Zemlje u Europi i žele naći jeftinija rješenja za energiju te su motivirane da odustanu od ruske nafte i plina te da naprave tranziciju prema obnovljivoj energiji, kaže analitičar Kingsmill Bond.

Čini se da je Vladimir Putin nesvjesno ubrzao globalni prijelaz na čistu energiju. Otkako je Rusija napala Ukrajinu 24. veljače, zemlje u Europskoj uniji i drugdje pokušavaju zamijeniti uvoz fosilnih goriva iz Rusije. U slučaju EU-a, to iznosi jednu trećinu njenog ukupnog uvoza fosilnih goriva.

Kingsmill Bond, energetski strateg u trustu mozgova RMI predviđa da će Putinova agresija katalizirati tržišne uvjete i politički apetit za čistom energijom kako bi istisnula fosilna goriva. Bond je predstavio svoju analizu na nedavnom sastanku RMI-ja.

Ono što se danas događa s energijom slično je naftnoj krizi iz 1970-ih, ali svijet je sada u boljem položaju da se brzo udalji od nafte i plina. Godine 1973. OPEC je prestao prodavati naftu SAD-u i nekoliko drugih zemalja koje su podržale Izrael protiv skupine arapskih nacija predvođenih Sirijom i Egiptom u Yom Kippurskom ratu.

Šok Putinovog rata na strani ponude potaknut će isti dramatičan odgovor kao i naftni šokovi 1970-ih. Razlika je ovaj put što smo spremni. Imamo obnovljiva rješenja. Imamo političku volju. Putinov rat je vrsta katalizatora koji nam pomaže da se probijemo kroz inerciju i prepreke promjenama i čini ovu energetsku tranziciju.

To znači da je 2019. bila najveća za fosilna goriva. I imamo realnu šansu prema na neto nuli. Rusija čini oko 11 posto svjetske proizvodnje fosilnih goriva i 15 posto globalnog izvoza fosilnih goriva.

U 1970- ima, udio OPEC-a u opskrbi primarnom energijom bio je slično značajnih 25 posto, rekao je Bond.

Kada pokušate izrezati nešto tako veliko iz sustava, to neizbježno stvara dubok utjecaj na cijene. Dobivate ovaj šok opskrbe. Šok u70-im godinama imao je bolne posljedice za potrošače u zemljama ovisnim o fosilnim gorivima.

Kratkoročno, baš kao i sada, bilo je stvarno štetno: redovi na benzinskim pumpama, racionalizacija. Cijene su vam porasle četiri puta. Dakle, reakcija je bila čak i veća nego što trenutno dobivamo. No, prema Bondu, taj je šok promijenio tijek povijesti.

U 1970-ima, pod uobičajenim poslom, potražnja bi nastavila rasti. U stvarnosti, stagnirala je 15 godina.

Zašto je potražnja za naftom prestala rasti? Zbog povećane energetske učinkovitosti i ogromnog rasta alternativnih energetskih tehnologija, kaže Bond. Zemlje su se sve više okretale nuklearnoj energiji, a nuklearna proizvodnja se udeseterostručila tijekom sljedeća dva desetljeća, rekao je Bond.

Danas je napomenuo,“ Svijet je duboko drugačiji” i možemo očekivati ​​još veće promjene.

Imamo tehnologije obnovljive energije, koje su već sada jeftinije od fosilnih goriva u oko 90 posto svijeta. Godine 1973. nuklearna je energija bila skuplja: 80 dolara po megavat-satu u 2020., naspram 50 dolara po megavat-satu za solarnu energiju sada.

Solar je bio na krivulji učenja : što više solarne energije implementiramo, to je jeftinije. Cijena solarne energije pala je za 89 posto od 2009. do 2019. godine . Ali nuklearna nikada nije ušla u krivulju učenja, rekao je Bond.

Štoviše, nuklearna energija mora biti vrlo specifično smještena, dok se vjetar i solarna energija mogu rasporediti na mnogo više mjesta.

Vjetar i Sunce su 100 puta veći od fosilnih goriva u smislu količine energetskog potencijala. Svatko može primijeniti solarnu energiju i vjetar u bilo kojoj većoj zemlji na svijetu u velikim razmjerima. Vjetar i Sunce također su postigli mnogo šire prihvaćanje nego nuklearna energija 1973. godine .

Nuklearna energija je činila 3 posto svjetske proizvodnje električne energije 200 terawatt-sati. Sunce i vjetar će ove godine imati 3 000 terawatt-sati; samo su dalje uz krivulju rasta. Dakle, promjena se može dogoditi mnogo brže. A ljudi su gladni promjena.

Sjedeći u Europi, osjećate ljutnju i želju da vrlo, vrlo brzo razbijete stari način rada.

U roku od dva tjedna, njemačka vlada preokrenula je desetljeća realpolitičke strategije: kupnju sovjetskog, a zatim i ruskog plina kako bi spriječila rusku invaziju. Europska komisija poziva na izbacivanje ruskih fosilnih goriva iz sustava do 2027. godine. To su bile stvari koje su prije mjesec i pol bile nemoguće. Sada se događaju.

Kao i 1970-ih, europski planovi uključuju obnovljive izvore energije:“ 900 gigavata solarne energije, vjetra, nešto biometana, nešto masivnog prebacivanja goriva”, rekao je Bond.

Govore o 30 milijuna dizalica topline zapravo, to nije baš agresivno; moglo bi biti 100 milijuna dizalica topline do kraja ovog desetljeća četverostruko povećanje količine vodika i elektrifikacije industrije, masovno uvođenje električnih vozila i ogromno povećanje učinkovitosti. To znači da će se promjena politike dogoditi mnogo brže. Ubrzat će dopuštanje obnovljivih izvora energije, povećati veličinu mreža, četverostruko povećati ekonomiju vodika i pooštriti učinkovitost.

A za ljude koji kažu da se to ne može dogoditi: Prije rata Ukrajina je bila dio ruskog elektroenergetskog sustava. Sada je već dio europskog elektroenergetskog sustava. Bog zna kako su to učinili, ali, nevjerojatno brzo, zapravo su već počeli praviti neke vrlo temeljne promjene. Neuspjeh u daljnjem ostvarivanju ovih promjena bio bi loš, ne samo za Europu, već i za zemlje diljem svijeta.

Ovo je globalni fenomen. Dok europski kupci energije traže 50 milijardi kubičnih metara plina diljem svijeta, dižu cijene plina u Kini i Indiji - posvuda.

Samo 10 posto ljudi živi u naftnim državama. Osamdeset posto nas živi u zemljama koje uvoze svoja fosilna goriva. Dakle, ovo je globalni problem.

Europa i SAD već osjećaju energetsku krizu. Ali zemlje na globalnom jugu su te koje su daleko ranjivije. Ove zemlje troše više na energiju u odnosu na veličinu svojih gospodarstava nego zemlje na globalnom sjeveru.

Europa troši oko 3 posto BDP-a na uvoz fosilnih goriva. U Indiji je 5 posto. Na Jamajci je to preko 10 posto BDP-a. Dakle, to je problem koji se mora riješiti u mnogim drugim zemljama.

Želim citirati Martina Kimanija, kenijskog veleposlanika pri Ujedinjenim narodima. On je rekao, “ Moramo dovršiti oporavak od žara mrtvih carstava na način koji nas ne gurne natrag u nove oblike dominacije i ugnjetavanja.” Vjerujem da je to način na koji ljudi sada moraju razmišljati - ne samo u Europi, već izvan nje i globalno. Dakle, kako će izgledati budućnost energetskih tržišta? Bond je rekao da nam je Covid- 19 već dao okus.

Prije krize Covida, već smo promatrali vrhunac potražnje za fosilnim gorivima sredinom 2020. godine. Ali bio je to dugačak plato. Covid je donio tu visoravan, ali nije baš promijenio oblik.

Ako pretpostavite da ono što se danas događa nije samo jednokratno, već počinje tonuti u način na koji kreatori politike razmišljaju, to znači kontinuirano povećanje učinkovitosti i brži rast obnovljivih izvora, kao što smo vidjeli 1970 -ih. Može se očekivati ​​da će ovaj razvoj događaja imati dvije velike implikacije.

Prije svega, najveća potražnja za fosilnim gorivima doista je bila 2019. godine. Drugo, ova će energetska tranzicija biti brza, a ne sporo, ležerno razdoblje promjena do 2030. godine. To znači trenutni pad fosilnih goriva. Nije čudno misliti da je najveća potražnja za fosilnim gorivima iza nas, rekao je Bond. U SAD-u se to dogodilo prije 15 godina, istaknuo je.

Razlog zašto su vrhovi toliko važni je taj što financijska tržišta djeluju na margini. Stoga investitori neprestano traže prijelomne točke od rasta do pada. A činjenica da je sustav - dobivanje energije iz fosilnih goriva - ogroman ne čini nikakvu razliku za investitora. Važno je da li raste ili opada. Zbog toga Tesla može imati tržišnu kapitalizaciju veću od kapitalizacije svih ostalih proizvođača automobila zajedno: ljudi se klade na rast.

Drugi razlog zašto su vrhunci toliko važni je taj što čim prijeđete s rasta na pad, zaglavite s nasukanom imovinom. Vidjeli smo to slavno u Europi 2007. godinekada smo imali najveću potražnju za fosilnim gorivima u elektroenergetskom sustavu. Ljudi su još uvijek gradili elektrane na ugljen i plin koje su morali zatvoriti, ponekad čak i prije nego što su uopće puštene.

Financijska tržišta određuju cijene u ovim trendovima i smanjuju zalihe fosilnih goriva već nekoliko godina.

Trenutni šok na strani ponude sada fosilna goriva čini skupljima, a obnovljive izvore privlačnijima - unatoč onome što bi zagovornici fosilnih goriva mogli misliti, rekao je Bond.

Sektor fosilnih goriva kaže, „ Pa, ​​ovo je super. Cijene fosilnih goriva su visoke, pa to znači veliki odgovor na strani ponude: više fosilnih goriva. Energetska tranzicija je gotova.”

Ali ovo je lažna priča. To se događa samo kada nemate jeftinije alternative. Ali imamo jeftinije alternative. Kao rezultat toga, Bond predviđa da će se mješavina energije brzo okrenuti prema Suncu i vjetru.

Imamo šansu da ovo desetljeće postane odlučujuće. Imamo priliku. Sada imamo stratege energetske sigurnosti koji stoje iza potrebe za promjenom. Ali to se neće dogoditi ako ne izađemo i ne uspijemo.
www-canarymedia-com