Odobreno je 533 milijuna eura za jačanje hrvatske plinske infrastrukture i za bolje pozicioniranje Republike Hrvatske kao bitnog regionalnog dionika u transportu zemnog plina prema okolnim tržištima. Novim plinovodima povećati će se transportni kapaciteti kroz Republiku Hrvatsku, a polazna točka plinovoda je plinski terminal na otoku Krku na koji se mogu povezati brodovi za transport plina. Cjelokupna plinska instalacija će biti izgrađena od čelika otpornog na djelovanje vodika koji će zamijeniti zemni plin u idućim desetljećima u svim tehnološkim područjima primjene. Svi novi plinovodi će imati mogućnost transporta vodika u budućnosti kada se razviju i izgrade postrojenja za proizvodnju zelenog vodika. Republika Hrvatska koristi svoj geografski položaj za razvoj nove poslovne grane transporta plina prema susjednim zemljama koje nemaju direktan doticaj s međunarodnim tržištem i flotom brodova za prijevoz plina LNG (Liquefied natural gas).Ministar gospodarstva i održivog razvoja Damir Habijan, zamjenik direktora Fonda Mirko Budiša i predsjednik Uprave Plinacro Ivica Arar potpisali su ugovor kojim se Plinacru dodjeljuje 533 milijuna eura bespovratnih EU sredstava za projekt jačanja plinske infrastrukture.

Ministar Habijan tom je prilikom naglasio kako je jedan od načina da se ostvari odmicanje od uvoza plina iz Ruske Federacije povećanje kapaciteta LNG terminala na otoku Krku i povećanje transportnog plinskog sustava prema Sloveniji i Mađarskoj. Istaknuo je kako se pristupilo povećanju kapaciteta LNG terminala s 2,6 BCM na 2,9 BCM, a u kolovozu 2022. godine Vlada RH donijela je i Odluku o povećanju sigurnosti opskrbe plinom izgradnjom plinovoda Zlobin-Bosiljevo i povećanjem kapaciteta LNG terminala na 6,1 milijardi kubičnih metara plina godišnje.

„U sklopu revizije Nacionalnog plana za oporavak i otpornost, alocirana su sredstva za provedbu projekata kojima bi se povećao kapacitet LNG terminala na otoku Krku do 6,1 BCM godišnje. To su izgradnja plinovoda Zlobin-Bosiljevo, plinovoda Bosiljevo - Sisak i plinovoda Kozara - Sisak te izgradnja plinovoda prema Sloveniji Zabok - Lučko. Ukupno su za izgradnju navedenih plinova Dodatkom Nacionalnog plana oporavka i otpornost 2021. - 2026. predviđena sredstva u iznosu od 533 mil. eura“, naglasio je ministar Habijan.

Direktor Luka Balen je rekao kako će realizacija ovog projekta pridonijeti osiguranju diversifikacije izvora prirodnog plina i jačanju strateške autonomije Europske unije kroz prethodno unaprjeđenje hrvatske prijenosne mreže prema krajnjim korisnicima u Sloveniji i Mađarskoj te preko njih i drugim zemljama jugoistočne Europe. „Važnost ovog projekta, posebno za nas u Fondu, nije samo u proširenju plinskog transportnog sustava nego i u tome da će novoizgrađena infrastruktura u budućnosti moći služiti i za transport vodika“, naglasio je direktor Fonda Balen.Provedbu ovog projekta prati će Posredničko tijelo Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koje već sad prati realizaciju preko 3000 projekta vrijednih oko 4,5 milijardi eura, a koji se sufinanciraju iz raznih europskih fondova.

„Ovo je uz projekt nadogradnje i modernizacije elektroenergetske mreže koji imamo s HEP ODS-om te HOPS-om trenutno najveći iznos sredstava koji je za neki projekt osiguran iz EU fondova kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti. Kolege iz Posredničkog tijela na raspolaganju su projektnom timu Plinacra za sve upite i pojašnjenja koja će imati tijekom provedbe jer nam je cilj da se sva ugovorena sredstva i potroše“, rekao je zamjenik direktora Mirko Budiša.

Predsjednik Uprave Plinacro d.o.o. Ivica Arar istaknuo je kako će se izgradnjom novih plinovoda povećati tehnički kapaciteti Plinacra sa 2,9 na 6,1 BCM godišnje, smanjit će se ovisnost o ruskom plinu i povećati sigurnost opskrbe Republike Hrvatske i susjednih zemalja. Naglasio je kako ovo veliko ulaganje, zahvaljujući bespovratnim sredstvima koje je osigurala Vlada Republike Hrvatske, neće utjecati na povećanje tarife plina.

Projektom “Jačanje plinske infrastrukture” do sredine 2026. u Hrvatskoj će se izgraditi četiri plinovoda, čime će se značajno povećati kapaciteti transporta prirodnog plina iz LNG terminala na Krku, istaknuto je na potpisivanju ugovora za financiranje tog projekta. Predviđena je izgradnja četiri plinovoda: Zlobin – Bosiljevo, plinovoda Bosiljevo – Sisak, zatim Kozarac – Sisak te Zabok – Lučko, kojima će se plin s LNG terminala na Krku transportirati prema Sloveniji, Mađarskoj i drugim zemljama JI Europe.

“Svi plinovodi imat će mogućnost protoka plina u oba smjera te će biti uključeni u sustav nadzora i upravljanja plinskom transportnom mrežom društva Plinacro”, istaknuto je na potpisivanju u MINGOR-u. Kao benefite projekta, uz povećanje kapaciteta, naveo je i smanjenje ovisnosti o ruskom plinu te veću sigurnost opskrbe Hrvatske i susjednih zemalja.

Plinacro za Sloveniju godišnje može transportirati 260 milijuna kubika plina, a izgradnjom plinovoda to će porasti na 1,5 milijardi. Kad je riječ o Mađarskoj, s trenutačnih 1,7 milijardi kubika plina to će porasti na 3,4 milijarde kubika, istaknuo je Arar, navevši i da ukupna dužina četiri plinovoda doseže 220 kilometara. Arar vjeruje da će Plinacro uspjeti ispoštovati “izuzetno kratke i zahtjevne rokove” za dovršetak izgradnje, do polovice 2026. godine.

www.fzoeu.hr