Zadružna elektrana Krk
    Nedjelja, 23 Prosinac 2018 13:03

    Zadružna elektrana Krk

    Krk planira izgradnju prve zadružne fotonaponske elektrane snage 5 MW. Otok Krk jedna je od najnaprednijih zajednica s najugodnijim životom u državi i vrlo naprednim promišljanjima u ekologiji i energetici, a kao cilj su si zadali postati prvi energetski neovisan i ugljično neutralan otok na Mediteranu. Energetska zadruga otoka Krka nakon nekog vremena hibernacije oživjet će početkom iduće godine i to oko projekta izgradnje prve zadružne sunčane elektrane u državi. Država je naime nedavno dala 15 ha zemljišta iznad Baške za gradnju FN elektrane snage 5 MW, a ideja je to koja bi mogla privući kapital s otoka. "Želimo biti prvi energetski neovisan i ugljično neutralan otok na Mediteranu, ali tako da oprema za proizvodnju energije bude naše vlasništvo. Izračunali smo da imamo potrebu za otprilike 120 GWh električne energije godišnje - trećinu želimo uštedjeti kroz projekte energetske učinkovitosti a dvije trećine želimo proizvesti iz vjetra i Sunca te nešto malo iz biomase. Na otoku veći broj kuća i gospodarskih objekata ima FN panele, a izazov su nam sada mali solari, koje planiramo provesti kroz njemački projekt EUKI za elektrane od 5-15 kW, uglavnom za vlastitu potrošnju. Cilj nam je izgraditi i dvije fotonaponske elektrane, prvu iznad Baške. Računa se da je gradnja jedne elektrane vrijedna 47,8 milijuna kuna po trenutnim cijenama, a s baterijskim sustavom pohrane to bi se popelo na 72 milijuna kuna. Revolucionarno u tom projektu je ideja da mi svoj višak prihoda iz poljoprivrede i turizma uložimo u gradnju te elektrane. Na općini Baška je veliki izazov da se tretman prostora i obnovljivih resursa pretvori iz privatnog u javni interes kroz javno-privatno partnerstvo, na način da dominantno vlasništvo elektrane bude u okviru lokalne samouprave ali da mi građani i gospodarstvo možemo ulagati u gradnju te elektrane uz garantirani prihod od pet posto godišnje", kaže Vjeran Piršić, lokalni vijećnik i poznati eko-aktivist za naš portal. Piršić je uvjeren da je dobitna kombinacija da građani aktiviraju ušteđevinu te da kroz te projekte ostvaruju prihod a zemlja uz to smanjuje energetsku ovisnost. Energetska zadruga otoka Krka stoga s ekonomistima s razrađuje konkretan ekonomski model trgovačkog društva s elementima dioničarskog društva kroz koji bi građani mogli sigurno uložiti novac uz garantirani povrat, a elektrana s druge strane ne bi mogla imati vlasnika koji ne radi, živi i posluje na Krku. "Zadruga sama po sebi nije profitna pa mora imati trgovačko društvo kao derivaciju koja će omogućiti profitabilnost, kako bi iz toga mogli financirati i druge projekte na Krku. Razmišljamo o plasiranju određenog broja udjela, ali uz obavezu da samo trgovačko društvo ima pravo otkupa u slučaju da netko od imatelja udjela želi prodati svoj udjel. Piršić kaže da bi glavni partner trebao imati 25% udjela u projektu da blokira mogućnost ponašanja koje nije u interesu lokalne zajednice, a da mali udjeli budu ravnopravno tretirani kako bi se smanjila mogućnost spekulacije. Držat ćemo se naših zakona i podzakonskih akata, a koristimo modele koji su razvijeni u Nizozemskoj, Danskoj i Njemačkoj, a naša zadruga će po ovome biti prva u Hrvatskoj. Vrlo smo oprezni jer ne želimo pogriješiti, a vjerujemo da je projekt može biti vrlo potentan i ne samo za našu već i za druge zajednice.", kaže Piršić i dodaje da je plan da se trgovačko društvo osnuje do kraja godine a dokumentacija bi trebala biti kompletirana do Uskrsa 2019. do kada bi ostale jedinice lokalne samouprave dokapitalizirale novu tvrtku. Na Krku priželjkuju suradnju s respektabilnom tvrtkom koja bi im prodala tehnologiju za upravljanje i baterije. Nadaju se da bi ta prva zadružna elektrana mogla početi proizvoditi do Uskrsa 2020. Ukupna procjena investicijskog potencijala za obnovljivce na Krku podrazumijeva 60 MW solara i 30 MW vjetroelektrana u narednih deset godina. "Na Krku se ne bojimo velikih projekata jer imamo veliko iskustvo u privlačenju EU novca. Trenutno radimo kanalizaciju od 530 milijuna kuna, a 72% čine nepovratna EU sredstva. Iskoristit ćemo sve mogućnosti financiranja, uključujući i EU fondove. Bitno je napravimo poslovni model koji može podnijeti i najgori mogući scenarij, a taj je da ne dobijemo nikakvo bespovratno sufinanciranje. Samo ako je projekt i tako isplativ, onda idemo u investiciju", kaže Piršić za energetika-net.com.


    Otok Krk potvrdio kretanje u smjeru energetske neovisnosti
    Na koji se način otoci mogu okrenuti obnovljivim izvorima energije, kako aktivno u čitavu priču uključiti građane te na koji način kapital u vidu očuvane prirode iskoristi za razvoj lokalne ekonomije, neke su od tema međunarodne konferencije pod nazivom 100% obnovljiva energija na otocima - važnost uključivanja građana kroz energetske zadruge, koja se od 17. do 19. listopada odvija u gadu Krku - Hotelu Dražica. Konferenciju su zajednički organizirali Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) u suradnji s Trgovačko-komunalnim društvom Ponikve d.o.o. i Energetskom zadrugom Otok Krk, uz podršku europskog projekta REScoop 20-20-20. Sve više otoka i lokalnih zajednica kreće prema ideji da svoje energetske potrebe u cjelosti ostvare iz obnovljivih izvora. Dosadašnja iskustva potvrđuju kako to pridonosi lokalnoj ekonomiji i stvaranju novih poslova, energetskoj, a kasnije i ekonomskoj neovisnosti te razvoju turizma kroz zeleno brendiranje. Otoci i ruralni krajevi, koji se suočavaju s iseljavanjem, na ovaj način uspijevaju okrenuti takav trend. Naime, uvođenjem novih i inovativnih tehnologija privlače se mladi obrazovani ljudi, čime se javlja dodatna prilika za razvoj. Cilj konferencije, koja je okupila mnoge stručnjake iz brojnih europskih zemalja, jest razmjena znanja i iskustava vezanih uz slične inicijative. Kao prvi na Jadranu, ali i cijelom Mediteranu, Krk ima realnu mogućnost da do 2030. godine postane otokom koji u atmosferu ne ispušta plinove koji ugrožavaju klimu i okoliš. Da Krčani, po pitanju očuvanja okoliša, zaista misle ozbiljno svjedoči podatak kako je otok Krk najbliže ostvarenju ciljeva, zacrtanih na državnoj razini, koji nalažu da se do 2020. godine u Hrvatskoj odvojeno prikuplja 50% otpada, kao i minimalno 75% biootpada od ukupne količine biorazgradivog otpada. Naime, na Krku se već danas odvojeno prikuplja više od 40% otpada, a već osam godina za redom kompostira se i sav odvojeno prikupljeni biorazgradiv otpad, što znači da će otočani zacrtane ciljeve ostvariti i prije 2020. godine. Do početka sljedeće turističke sezone bit će dovršena i sanacija odlagališta otpada Treskavac, čime će priča o otpadu biti u potpunosti zaokružena. Želja da otok Krk u potpunosti iskoristi svoje resurse vidljiva je i u činjenici da vodoopskrbni sustav otoka Krka ima gubitke između 20 i 25 % što predstavlja prosjek Europske unije, dok je hrvatski prosjek visokih 45%. Osim iz prezentiranih podataka misiju kojom se vode Krčani potvrđuje i Energetska zadruga, inače prva u Hrvatskoj osnovana u srpnju 2012. godine, i to s primarnom zadaćom educiranja stanovnika i poduzetnika s područja otoka te njihova uključivanja u projekte korištenja obnovljivih izvora energije. Prvog dana konferencije, 17. listopada, tako su organizirane radionice na kojima su, raspravljajući o mnogim bitnim temama (Poslovni modeli energetskih zadruga, Pravni okvir za zadruge u Hrvatskoj, Implikacije hrvatskih energetskih politika za razvoj energetskih zadruga, Europski fondovi - prilike za energetske zadruge, Barijere i rješenja za razvoj energetskih zadruga u Hrvatskoj), sudjelovali predstavnici energetskih zadruga s područja Hrvatske. Uloga energetskih zadruga, pritom je istaknuto, vrlo je važna jer pomaže svim zainteresiranima u složenim postupcima uvođenja obnovljivih izvora i mjera energetske učinkovitosti. Naime, takva asocijacija predstavlja subjekt upućen u sve relevantne postupke koji, u ime svojih članova, može dogovoriti različite povoljne modele financiranja i uvođenja određenih vrsta obnovljivih izvora energije, surađujući pritom s pojedincima, udrugama, institucijama, poslovnim subjektima i jedinicama lokalne i regionalne samouprave kojih se tiče njezino djelovanje. Drugi dan, 18. listopada, sudionike ovog međunarodnog energetskog skupa najprije je u svoje, ali i ime okupljenih načelnika otočnih općina, pozdravio krčki gradonačelnik Darijo Vasilić, dodavši kako se otok Krk opredijelio za održivi razvoj postižući u glavnim infrastrukturnim područjima stopostotnu autonomiju što znači da se autonomno zbrinjavaju otpadne vode, u cijelosti osiguravaju potrebe za pitkom vodom iz vlastitih izvorišta, a kada je u pitanju otpad Krk je prvi u Hrvatskoj po njegovoj primarnoj selekciji i sortiranju. Kada se razgovara o energiji, zadovoljstvo mi predstavlja činjenica, priznaje Vasilić, da je UNDP zajedno sa svojim partnerima baš u gradu Krku organizirao ovu važnu međunarodnu energetsku konferenciju, ali i podatak da smo mi na tom planu izradili strategiju Otok Krk - otok s 0% emisije CO2 koja je omogućila da se dosad realiziraju mnogi konkretni projekti. Volio bih ovom prilikom naglasiti, zaključuje Vasilić, da je lokalna politika otoka Krka čvrsta u svome opredjeljenju u smislu inzistiranja na održivm razvoju sa željom da naš otok svojim stanovnicima u cijelosti zadovolji potrebe za hranom, energijom i vodom. U nastavku konferencije Dirk Knapen, predstavnik REScoop-a (Renewable Energy Sources Cooperatives), inače federacije grupa i zadruga građana usmjerenih na inicijative vezane uz korištenje obnovljivih izvora energije, predstavio je navedenu asocijaciju, njezinu strukturu i ciljeve/zadaće s naglaskom na najbolje primjere iz prakse (Ecopower, Middelgrunden, EW Scönau, Energy4all). Nadalje, Salvador Suàrez iz Tehnološkog instituta Kanarskih otoka predstavio je španjolski otok El Hierro, energetski posve obnovljiv otok s izgrađenim vjetroelektranama i reverzibilnim hidroelektranama koje višak energije spremaju u rezervoare vode koja proizvodi električnu energiju dok nema vjetra. Raspravljalo se potom o ostalim energetski neovisnim otocima kao što su škotski Eigg (Lynda Mitchell) i danski Samsø (Erik Christiansen), ali i pilot otocima koji su krenuli prema energetskoj neovisnosti poput Sifnosa u Grčkoj (Alexandros Filippidis), Mallorce i Menorca u Španjolskoj (Alexandre Durant i Rafa Munoz) te Krka kao prvog jadranskog otoka koji je također odabrao kretanje u smjeru (sam)održivosti. Posljednji dan konferencije, 19. listopada, rezerviran je za predstavljanje strategije Otok Krk - otok s 0% emisije CO2 te diskusiju tijekom koje će se raspravljati o mogućnostima za postizanje njezinih ciljeva. Konferenciju je 18. listopada pratila i radionica o obnovljivim izvorima energije organizirana u Osnovnoj školi Fran Krsto Frankopan koju su za krčke školarce priredili Bernard Delville, Vents d' Houyet i Filip Brničević.
    www.grad-krk.hr

    Pročitano 171 puta

    O nama

    Hrastović Inženjering d.o.o. od 2004. se razvija u specijaliziranu tvrtku za projektiranje i primjenu obnovljivih izvora energije. Osnova projektnog managementa održivog razvitka društva je povećanje energijske djelotvornosti klasičnih instalacija i zgrada te projektiranje novih hibridnih energijskih sustava sunčane arhitekture. Cijeli živi svijet pokreće i održava u postojanju stalni dotok Sunčeve energije, a primjenom transformacijskih tehnologija Sunce bi moglo zadovoljiti ukupne energetske potrebe društva.

    Kontakt info

    HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o.
    Kralja Tomislava 82.
    31417 Piškorevci
    Hrvatska

    E-mail: info@hrastovic-inzenjering.hr
    Fax: 031-815-006
    Mobitel: 099-221-6503
    © HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o. - design & hosting by Medialive