix Matthes u intervjuu za DW tvrdi da je cijena struje (koja je u padu) na Njemačkoj burzi struje glavni razlog zbog kojeg raste visina doprinosa. 2008. je na burzi struja koštala 7,3 centa po kilowatt-satu. Danas, pet godina kasnije kilowatt-sat košta samo četiri centa. Njemačka je struja najjeftinija u EU-u. Ali istovremeno je osjetno porastao EEG-doprinos. On u međuvremenu čini čak trećinu troškova kojima se subvencionira ekspanzija obnovljive energije.

    Na porast troškova utječu i privilegije u kojima uživa industrija u Njemačkoj. Tvrtke koje su intenzivni korisnici energenata u zemlji potroše otprilike petinu njemačke struje. Industrija pritom profitira od pada cijena struje na burzi, a istovremeno je oslobođena od plaćanja EEG-doprinosa. Po računicama Saveznog udruženja obnovljive energije, za otprilike petinu troškova doprinosa "krivo" je tetošenje industrijalaca. Pojednostavljeno govoreći: od svog računa za struju, njemački građani plaćaju 1,3 centa po kWh za industrijske tvrtke. Građani tako snose i dio tereta koji bi trebala preuzeti industrija.

    Na dramatičan rast doprinosa za EEG utječe i visoka stopa subvencioniranja solarne energije koja je u Njemačkoj već odavno praksa. Pritom se radi isključivo o starim solarnim postrojenjima koja su podignuta prije 2012. "U prošlosti smo imali visoke cijene za fotovoltaiku", potvrdio je Joachim Pfeiffer iz vladajuće Kršćansko-demokratske unije (CDU/CSU) u jednom intervjuu za DW.

    Kako bi se potrošače oslobodilo od starih tereta, Holger Krawinkel, energetski stručnjak koji se brine o pravima potrošača, zahtijeva da se subvencije za stara solarna postrojenja više ne plaća iz EEG-doprinosa već da ih se financira izravno iz proračuna, dakle poreznim novcem.

    Većina njemačkih energetskih stručnjaka jedinstvena je u ocjeni da EEG-doprinos više ne zrcali stvarne troškove energetskog "zaokreta" Savezne Republike i da će buduća vlada u Berlinu morati promijeniti načine kalkulacije cijena energije i doprinosa. "Temeljna reforma EEG-a je jedan od najvažnijih zadataka nove vlade", naglasio je i njemački ministar za zaštitu okoliša Peter Altmaier.

    Ali kako će samo izgledati reforma EEG-a? Tko će od nje profitirati? A tko će biti gubitnik? To je još uvijek nepoznanica. "Zakon o obnovljivim energijama je miljokaz u razvoju održive gospodarske politike", kaže Eberhard Brandes, član Uprave WWF-a u Njemačkoj. On zahtijeva smislen razvoj eksploatacije obnovljivih izvora i poštenu diskusiju. Željezna i kemijska industrija upozorava na drugoj strani na opasnost mogućih nuspojava ukoliko one budu uključene u financiranje doprinosa. "Energetski zaokret ne smije dovesti do uništavanja radnih mjesta", tvrdi predsjednik Udruženja željezne industrije Hans Jürgen Kerkhoff.

    Dok građani, mali poduzetnici i organizacije koje štite interese potrošača zahtijevaju prvenstveno poštenu raspodjelu troškova energetske reforme (a time i smanjenje opterećenja za spomenute), iz energetske branše se može čuti i skeptične izjave koje pod upitnik dovode (do)sadašnje poticanje obnovljivih energija.

    "Energetski koncerni pokušavaju sugerirati da obnovljive energije dovode do naglog porasta cijene struje", tvrdi energetski stručnjak René Mono. On dodaje da je to pogrešno i da je struja koju se dobije snagom vjetra u međuvremenu postala jeftinija od struje koju se dobije eksploatacijom ugljena ili plina.

    Mono je šef "Zaklade 100 posto obnovljive energije" i pokazuje ipak razumijevanje za reakciju energetskog sektora: "Energetska branša se trenutno brani na sve moguće načine zato što se raspada njezin poslovni model. Koncerni su podcijenili razvoj i trend koji vodi pojačanom korištenju obnovljivih energija." [DW]

    Autor: © Portal croenergo.eu (T.M.)
     
     
    Ugrožena sigurnost europskog energetskog tržišta
    Traži se radikalna reforma europskog energetskog tržišta i ograničavanje poticaja za OIE. Francuska konzalting tvrtka Capgemini u 15. monitoring izvještaju europskog energetskog tržišta zaključuje da je sigurnost tog tržišta kratkoročno i dugoročno ugrožena. To je rezultat kombinacije uzroka: deregulacije tržišta električne energije i plina, promicanja obnovljivih izvora, europske klimatske politike i američkog buma plina iz škriljaca. Rezultat sadašnje situcije je da bi jedna hladna zima mogla gurnuti Europu u energetsku krizu, stoji u izvještaju. Najsnažniji utjecaj na poremećaj plinskog tržišta i tržišta strujom je brzo zatvaranje brojnih plinskih elektrana. Studija IHS-a procjenjuje da bi do 2016. oko 130.000 MW iz plina (ili 60% ukupnih kapaciteta u regiji) moglo biti zatvoreno jer ne uspijevaju ostvariti profitabilnost. Te elektrane zamjenjuju se snažno poticanim obnovljivim izvorima energije, a Capgemini tvrdi da preveliko oslanjanja na OIE predstavlja rizik za sigurnost opskrbe, posebno kod vršne potrošnje. Istodobno, u plinskim skladištima je manje plina nego lani, što bi moglo biti vrlo loše u slučaju hladne zime. Capgemini, BNP Paribas, CMS Bureau Francis Lafebvre i Vaasa Global Energy Think Tank predlažu radikalnu reformu europskog tržišta. Ona predviđa reformiranje ETS sustava na način da se preslika britanski sustav za određivanje cijena CO2 te stvaranje tržišta energetskih kapaciteta. Nužno je i stvaranje novog maloprodajnog tržišta koje bi omogućilo financiranje naprednih mreža, te najvažnije - ograničavanje subvencija za obnovljive izvore, prenosi Natural gas Europe.
    www.energetika-net.com
     
     
    Energija obnovljivih izvora sada jeftinija nego energija iz fosilnih goriva
    Energija iz obnovljivih izvora počinje sve više da se koristi. Altarnativni i obnovljivi izvori energije širom svijeta ali naročito u Americi postaju sve pristupačniji i jeftiniji. Prema novoj studiji koja je objavljena u Žurnalu za Studije Okoliša i Nauke, sada je jeftinije da dobijate struju iz vjetrenjača i solarnih panela, nego što je cijena energije koju dobijate iz termo elektrana. Studija je uvrstila i cijene promjene klime kao i mnoge zdravstvene faktore, onda se dolazi do zaključka da je mnogo pogodnije da se pretvore postojeće termo elektrane u vjetrenjače, nego da se ostave elektrane koje rade na principu spaljivanja fosilnih goriva. Nesubvencionisani izvori energije su sada jeftiniji nego energija dobivena iz ugljena i gasa u Australiji takođe. Farme vjetrenjača su u stanju da proizvedu energiju za 80 australijskih dolara po MWh energije. Dok termo elektrane proizvode energiju od 143 australijska dolara po MWh energije. Vlada opšte mišljenje da izvori alternativne energije su mnogo skuplji u odnosu na tipične izvore iz fosilnih goriva, ali to se dokazuje kao netačno. Čak i kada se početno ulaganje uvrsti, što ublažava razliku, ali kada se uzme u obzir sirova energija sunca i vjetra koja je besplatna, bez obzira na cijene održavanja, kao i to da ovakvi izvori energije nemaju velik uticaj na okolinu. To ih još više čini privlačnim izvorom energije.  "Percepcija da su fosilna goriva jeftinija i da su obnovljivi izvori energije skuplji više nije aktuelna... Činjenica da je energija vjetra sada jeftinija nego energija iz ugljena i gasa u zemlji u kojoj su ovi izvori jedni od najboljih ukazuje na to da su čisti izvori energije potpuna promjena koja će postaviti ekonomiju energetskih sistema na glavu," - Michael Liebreich, izvršni šef Bloomberg New Energy Finance. "Spaljivanje ugljena je vrlo skup način da se dobije električna energija. Postoje mnogi efikasniji i održivi način dobijanja energije, ... Možemo umanjiti cijene zdravstvenih i klimatskih promjena dok umanjujemo opasno karbonsko zagađenje koje uzrokuje globalno zagrijavanje." – Dr. Laurie Johnson, glavni ekonom u Climate and Clean Air Program unutar Natural Resources Defense Council-a. Od 1990-ih godina proizvodnja energije pomoću vjetrenjača je rasla za 26% goišnje, a solarna je rasla za 48%. U SAD-u, obnovljivi izvori energije čine oko 13,2% ukupno proizvedene energije u 2012. godini. SAD je pokrenuo kapacitet vjetrenjača koji prelazi 60 000 MW a daje samo 3% ukupne energije. Nije baš inspirativno. Ali interes za pronalazak novih, jefitinih izvora energije inspiriše nove inovacije. Istraživači sa Instituta za Tehnologiju iz New Jerseya su razvili jeftine solarne čelije koje se mogu nanijeti ili odštampati na fleksibilne plastične listove. A onda se takve čelije vrlo lako mogu zalijepiti na zid, krov, bilbord i sl. da bi se uspjela proizvesti energija za vlasnika. U pokušaju da se stvori nešto pristupačnije, Twin Creeks Technologies, kompanija za solarnu energiju iz SAD-a kreirala je ultra-tanke solarne čelije koje će koštati upola manje a proizvodit će isto energije kao i druge skuplje čelije. Peroviskites (kalcijum titanijumski oksid, mineral kojeg čini kalcijum titanat) je poznat već više od stolječa, ali niko se nije sjetio da ga isproba u solarnim čelijama do nedavno. "Dok standardne silikonske solarne čelije koriste materijale čija je debljina 180 mikrometara, nove solarne čelije (koje koriste peroviskets) koriste manje od jednog mikrometra materijala da bi uhvatile istu količinu sunčeve energije." Novo istraživanje ovakve kombinacije ima za cilj smanjenje cijena solarnih panela na 10-20 centi po watu energije, trenutna cijena panela iznosi negdje oko 75 centi po watu.
     
     
    Proizvodnja iz Njemačkih obnovljivih izvora energije smanjuje cijenu električne energije za 8,4%
    Cijena električne energije dan unaprijed u kontinentalnoj Europi je padala peti mjesec za redom u ožujku zbog sve veće proizvodnje iz solarnih elektrana i vjetroelektrana u Njemačkoj, koje su pomogle spuštanju cijena u susjednim državama. Te podatke je objavila tvrtka Platts koja je svjetski predvodnik u pružanju informacija o energiji, petrokemiji i metalima. Plattov index električne energije je pao 8,4% u ožujku, na 35,06 € po MWh naspram veljače kada je isti bio 38,28 €/MWh. Indeks je pao za čak 39% u odnosu na studeni prošle godine kada je bio 50,50 €/MWh. Cijena električne energije u Njemačkoj je 16. ožujka postala negativna nakon što je proizvodnja iz vjetroelektrana narasla iznad 24 GW zajedno sa solarnim elektranama. U Njemačkoj je cijena po prvi puta u devet godina pala ispod 34 €/MWh uz pad cijena CO2 i ugljena.
    www.offshorewind.biz
    Pročitano 2779 puta

    O nama

    Hrastović Inženjering d.o.o. od 2004. se razvija u specijaliziranu tvrtku za projektiranje i primjenu obnovljivih izvora energije. Osnova projektnog managementa održivog razvitka društva je povećanje energijske djelotvornosti klasičnih instalacija i zgrada te projektiranje novih hibridnih energijskih sustava sunčane arhitekture. Cijeli živi svijet pokreće i održava u postojanju stalni dotok Sunčeve energije, a primjenom transformacijskih tehnologija Sunce bi moglo zadovoljiti ukupne energetske potrebe društva.

    Kontakt info

    HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o.
    Kralja Tomislava 82.
    31417 Piškorevci
    Hrvatska

    E-mail: info@hrastovic-inzenjering.hr
    Fax: 031-815-006
    Mobitel: 099-221-6503
    © HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o. - design & hosting by Medialive