Zadružna elektrana Krk
    Nedjelja, 23 Prosinac 2018 13:03

    Zadružna elektrana Krk

    Krk planira izgradnju prve zadružne fotonaponske elektrane snage 5 MW. Otok Krk jedna je od najnaprednijih zajednica s najugodnijim životom u državi i vrlo naprednim promišljanjima u ekologiji i energetici, a kao cilj su si zadali postati prvi energetski neovisan i ugljično neutralan otok na Mediteranu. Energetska zadruga otoka Krka nakon nekog vremena hibernacije oživjet će početkom iduće godine i to oko projekta izgradnje prve zadružne sunčane elektrane u državi. Država je naime nedavno dala 15 ha zemljišta iznad Baške za gradnju FN elektrane snage 5 MW, a ideja je to koja bi mogla privući kapital s otoka. "Želimo biti prvi energetski neovisan i ugljično neutralan otok na Mediteranu, ali tako da oprema za proizvodnju energije bude naše vlasništvo. Izračunali smo da imamo potrebu za otprilike 120 GWh električne energije godišnje - trećinu želimo uštedjeti kroz projekte energetske učinkovitosti a dvije trećine želimo proizvesti iz vjetra i Sunca te nešto malo iz biomase. Na otoku veći broj kuća i gospodarskih objekata ima FN panele, a izazov su nam sada mali solari, koje planiramo provesti kroz njemački projekt EUKI za elektrane od 5-15 kW, uglavnom za vlastitu potrošnju. Cilj nam je izgraditi i dvije fotonaponske elektrane, prvu iznad Baške. Računa se da je gradnja jedne elektrane vrijedna 47,8 milijuna kuna po trenutnim cijenama, a s baterijskim sustavom pohrane to bi se popelo na 72 milijuna kuna. Revolucionarno u tom projektu je ideja da mi svoj višak prihoda iz poljoprivrede i turizma uložimo u gradnju te elektrane. Na općini Baška je veliki izazov da se tretman prostora i obnovljivih resursa pretvori iz privatnog u javni interes kroz javno-privatno partnerstvo, na način da dominantno vlasništvo elektrane bude u okviru lokalne samouprave ali da mi građani i gospodarstvo možemo ulagati u gradnju te elektrane uz garantirani prihod od pet posto godišnje", kaže Vjeran Piršić, lokalni vijećnik i poznati eko-aktivist za naš portal. Piršić je uvjeren da je dobitna kombinacija da građani aktiviraju ušteđevinu te da kroz te projekte ostvaruju prihod a zemlja uz to smanjuje energetsku ovisnost. Energetska zadruga otoka Krka stoga s ekonomistima s razrađuje konkretan ekonomski model trgovačkog društva s elementima dioničarskog društva kroz koji bi građani mogli sigurno uložiti novac uz garantirani povrat, a elektrana s druge strane ne bi mogla imati vlasnika koji ne radi, živi i posluje na Krku. "Zadruga sama po sebi nije profitna pa mora imati trgovačko društvo kao derivaciju koja će omogućiti profitabilnost, kako bi iz toga mogli financirati i druge projekte na Krku. Razmišljamo o plasiranju određenog broja udjela, ali uz obavezu da samo trgovačko društvo ima pravo otkupa u slučaju da netko od imatelja udjela želi prodati svoj udjel. Piršić kaže da bi glavni partner trebao imati 25% udjela u projektu da blokira mogućnost ponašanja koje nije u interesu lokalne zajednice, a da mali udjeli budu ravnopravno tretirani kako bi se smanjila mogućnost spekulacije. Držat ćemo se naših zakona i podzakonskih akata, a koristimo modele koji su razvijeni u Nizozemskoj, Danskoj i Njemačkoj, a naša zadruga će po ovome biti prva u Hrvatskoj. Vrlo smo oprezni jer ne želimo pogriješiti, a vjerujemo da je projekt može biti vrlo potentan i ne samo za našu već i za druge zajednice.", kaže Piršić i dodaje da je plan da se trgovačko društvo osnuje do kraja godine a dokumentacija bi trebala biti kompletirana do Uskrsa 2019. do kada bi ostale jedinice lokalne samouprave dokapitalizirale novu tvrtku. Na Krku priželjkuju suradnju s respektabilnom tvrtkom koja bi im prodala tehnologiju za upravljanje i baterije. Nadaju se da bi ta prva zadružna elektrana mogla početi proizvoditi do Uskrsa 2020. Ukupna procjena investicijskog potencijala za obnovljivce na Krku podrazumijeva 60 MW solara i 30 MW vjetroelektrana u narednih deset godina. "Na Krku se ne bojimo velikih projekata jer imamo veliko iskustvo u privlačenju EU novca. Trenutno radimo kanalizaciju od 530 milijuna kuna, a 72% čine nepovratna EU sredstva. Iskoristit ćemo sve mogućnosti financiranja, uključujući i EU fondove. Bitno je napravimo poslovni model koji može podnijeti i najgori mogući scenarij, a taj je da ne dobijemo nikakvo bespovratno sufinanciranje. Samo ako je projekt i tako isplativ, onda idemo u investiciju", kaže Piršić za energetika-net.com.


    Otok Krk potvrdio kretanje u smjeru energetske neovisnosti
    Na koji se način otoci mogu okrenuti obnovljivim izvorima energije, kako aktivno u čitavu priču uključiti građane te na koji način kapital u vidu očuvane prirode iskoristi za razvoj lokalne ekonomije, neke su od tema međunarodne konferencije pod nazivom 100% obnovljiva energija na otocima - važnost uključivanja građana kroz energetske zadruge, koja se od 17. do 19. listopada odvija u gadu Krku - Hotelu Dražica. Konferenciju su zajednički organizirali Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) u suradnji s Trgovačko-komunalnim društvom Ponikve d.o.o. i Energetskom zadrugom Otok Krk, uz podršku europskog projekta REScoop 20-20-20. Sve više otoka i lokalnih zajednica kreće prema ideji da svoje energetske potrebe u cjelosti ostvare iz obnovljivih izvora. Dosadašnja iskustva potvrđuju kako to pridonosi lokalnoj ekonomiji i stvaranju novih poslova, energetskoj, a kasnije i ekonomskoj neovisnosti te razvoju turizma kroz zeleno brendiranje. Otoci i ruralni krajevi, koji se suočavaju s iseljavanjem, na ovaj način uspijevaju okrenuti takav trend. Naime, uvođenjem novih i inovativnih tehnologija privlače se mladi obrazovani ljudi, čime se javlja dodatna prilika za razvoj. Cilj konferencije, koja je okupila mnoge stručnjake iz brojnih europskih zemalja, jest razmjena znanja i iskustava vezanih uz slične inicijative. Kao prvi na Jadranu, ali i cijelom Mediteranu, Krk ima realnu mogućnost da do 2030. godine postane otokom koji u atmosferu ne ispušta plinove koji ugrožavaju klimu i okoliš. Da Krčani, po pitanju očuvanja okoliša, zaista misle ozbiljno svjedoči podatak kako je otok Krk najbliže ostvarenju ciljeva, zacrtanih na državnoj razini, koji nalažu da se do 2020. godine u Hrvatskoj odvojeno prikuplja 50% otpada, kao i minimalno 75% biootpada od ukupne količine biorazgradivog otpada. Naime, na Krku se već danas odvojeno prikuplja više od 40% otpada, a već osam godina za redom kompostira se i sav odvojeno prikupljeni biorazgradiv otpad, što znači da će otočani zacrtane ciljeve ostvariti i prije 2020. godine. Do početka sljedeće turističke sezone bit će dovršena i sanacija odlagališta otpada Treskavac, čime će priča o otpadu biti u potpunosti zaokružena. Želja da otok Krk u potpunosti iskoristi svoje resurse vidljiva je i u činjenici da vodoopskrbni sustav otoka Krka ima gubitke između 20 i 25 % što predstavlja prosjek Europske unije, dok je hrvatski prosjek visokih 45%. Osim iz prezentiranih podataka misiju kojom se vode Krčani potvrđuje i Energetska zadruga, inače prva u Hrvatskoj osnovana u srpnju 2012. godine, i to s primarnom zadaćom educiranja stanovnika i poduzetnika s područja otoka te njihova uključivanja u projekte korištenja obnovljivih izvora energije. Prvog dana konferencije, 17. listopada, tako su organizirane radionice na kojima su, raspravljajući o mnogim bitnim temama (Poslovni modeli energetskih zadruga, Pravni okvir za zadruge u Hrvatskoj, Implikacije hrvatskih energetskih politika za razvoj energetskih zadruga, Europski fondovi - prilike za energetske zadruge, Barijere i rješenja za razvoj energetskih zadruga u Hrvatskoj), sudjelovali predstavnici energetskih zadruga s područja Hrvatske. Uloga energetskih zadruga, pritom je istaknuto, vrlo je važna jer pomaže svim zainteresiranima u složenim postupcima uvođenja obnovljivih izvora i mjera energetske učinkovitosti. Naime, takva asocijacija predstavlja subjekt upućen u sve relevantne postupke koji, u ime svojih članova, može dogovoriti različite povoljne modele financiranja i uvođenja određenih vrsta obnovljivih izvora energije, surađujući pritom s pojedincima, udrugama, institucijama, poslovnim subjektima i jedinicama lokalne i regionalne samouprave kojih se tiče njezino djelovanje. Drugi dan, 18. listopada, sudionike ovog međunarodnog energetskog skupa najprije je u svoje, ali i ime okupljenih načelnika otočnih općina, pozdravio krčki gradonačelnik Darijo Vasilić, dodavši kako se otok Krk opredijelio za održivi razvoj postižući u glavnim infrastrukturnim područjima stopostotnu autonomiju što znači da se autonomno zbrinjavaju otpadne vode, u cijelosti osiguravaju potrebe za pitkom vodom iz vlastitih izvorišta, a kada je u pitanju otpad Krk je prvi u Hrvatskoj po njegovoj primarnoj selekciji i sortiranju. Kada se razgovara o energiji, zadovoljstvo mi predstavlja činjenica, priznaje Vasilić, da je UNDP zajedno sa svojim partnerima baš u gradu Krku organizirao ovu važnu međunarodnu energetsku konferenciju, ali i podatak da smo mi na tom planu izradili strategiju Otok Krk - otok s 0% emisije CO2 koja je omogućila da se dosad realiziraju mnogi konkretni projekti. Volio bih ovom prilikom naglasiti, zaključuje Vasilić, da je lokalna politika otoka Krka čvrsta u svome opredjeljenju u smislu inzistiranja na održivm razvoju sa željom da naš otok svojim stanovnicima u cijelosti zadovolji potrebe za hranom, energijom i vodom. U nastavku konferencije Dirk Knapen, predstavnik REScoop-a (Renewable Energy Sources Cooperatives), inače federacije grupa i zadruga građana usmjerenih na inicijative vezane uz korištenje obnovljivih izvora energije, predstavio je navedenu asocijaciju, njezinu strukturu i ciljeve/zadaće s naglaskom na najbolje primjere iz prakse (Ecopower, Middelgrunden, EW Scönau, Energy4all). Nadalje, Salvador Suàrez iz Tehnološkog instituta Kanarskih otoka predstavio je španjolski otok El Hierro, energetski posve obnovljiv otok s izgrađenim vjetroelektranama i reverzibilnim hidroelektranama koje višak energije spremaju u rezervoare vode koja proizvodi električnu energiju dok nema vjetra. Raspravljalo se potom o ostalim energetski neovisnim otocima kao što su škotski Eigg (Lynda Mitchell) i danski Samsø (Erik Christiansen), ali i pilot otocima koji su krenuli prema energetskoj neovisnosti poput Sifnosa u Grčkoj (Alexandros Filippidis), Mallorce i Menorca u Španjolskoj (Alexandre Durant i Rafa Munoz) te Krka kao prvog jadranskog otoka koji je također odabrao kretanje u smjeru (sam)održivosti. Posljednji dan konferencije, 19. listopada, rezerviran je za predstavljanje strategije Otok Krk - otok s 0% emisije CO2 te diskusiju tijekom koje će se raspravljati o mogućnostima za postizanje njezinih ciljeva. Konferenciju je 18. listopada pratila i radionica o obnovljivim izvorima energije organizirana u Osnovnoj školi Fran Krsto Frankopan koju su za krčke školarce priredili Bernard Delville, Vents d' Houyet i Filip Brničević.
    www.grad-krk.hr

    Pročitano 31 puta

    Energetski Projekti

    hrastovic energetski projekti banner

    Energetski Video

    hrastovic energetski video banner

    Energetski Članci

    hrastovic energetski clanci banner

    Random video

    Udruga SOLAR

    Udruga SOLAR  je nastala 2011. godine kao potreba organiziranja civilnog društva u smjeru korištenja i primjene obnovljivih izvora energije, primjene alternativnih izvora energije te povećanja energijske učinkovitosti na razini korisnika i lokalne zajednice.

    Opširnije

    O nama

    Hrastović Inženjering d.o.o. od 2004. se razvija u specijaliziranu tvrtku za projektiranje i primjenu obnovljivih izvora energije. Osnova projektnog managementa održivog razvitka društva je povećanje energijske djelotvornosti klasičnih instalacija i zgrada te projektiranje novih hibridnih energijskih sustava sunčane arhitekture. Cijeli živi svijet pokreće i održava u postojanju stalni dotok Sunčeve energije, a primjenom transformacijskih tehnologija Sunce bi moglo zadovoljiti ukupne energetske potrebe društva.

    Kontakt info

    HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o.
    Kralja Tomislava 82.
    31417 Piškorevci
    Hrvatska

    E-mail: info@hrastovic-inzenjering.hr
    Fax: 031-815-006
    Mobitel: 099-221-6503
    © HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o. - design & hosting by Medialive