O neobičnim heksagonalnim oblacima na Saturnovim polovima se godinama raspravljalo, no fotografije letjelice Cassini su pokazale kako će ove pojave ostati misterija koju znanost još treba riješiti. Centar vrtloga na sjevernom polu plinovitog giganta Saturna je širok 2000 kilometara, dok je onaj na južnom polu još veći, iako se prvotno smatralo kako samo sjeverni Saturnov vrtlog ima neobičan izgled, nedavno se otkrilo kako je i južni polarni vrtlog heksagonalnog oblika.
Bez obzira na činjenicu sa polarni vrtlozi na okolnim planetima imaju pravilan okrugli izgled, Saturn pored svojih neobičnih prstenova ima još mističnije polarne vrtloge čiji se nastanak tek počinje razumijevati, dok heksagonalan izgled predstavlja misteriju o kojoj malo ili nimalo znamo. Zahvaljujući letjelici Cassini-Huygens koju je NASA lansirala 1997., godine, Saturn i mjesec Titan su detaljno snimljeni. Sam Cassini ima težinu od 5774 kilograma, no većina težine je otpadala na gorivo i sondu Huygens koja je 2004., godine otpuštena u Titanovu atmosferu. Cassini s NASA-om komunicira uz pomoć triju antena, podacima je potrebno 68 do 84 minute kako bi stigli do Zemlje. Na Cassiniju je smješteno 12 instrumenata. Sustav za radijsko znanstveno istraživanje proučavat će atmosferu, prstenove i gravitacijsko polje Saturna i njegovih satelita. Znanstveni će podsustav za slikovnu dijagnostiku slikati u vidljivom, ultraljubičastom i infracrvenom dijelu spektra. Cassinijev će radar kartografirati Titanovu površinu.
Bez obzira na činjenicu sa polarni vrtlozi na okolnim planetima imaju pravilan okrugli izgled, Saturn pored svojih neobičnih prstenova ima još mističnije polarne vrtloge čiji se nastanak tek počinje razumijevati, dok heksagonalan izgled predstavlja misteriju o kojoj malo ili nimalo znamo. Zahvaljujući letjelici Cassini-Huygens koju je NASA lansirala 1997., godine, Saturn i mjesec Titan su detaljno snimljeni. Sam Cassini ima težinu od 5774 kilograma, no većina težine je otpadala na gorivo i sondu Huygens koja je 2004., godine otpuštena u Titanovu atmosferu. Cassini s NASA-om komunicira uz pomoć triju antena, podacima je potrebno 68 do 84 minute kako bi stigli do Zemlje. Na Cassiniju je smješteno 12 instrumenata. Sustav za radijsko znanstveno istraživanje proučavat će atmosferu, prstenove i gravitacijsko polje Saturna i njegovih satelita. Znanstveni će podsustav za slikovnu dijagnostiku slikati u vidljivom, ultraljubičastom i infracrvenom dijelu spektra. Cassinijev će radar kartografirati Titanovu površinu.
Ionski i neutralni maseni spektrometar istražuje neutralne i nabijene čestice. Kartografski spektrometar vidljivog i infracrvenog dijela spektra određuje kemijski sastav atmosfere, prstenova i satelita. Analizator kozmičke prašine proučava led i prašinu u blizini Saturna. Znanstveni sustav za radio i plazmatske valove istražuje valove plazme. Cassinijev plazmatski spektrometar istražuje plazmu unutar Saturnovog magnetskog polja. Spektrograf za slikovnu dijagnostiku u ultraljubičastom dijelu spektra mjeri ultraljubičastu energiju. Instrument za magnetosfernu slikovnu dijagnostiku snima Saturnovo magnetsko polje. Magnetometar s dvama tehnikama proučava Saturnovo magnetsko polje, prstenove te Saturnove mjesece. Iako su podaci koje je skupila ova letjelica više nego li spektakularni, javnost je najviše očarana s neobičnim prikazima polarnih vrtloga Saturna. Cassini je također snimio i divovski heksagonalni vrtlog na Saturnovom južnom polu. Fotografija je napravljena 14.06.2004., no interesantno je da je ovaj vrtlog deset puta veći nego li njegov pandan na sjevernom polu.
Unutar samog vrtloga na južnom polu se može vidjeti predio koji nalikuje oku, ovaj fenomen nije zabilježen niti na jednoj drugoj planeti. Uobičajene brzine vjetrova u polarnim vrtlozima Saturna se obično kreću oko 150 metara u sekundi, najmirnija fotografija sjevernog heksagonalnog vrtloga je snimljena za vrijeme proljeća 2009., kada je ovaj fenomen izgledao gotovo zamrznuto. Za sada je poznato da su polarne oluje na Saturnu 20 puta veće od prosječnih uragana na Zemlji, Andrew Ingersoll, član Cassinijevog tima iz Kalifornijskog Instituta za Tehnologiju je izjavio slijedeće za web stranicu Daily Galaxy: „Kada smo prvi put ugledali Saturnov vrtlog dvaput smo ga snimili jer je jako nalikovao na uragane na Zemlji, no na Saturnu je sve puno veće i jače, ovaj uragan se nekako hrani malenim količinama vodene pare koja se izdvaja uz hidrogenske atmosfere ove plinovite planete." Uraganska oka, ili centralni dio visokih polarnih oblaka koji tvore vrtloge Saturna se kreću čak četiri puta brže nego li najbrži uragani na Zemlji, za razliku od naših uragana ovi su vrtlozi stacionirani na jednom mjestu.
Kunio Sayangi iz Casinijevog tima je izjavio slijedeće: „Polarni uragani nemaju gdje „otići," oni su jednostavno prikovani za Saturnove polove." Znanstvenici vjeruju kako ove masivne oluje bijesne godinama, iako je heksagonalni vrtlog otkriven za vrijeme 2004., kada se sjeverni pol Saturna nalazio usred tame polarne zime, Cassini je napravio spektakularne infra crvene fotografije koje su po prvi put svijetu prikazale što krije Saturnova atmosfera. 2009., na sjevernom Saturnovom polu je počelo proljeće, a Sunce je počelo obasjavati neobične heksagonalne oblake. Za sada je poznato da znanstvenici pokušavaju usporediti uragane na Zemlji s onima na Saturnu ali ni jedan znanstvenik do sada nije imao priliku objasniti zašto se tipično kružno kretanje oblaka na polovima, na Saturnu pretvara u heksagon.
matrixworldhr.wordpress.com
Unutar samog vrtloga na južnom polu se može vidjeti predio koji nalikuje oku, ovaj fenomen nije zabilježen niti na jednoj drugoj planeti. Uobičajene brzine vjetrova u polarnim vrtlozima Saturna se obično kreću oko 150 metara u sekundi, najmirnija fotografija sjevernog heksagonalnog vrtloga je snimljena za vrijeme proljeća 2009., kada je ovaj fenomen izgledao gotovo zamrznuto. Za sada je poznato da su polarne oluje na Saturnu 20 puta veće od prosječnih uragana na Zemlji, Andrew Ingersoll, član Cassinijevog tima iz Kalifornijskog Instituta za Tehnologiju je izjavio slijedeće za web stranicu Daily Galaxy: „Kada smo prvi put ugledali Saturnov vrtlog dvaput smo ga snimili jer je jako nalikovao na uragane na Zemlji, no na Saturnu je sve puno veće i jače, ovaj uragan se nekako hrani malenim količinama vodene pare koja se izdvaja uz hidrogenske atmosfere ove plinovite planete." Uraganska oka, ili centralni dio visokih polarnih oblaka koji tvore vrtloge Saturna se kreću čak četiri puta brže nego li najbrži uragani na Zemlji, za razliku od naših uragana ovi su vrtlozi stacionirani na jednom mjestu.
Kunio Sayangi iz Casinijevog tima je izjavio slijedeće: „Polarni uragani nemaju gdje „otići," oni su jednostavno prikovani za Saturnove polove." Znanstvenici vjeruju kako ove masivne oluje bijesne godinama, iako je heksagonalni vrtlog otkriven za vrijeme 2004., kada se sjeverni pol Saturna nalazio usred tame polarne zime, Cassini je napravio spektakularne infra crvene fotografije koje su po prvi put svijetu prikazale što krije Saturnova atmosfera. 2009., na sjevernom Saturnovom polu je počelo proljeće, a Sunce je počelo obasjavati neobične heksagonalne oblake. Za sada je poznato da znanstvenici pokušavaju usporediti uragane na Zemlji s onima na Saturnu ali ni jedan znanstvenik do sada nije imao priliku objasniti zašto se tipično kružno kretanje oblaka na polovima, na Saturnu pretvara u heksagon.
matrixworldhr.wordpress.com
