Nuklearna elektrana Krško, koja trenutno ima instaliranu snagu od 696 MW, podijeljenu jednako između Slovenije i Hrvatske, ključna je za opskrbu električnom energijom u regiji. S obzirom na rast potražnje i potrebu za niskougljičnim izvorima, Slovenija predvodi planove za izgradnju drugog bloka, poznatog kao JEK2. Hrvatska je izrazila interes za sudjelovanje, što je potvrđeno u razgovorima između premijera Andreja Plenkovića i Roberta Goloba. Cilj je osigurati električnu energiju za sljedećih 100 godina, posebno s obzirom na planirano zatvaranje elektrana na ugljen u Sloveniji do 2033.

Instalirana snaga novog bloka
Planirana instalirana snaga novog bloka JEK2 kreće se između 1.000 i 1.650 MW, prema informacijama sa službene stranice projekta JEK2 Official Website. Konkretno, razmatraju se sljedeće opcije:
* 1.000 MW, sa 60% vjerojatnošću pozitivne neto sadašnje vrijednosti (NSV).
* 1.250 MW, korišteno u nekim ekonomskim analizama, sa 65% vjerojatnošću pozitivne NSV.
* 1.650 MW, sa 72,5% vjerojatnošću pozitivne NSV, no većim početnim troškovima.

Konačna odluka o snazi još nije donesena, jer projekt još uvijek prolazi kroz prvu fazu priprema, uključujući tehničke i ekonomske studije. Ovo je navedeno u detaljnim analizama na stranici projekta, gdje se ističe da će preciznije informacije biti dostupne u kasnijim fazama (JEK2 Official Website). Troškovi su procijenjeni na 9,3 milijarde eura za 1.000 MW i 15,4 milijarde eura za 1.650 MW, prema izjavama Gen energije.

Vremenski okvir gradnje
Gradnja JEK2 očekuje se oko 2032., s dozvolom za gradnju predviđenom u toj godini, prema izjavama Dejana Paravana, generalnog direktora Gen energije. Period izgradnje procijenjen je na sedam godina, što znači da bi dovršetak bio do 2039., s priključenjem na mrežu do 2040. Ovo je bazirano na trenutnim planovima, no točno vrijeme ovisi o nekoliko faktora, uključujući javni referendum u Sloveniji, koji je planiran tijekom 2025. godine, te dodatne studije i odobrenja.

Faze projekta, prema službenim informacijama, uključuju:
* Priprema i strateške odluke (trenutno u tijeku).
* Prostorno planiranje, uključujući financijski model i odabir dobavljača.
* Pripreme za gradnju, uključujući nuklearne dozvole.
* Izgradnja, trajanje sedam godina.
* Operacija, uključujući probni rad i komercijalnu upotrebu.

Točni datumi za početak i kraj još nisu potvrđeni, ali očekivanje je da će konačna investicijska odluka (FID) biti donesena do 2028., prema informacijama s JEK2 Official Website.

Značenje za Sloveniju i Hrvatsku
Proširenje NEK-a ima dalekosežne implikacije za obje zemlje, posebno u kontekstu energetske sigurnosti i klimatskih ciljeva. Za Sloveniju, koja planira zatvaranje Termoelektrane Šoštanj do 2033., novi nuklearni blok ključan je za zamjenu izgubljenih proizvodnih kapaciteta i održavanje stabilne opskrbe električnom energijom. Ovo je naglašeno u člancima koji ističu potrebu za niskougljičnim izvorima Slovenije.

Za Hrvatsku, proširenje znači povećanje bazne pouzdane električne energije, što bi smanjilo ovisnost o uvozu i podržalo bi ciljeve smanjenja emisija stakleničkih plinova. Trenutno, Hrvatska dobiva oko 15-20% svojih energetskih potreba iz NEK-a Nuklearne elektrane Krško, prema izjavama u medijima. Novi blok JKE2 mogao bi značajno povećati tu količinu, ovisno o vlasničkom modelu.

Obje zemlje izrazile su interes za suradnju, idealno po postojećem modelu 50-50 vlasništva i podjele električne energije, što je potvrđeno u razgovorima između premijera obje zemlje. Međutim, detalji još nisu potvrđeni, a postoje kontroverze, uključujući opoziciju iz Austrije i Italije zbog sigurnosnih zabrinutosti, te javne rasprave o nuklearnoj energiji u regiji.

Ekonomski, projekt bi mogao osigurati stabilnu i predvidljivu baznu cijenu električne energije, što je ključno za gospodarski razvoj, prema informacijama s JEK2 Official Website. Međutim, visoki troškovi (do 15,4 milijarde eura za 1.650 MW) i potencijalni rizici, poput zamjena tehnologije i povećanja cijena, ističu se u javnim debatama, posebno u kontekstu iskustava poput nuklearne elektrane Hinkley Point C u Velikoj Britaniji.

Trenutni razvoj i budući koraci
Projekt JEK2 trenutno je u prvoj fazi, s pripremama uključujući tehničke studije i ekonomsku analizu. Gen energija radi na osnovama za izradu državnog prostornog plana Slovenije, koji bi trebao biti poslan ministarstvu do kraja svibnja 2024.. Javni referendum u Sloveniji planiran je za kasnije ove 2025. godine, što će odlučiti o društvenoj prihvatljivosti projekta. Hrvatska je izrazila spremnost za razgovore o sudjelovanju, no detalji o financiranju i vlasništvu još nisu jasno definirani.

Planovi proširenja Nuklearne elektrane Krško i analiza utjecaja
Nuklearna elektrana Krško (NEK), zajednički projekt Slovenije i Hrvatske, ključna je za opskrbu električnom energijom cijele regije. Planovi za izgradnju drugog bloka, poznatog kao JEK2, ciljaju na povećanje kapaciteta i osiguravanje energetske sigurnosti u kontekstu rastuće potražnje za električnom energijom i klimatskih ciljeva. Ovaj članak analizira trenutnu potrošnju i uvoz električne energije, kao i moguće projekcije potrošnje za 2040., te utjecaj JEK2 na smanjenje uvoza i pokrivanje budućih potreba.

Trenutna potrošnja i uvoz električne energije
Prema dostupnim podacima za 2023., potrošnja električne energije u Sloveniji iznosila je 12,3 TWh, dok je Hrvatska potrošila 18,5 TWh. Analiza energetskog bilansa pokazuje sljedeće:

* Slovenija: Bila je neto izvoznik električne energije, s proizvodnjom od 14,194 GWh i potrošnjom od 12,688 GWh, što ukazuje na neto izvoz od 1,506 GWh (1,5 TWh).

* Hrvatska: Bila je neto uvoznik, s proizvodnjom od 16,800 GWh i potrošnjom od 18,500 GWh, što znači neto uvoz od 1,700 GWh (1,7 TWh). Odnosno može se primjetiti da je hrvatski uvoz balansiran na preuzimanje svih viškova koje generira nuklearna elektrana Krško.

Ovi podaci temelje se na izvještajima nacionalnih statističkih ureda i energetskih agencija, poput Report on the energy situation in Slovenia for 2023 i Croatia Renewable Energy Trends in 2023.

Planirano proširenje JEK2
Planovi za nuklearnu elektranu JEK2 uključuju izgradnju novog bloka s instaliranom snagom od 1.000 do 2.400 MW, prema nedavnim izjavama GEN Energije i medijskim izvještajima. Za ovu analizu pretpostavljena je snaga od 1.250 MW, što bi, uz kapacitetni faktor od 90%, rezultiralo godišnjom proizvodnjom od približno 9,855 TWh. Gradnja se očekuje oko 2032., s dovršetkom do 2040., prema JEK2 official website. Pretpostavlja se da će vlasništvo biti podijeljeno 50-50 između Slovenije i Hrvatske, što znači da bi svaka zemlja dobila oko 4,9275 TWh godišnje iz novog bloka.

Projekcije potrošnje do 2040.
Projekcije potrošnje temelje se na povijesnim stopama rasta i nacionalnim energetskim planovima. Ove projekcije uzimaju u obzir potencijalne promjene u energetskoj učinkovitosti i gospodarskom razvoju, ali imaju određenu nesigurnost zbog nedostatka detaljnih projekcija do 2040. u dostupnim NECP dokumentima.

* Za Sloveniju, povijesni rast potrošnje električne energije iznosio je 1,9% godišnje od 2009. do 2019., dok je od 2021. zabilježen pad od 5% godišnje. Za dugoročnu projekciju pretpostavlja se rast od 1,5% godišnje, što za 17 godina (do 2040.) daje potrošnju od 15,8 TWh (od 12,3 TWh u 2023.).

* Za Hrvatsku, povijesni rast bio je 4% godišnje od 2000. do 2008., s fluktuacijama oko 16 TWh od tada. Pretpostavlja se rast od 2% godišnje, što za 17 godina daje potrošnju od 25,9 TWh (od 18,5 TWh u 2023.).

Utjecaj JEK2 na smanjenje uvoza 
Analiza utjecaja JEK2 na uvoz električne energije temelji se na usporedbi scenarija s i bez novog bloka do 2040.. Ova analiza pokazuje da bi JEK2 bio ključan za smanjenje uvoza u Hrvatskoj, dok bi za Sloveniju pojačao izvozni potencijal.

Slovenija:
* Bez JEK2: Ako proizvodnja ostane na 14,2 TWh, a potrošnja poraste na 15,8 TWh, potrebno bi bilo uvesti 1,6 TWh.
* S JEK2: Proizvodnja bi bila 14,2 + 4,9275 = 19,1275 TWh, što znači neto izvoz od 3,3275 TWh, umjesto uvoza.
* Zaključak: JEK2 bi Sloveniju učinio većim neto izvoznikom, eliminirajući potencijalni uvoz i povećavajući izvoz.

Hrvatska:
* Bez JEK2: Proizvodnja 16,8 TWh, potrošnja 25,9 TWh → uvoz 9,1 TWh.
* S JEK2: Proizvodnja 16,8 + 4,9275 = 21,7275 TWh, uvoz 4,1725 TWh.
* Zaključak: JEK2 bi smanjio uvoz za 4,9275 TWh, značajno smanjujući ovisnost o uvozu električne energije dok ako se oduzmu viškovi koje Slovenija izvozi u Hrvatsku 3,3275 TWh onda se dolazi do količine energije od 1,6 TWh koju će trebati uvesti ili izgraditi neki drugi oblik elektrane za generiranje električne energije.

Udio električne energije iz JEK2 u odnosu na povećanje potrošnje
Povećanje potrošnje od 2023. do 2040. izračunato je kao razlika između projicirane potrošnje 2040. i trenutne potrošnje 2023.:

* Slovenija: Povećanje od 15,8055 - 12,3 = 3,5055 TWh
* Hrvatska: Povećanje od 25,937 - 18,5 = 7,437 TWh
* Ukupno povećanje za obje zemlje: 10,9425 TWh

Proizvodnja iz JEK2 iznosi 9,855 TWh, što pokriva 90% ukupnog povećanja potrošnje (9,855 / 10,9425 ≈ 0,90). Ovo ukazuje na to da bi nova elektrana gotovo u potpunosti pokrila povećane potrebe za električnom energijom u obje zemlje do 2040., uz određenu maržu za dodatne potrebe ili izvoz.

Kontroverze i nesigurnosti
Projekt JEK2 suočava se s kontroverzama, uključujući zabrinutost susjednih zemalja poput Austrije i Italije zbog sigurnosnih rizika, posebno u kontekstu zemljotresa. Javni referendum u Sloveniji, planiran za kasnije ove godine, ključan je za društvenu prihvatljivost projekta proširenja nuklearne elektrane. Osim toga, konačna snaga i vlasnički model još nisu potvrđeni, što dodaje nesigurnost projekcijama.

Zaključak
Proširenje nuklearne elektrane Krško NEK-a ključno je za budućnost energetske sigurnosti Slovenije i Hrvatske, s potencijalom za pokrivanje oko 90% projiciranog povećanja potrošnje do 2040. Za Hrvatsku bi smanjilo uvoz električne energije za oko 5 TWh, dok bi Slovenija ojačala svoju poziciju neto izvoznika. Međutim, projekt se suočava s izazovima, uključujući visoke troškove, sigurnosne zabrinutosti i potrebu za javnim konsenzusom. Budući koraci, uključujući referendum i pregovore o suradnji, ključni su za njegovu realizaciju, a obje zemlje morat će surađivati kako bi osigurale uspjeh ovog strateškog projekta.