“Tražimo da Ministarstvo utaba smjer u kojem ćemo se kao društvo odgovorno ponašati prema potrošnji ograničenih Zemljinih resursa, pogotovo u doba klimatske krize i stati na kraj kulturi bacanja”, poručila je Ana-Marija Mileusnić iz Zelene akcije u ime Platforme za borbu protiv zagađenja plastikom u Hrvatskoj. Performansom na Glavnom kolodvoru u Zagrebu Platforma je pozvala Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja da hitno usvoji Pravilnik o ambalaži, ambalažnom otpadu i jednokratnoj plastici i ambicioznim odredbama stane na kraj njihovoj prekomjernoj proizvodnji i potrošnji.

U sklopu kampanje “Srpanj bez plastike”, a povodom Međunarodnog dana bez plastičnih vrećica, aktivisti su postavili natpis s porukama “Tiče se svih nas” i “Zbogom kulturi jednokratnog” te su na simboličan način prikazali zarobljavanje plastikom svih članova našeg društva. Osobe različitog porijekla, profila i dobi, omotane su u plastičnu ambalažu i plastične vrećice. Tako su htjeli pokazati kako se problem zagađenja plastikom tiče svih nas, iako su neki ljudi pogođeniji od drugih.

“Iako je individualna volja vrlo pohvalna, za rješenje ovog globalnog problema naprosto nije dovoljno da manji broj motiviranih ljudi koristi višekratne alternative, dok se jednokratna plastika i ostali jednokratni predmeti i ambalaža nastavljaju proizvoditi neodrživim tempom”, poručila je Dragica Mateković Rubić iz Udruge za nezavisnu medijsku kulturu.

Organizacije civilnog društva u Hrvatskoj već godinama upozoravaju Ministarstvo da je nužno sustavno rješenje koje ne potiče kulturu bacanja. “Međutim, njihov manjak vizije, podilaženje pritiscima industrije i kašnjenje s propisima ukazuju na realnu viziju budućnosti u kojoj ćemo se uistinu početi gušiti u plastici”, rekla je Mateković Rubić.

Platforma poziva javnost, uključujući trgovce i ugostitelje, da se uključe u kampanju “Srpanj bez plastike”. “Moramo se okrenuti ponovnoj uporabi kako bismo zajedno zaustavili zagađenje plastikom”, zaključila je Mateković Rubić.
h-alter.org

Pod pritiskom da postigne nultu neto emisiju stakleničkih plinova do 2050. Europska unija uvjetuje politike za čišću ekonomiju. Neki su ciljevi pretočeni u zakone, a oko drugih se cjenkaju. Ako Europska unija uspije učiniti svoje gospodarstvo čišćim, to bi moglo poslužiti kao primjer zagađivačima od Sjedinjenih Država do Kine.

Europska unija je 2019. obećala da će do 2050. postati prvi svjetski klimatski neutralan kontinent kako bi pokušala usporiti zagrijavanje planeta. Unatoč pandemiji COVID-19 i ratu u Ukrajini te energetskoj krizi koja je uslijedila, EU zakonodavci još uvijek guraju politike smanjenja onečišćenja.

Neki su ciljevi iz Europskog zelenog plana pretočeni u zakone, a oko drugih se cjenkaju. Paketima pomoći za coronavirus dodani su zeleni uvjeti, a pravila koja blokiraju projekte čiste energije su poništena. “COVID nije ubio Zeleni dogovor, već ga je učinio jačim”, rekao je Pieter de Pous, analitičar iz berlinskog klimatskog think tanka E3G.

Ako Europska unija uspije učiniti svoje gospodarstvo čišćim, to bi moglo poslužiti kao primjer zagađivačima od Sjedinjenih Država do Kine – i pokazati državama širom Afrike i Azije da je jedan od najbogatijih svjetskih emitera ozbiljan po pitanju klimatskih promjena.

Ali koliko je Europska unija blizu ostvarenja svojih ciljeva? I koliko još mora učiniti? Zajedno s medijskim partnerima iz Europske mreže za podatkovno novinarstvo, DW prati napredak Unije u pet ključnih sektora.

Emisije: Smanjenje onečišćenja stakleničkim plinovima
Europska unija smanjila je godišnje zagađenje stakleničkim plinovima za oko 30% od 1990. godine, uglavnom tako što spaljuje manje ugljena. Sada želi smanjiti onečišćenje stakleničkim plinovima za 57% od te razine do kraja desetljeća.

“Prava istina je da svijet nije na pravom putu da zadrži porast temperature na 1,5 stupnjeva Celzijusa. Potrebno nam je više ambicija”, rekao je potpredsjednik Europske komisije Frans Timmermans, arhitekt Zelenog dogovora u studenom 2022.

Ali najnoviji cilj EU-a ne obavezuje na rezove potrebne da bi se ispunilo obećanje o zadržavanju globalnog zagrijavanja na 1,5°C (2,7°F) do kraja stoljeća. Climate Action Tracker, projekt dvije organizacija za istraživanje okoliša, otkrio je da bi se emisije morale smanjiti za više od 62%. Čini se da će trenutne politike država članica smanjiti emisije za samo 36-47%.

Energija: Više obnovljive energije
Europska unija dobiva 22% energije iz obnovljivih izvora. Prošle je godine usvojen plan za dosezanje 40% do kraja desetljeća. Nakon što je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu u veljači 2022., Europska komisija je tvrdila da želi ponovno povećati cilj, i to na 45%. Cilj podrazumijeva brze i snažne poticaje za elektrifikaciju aktivnosti koje zagađuju i dekarbonizaciju električne mreže.

Prijedlog je prošao dva kruga zakonodavnog procesa EU-a, ali se s njim još moraju složiti države članice, koje lobiraju da zadrže cilj na 40%.

Europska unija se bori za izvore energije koji bi zamijenili plin otkako je ruski predsjednik Vladimir Putin napao Ukrajinu i zatvorio plinovode. Države poput Njemačke, najvećeg gospodarstva EU, ponovno su pokrenule elektrane na ugljen, potpisale desetljeće duge ugovore s proizvođačima plina u Africi i na Bliskom istoku i izgradile terminale za primanje ukapljenog prirodnog plina iz inozemstva. Istodobno, Njemačka i druge zemlje članice EU-a obećale su koristiti više obnovljivih izvora energije i olakšati tvrtkama da i same koriste OIE.

Iako analitičari očekuju nagli porast zagađenja zbog sagorijevanja veće količine ugljena, više su zabrinuti zbog planova za izgradnju nove infrastrukture za fosilni plin, koja bi desetljećima mogla zagađivati. To bi moglo ugroziti cilj korištenja 45% zelene energije do 2030.

Energija: Električna energija iz solarnih panela, vjetroturbine
Industrija očekuje da će Europska unija izgraditi infrastrukturu za 220 GW solarne energije i 92 GW energije vjetra u sljedeće četiri godine, uz pomoć nižih cijena obnovljive energije. To je više od brojki koje su nužne po nekim scenarijima koji zadržavaju globalno zatopljenje na 1,5 C, barem prema londonskom klimatskom think tanku Ember, koji je modelirao puteve za postizanje cilja.

“Da bismo izašli iz ove krize, potreban nam je ogroman priljev domaće, pouzdane obnovljive energije. Ako je EU ozbiljna u vezi uvođenja obnovljive energije, nema razloga zašto se ciljevi za industriju ne bi mogli postići”, rekla je Harriet Fox, analitičarka solarne energije u Emberu.

Izgledi industrije vjetra manje su optimistični nego solarni zbog dugog vremena potrebnog za dobivanje dozvola i izgradnju vjetroelektrana. U studenom su se zemlje članice EU-a složile skratiti rokove za izdavanje dozvola. To znači da mogu preskočiti dio papirologije za procjenu utjecaja projekta na okoliš, ubrzavajući vrijeme između planiranja i izgradnje.

Zgrade: Grijanje domova bez izgaranja plina
Europska unija također namjerava obnoviti više zgrada i pogoniti ih 49% obnovljivom energijom do 2030. Prema prijedlogu, Europska komisija se zalagala za postavljanje solarnih panela na nove javne i poslovne zgrade od 2027. i na postojeće od 2028. Želi isto učiniti i za nove stambene zgrade od 2030.

Uz izgradnju infrastrukture za proizvodnju čiste energije, Europska unija bi morala elektrificirati aktivnosti koje su danas pogonjene na fosilna goriva, kao što je izgaranje plina za grijanje domova. Jedan od najučinkovitijih načina za to je zamjena plinskih kotlova električnim dizalicama topline.

Modeliranje Europske komisije pokazuje da bi se količina topline koju generiraju pumpe koje rade na obnovljivu električnu energiju morala otprilike utrostručiti do kraja desetljeća. Preliminarna analiza Regulatory Assistance Projecta, globalne neprofitne organizacije koja radi na dekarbonizaciji zgrada, istaknula je da bi se brzina instalacija trebala gotovo udvostručiti. Dok su visoke cijene plina dovele do naglog porasta potražnje za dizalicama topline, nedostatak obučenih instalatera usporavao je promjenu.

Prijevoz: Vožnja automobila bez izgaranja benzina
Europska komisija namjerava smanjiti prosječnu emisiju CO2 iz novih automobila za 55% do 2030., prije nego što dosegne nulu do 2035. To bi bilo jedno od najlakših rješenja za čišći promet, jedini sektor u kojem je zagađenje u stalnom porastu. Emisije stakleničkih plinova bile su 15% veće 2021. nego 1990. godine.

Neke države članice odstupile su od cilja, primjerice Njemačka i Italija. Stručnjaci kažu da je cilj dostižan, ali nije ambiciozan. Prodaja električnih vozila raste. Udio električnih među novim automobilima prodanim u Europskoj uniji skočio je s 11% u 2020. na 18% u 2021.

Kad bi se više putovanja automobilom prebacilo na vlakove, autobuse i pješačenje, emisije iz prometa mogle bi brže pasti.

Poljoprivreda: Manje zagađenja s farmi
Europska unija je malo napredovala u smanjenju zagađenja s farmi, koje su odgovorne za oko 10% emisija stakleničkih plinova u EU. Oni dolaze u mnogo oblika i iz različitih izvora — metan iz kravljeg podrigivanja, dušikov oksid iz gnojiva i oboje iz gnoja.

Dvije trećine poljoprivrednih emisija Europske unije potječu od životinja. EU planira uvesti održive aditive za stočnu hranu, koji mogu smanjiti emisiju metana iz krava i smanjiti količinu soje koja se uzgaja na iskrčenoj zemlji za ishranu stoke. Prema Europskoj uniji, pomak se ne može dogoditi bez promjene u prehrani ljudi.
h-alter.org

Kretanje Europske unije prema održivom i ekološki prihvatljivom gospodarstvu ozbiljno posustaje i zasad nema puno naznaka da EU ostvaruje prijelaz na kružno gospodarstvo, upozorio je u ponedjeljak u kritičkom izvješću glavni proračunski revizor Unije. “Kružna tranzicija je, nažalost gotovo u zastoju u europskim zemljama”, rekla je glavna revizorica Europskog revizorskog suda (ERS) Annemie Turtelboom. Sud je objavio da će udvostručenje udjela recikliranih materijala u Europskoj Uniji u ovome desetljeću biti “vrlo izazovno” unatoč dvama akcijskim planovima i činjenici da su na raspolaganju sredstva vrijedna 10 milijarda eura.

Sedam zemalja EU-a – Poljska, Finska, Luksemburg, Danska, Rumunjska, Švedska i Litva, čak je nazadovalo u svojoj tranziciji prema kružnom gospodarstvu u posljednjih nekoliko godina. EU je stavio na raspolaganje znatan iznos financijskih sredstava, pri čemu je za razdoblje 2016. – 2020. iznos veći od 10 milijarda eura namijenio ulaganjima u zelene inovacije i za potporu poduzećima kako bi bili korak ispred drugih u prijelazu na kružno gospodarstvo.

Revizori su kritizirali države članice EU-a jer su sredstva upotrijebile za gospodarenje otpadom umjesto da ih iskoriste za smanjenje količine otpada tako da poboljšaju trajnost proizvoda i da povećaju mogućnost njihova recikliranja. Akcijski planovi EU-a imali su “u najboljem slučaju skroman učinak” kada je posrijedi pomoć tvrtkama u nastojanju da proizvode svoje proizvode na održiviji način. Europski revizorski sud je Europskoj komisiji preporučio da pomnije prati zemlje članice EU-a u njihovoj tranziciji te da potakne pristup zemalja EU-a financiranju prilagodbe što većeg broja proizvoda za kružno gospodarstvo.

Prema ERS-u, cilj kružnog gospodarstva je smanjiti otpad tako što će se očuvati “vrijednosti proizvoda, materijala i resursa što je dulje moguće”. Oštra procjena ERS-e uslijedila je nakon što je Europska komisija u lipnju upozorila da je većina zemalja EU-a riskira propustiti ciljeve za 2025. koji se odnose na recikliranje, kao i klimatske ciljeve za 2030. U kružnom gospodarstvu vrijednost proizvoda, materijala i resursa čuva se što dulje da bi se u najvećoj mogućoj mjeri smanjio nastanak otpada.
www.energypress.net

Hazardersko rezanje cijena se isplatilo za Teslu inc jer je američka kompanija ostvarila ‘trofejno tromjesečje’. Američki proizvođač isporučio je 466 tisuća električnih vozila u drugom tromjesečju. Na valu izdašnih državnih subvencija i snižavanja cijena, američki proizvođač električnih vozila Tesla isporučio je rekordnih 466 tisuća vozila u drugom kvartalu proizvevši gotovo 480 tisuća vozila čime je značajno nadmašio očekivanja analitičara i tržišta. Kompanija Elona Muska većinom je proizvela i isporučila Model 3 sedan i Model Y crossover i to 460.211 proizvedenih i 446.915 isporučenih. Uz to, Tesla je proizvela i 19.489 skupljih Modela X i Modela S, a isporučila njih 19.225., objavio je Reuters.

Trofejni kvartal
Analitičar u Wedbush Securitiesu Dan Ives ocijenio je to “trofejnim tromjesečjem” za američku kompaniju. Ostvarena je rekordna isporuka vozila, no to se očekivalo, dodao je, navevši da se na Wall Street prognozirala isporuka oko 447.000 vozila. Analitičari su u prosjeku očekivali da će Tesla isporučiti 445.000 automobila s najnižom procjenom od 439.875, a najvišom od 450.000. Najvrjedniji svjetski proizvođač automobila proizveo je 13.560 vozila više nego što je isporučio u drugom tromjesečju, iako se razlika smanjila sa 17.933 u prvom kvartalu. U iznenađujućem potezu prije dva mjeseca Tesla je snizila cijene svojih vozila po peti put od siječnja, smanjujući troškove između 2 do gotovo 6 posto.

Tada je Musk rekao da će kompanija prednost dati rastu prodaje ispred profita u slabom ekonomskom okruženju i rastućoj konkurenciji. Od tada je povećao popuste na sve modele vozila što je rezultiralo smanjenjem zaliha. Rekordnim prodajnim rezultatima u prilog ide što svi Teslini Modeli 3 ispunjavaju uvjete za puni savezni kredit od 7500 američkih dolara počevši od lipnja u Sjedinjenim Američkim Državama. “Smanjenje cijena od početka 2023. donijelo je veliku dobit Elonu Musku i društvu, budući da se potražnja čini i dalje vrlo velikom, a učinkovitost proizvodnje omogućila je goleme isporuke. Vjerujemo da će se marže održati kroz sljedećih nekoliko kvartala”, dodao je Ives.

Žestoka bitka za Kinu
“Smanjenje cijena bio je pametan pokeraški potez za Teslu, posebno za kinesko tržište”, rekao je Ives. Očekuje se da će Tesla postići rekordnu prodaju u Kini, svom drugom najvećem tržištu nakon Sjeverne Amerike, unatoč oštroj konkurenciji tržišnog lidera BYD-a. Brojke o isporukama znatno su veće u odnosu na isto lanjsko doba. U drugom tromjesečju 2022., naime, Tesla je izvijestio o 254.695 isporučenih i 258.580 proizvedenih vozila. U prvom kvartalu 2023., pak, Tesla je proizveo oko 441.000 vozila, a isporučio oko 423.000. U ovoj godini Tesla namjerava isporučiti ukupno 1,8 milijuna vozila. U međuvremenu, kompanija je osigurala niz strateških pobjeda u području brzog punjenja električnih vozila s tvrtkama kao što su Ford Motor i General Motors kao i proizvođačima opreme za brzo punjenje koji su pristali prihvatiti sjevernoamerički standard punjenja (NACS).
www.poslovni.hr

Kazne za klime na fasadi? Što novi Zakon o planiranju i gradnji kaže o uklanjanju ovih naprava s pročelja? Vanjske klimatizacijske jedinice morat će se ukloniti s pročelja svih zgrada ili postaviti tako da se ne vide. Javna rasprava o Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o planiranju i gradnji , koju je provelo Ministarstvo graditeljstva, prometa i infrastrukture, završila je u veljači ove godine. Osim uvođenja obveze izdavanja energetske putovnice , ukidanja prenamjene zemljišta , mogućnosti da investitori dobiju uvjete komunalnih objekata mimo objedinjene procedure, kao i uvođenja glavnog državnog urbanista, ovih dana odjeknula je vijest da ćemo možda morati maknuti klima uređaje s fasada .

Nevidljivi klima uređaji
A što zapravo kaže prijedlog Zakona o planiranju i gradnji koji je u saborskoj proceduri ? Evo što piše u članku 83.

„Nacrtom zakona propisano je da vanjske klimatizacijske jedinice moraju biti postavljene na način da ne utječu na neposrednu okolinu . Ovim člankom također je propisano da su vlasnici građevina javne namjene koje se nalaze unutar granica nepokretnih kulturnih dobara i njihovog zaštićenog okoliša dužni u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovog zakona ukloniti sve vanjske jedinice klimatizacijskih uređaja s uličnih pročelja, odnosno da ti uređaji ne budu vidljivi .

Stoga će vlasnici javnih zgrada imati dvije godine da uklone klima uređaje s pročelja.

"Stavkom 3. istog članka vlasnici građevina, odnosno posebnih dijelova građevina unutar granica nepokretnih kulturnih dobara i njihovog zaštićenog okoliša, dužni su ih ukloniti u roku od 5 godina."

Za vlasnike privatnih zgrada u zaštićenim cjelinama taj je rok pet godina .

"Također, stavkom 4. istog članka propisana je obveza vlasnika građevina da vanjske jedinice klimatizacijskih uređaja uklone izvan granica nepokretnih kulturnih dobara i njihovog zaštićenog okoliša, u roku od 10 godina."

A svi ostali imaju rok od 10 godina da klime postanu nevidljive.

Kazne i režije
“Ovim člankom su propisane i novčane kazne, kojima se kažnjavaju odgovorne osobe u slučaju nepoštivanja u propisanim rokovima. Ovim člankom također je propisano da će se novčanom kaznom kazniti jedinica lokalne samouprave ako u propisanom roku ne donese akt kojim se uređuje način uklanjanja vanjskih jedinica klimatizacijskog uređaja. Nadzor nad provedbom odredaba ovoga članka provodi tijelo jedinice lokalne samouprave nadležno za poslove komunalne inspekcije, odnosno komunalno redarstvo. Dakle, oni koji ne uklone klima-uređaje ili ih ne učine nevidljivima, dobit će kaznu od komunalnih poduzeća, koja će se kretati od 25.000 do 50.000 dinara za fizička, a do 100.000 dinara za pravna lica .

Prelazak na dvorišnu fasadu, terasu ili krov
Glavni gradski urbanist Marko Stojčić kaže za Euronews Srbija da će uslijediti definiranje konkretnih pravila koja se mogu primjenjivati ​​u Beogradu, ali i navodi da se vanjske jedinice klima uređaja mogu premjestiti na dvorišnu fasadu, terasu, odnosno lođu i krov. Stojičić kaže da je jedna od mogućnosti da neka od zgrada dobije maske za te vanjske jedinice , ali navodi da bi se i tada one morale pomaknuti kako bi sve bile u istom okomitom položaju. “Ovisi od zgrade do objekta, negdje se može staviti na krov gdje ima centralna klima, negdje ne može gdje svatko ima svoju klimu, netko ima dvorišnu fasadu, netko nema, netko ima lođu, netko nema. “Svakako ćemo formirati gradski tim koji će izraditi gradsku odluku koja slijedi nakon donošenja zakona”, rekao je Stojčić.

Dobra odluka ali je li izvediva
Nema sumnje da klima uređaji kvare izgled pročelja i samu arhitekturu objekta, pa je njihovo uklanjanje itekako poželjno. Istodobno, klima uređaji montirani na uličnu fasadu često nemaju pravilno izveden odvod kondenzata pa voda kapa po prolaznicima, što dosta iritira. No, postavlja se pitanje koliko će ova investicija biti realna za velik broj građana koji svoje vanjske jedinice drže obješene na fasadama. Intervencija premještanja klima uređaja nije jeftina, a često bi zahtijevala i angažiranje dizalica, što dodatno poskupljuje cijeli posao. Stoga možda ne bi bilo loše da država sufinancira ovaj projekt .
www.gradnja.rs

(OIEH) Udruženje obnovljivih izvora energije Hrvatske reagiralo je na nova Pravila o priključenju na prijenosnu mrežu koje je objavio Hrvatski operator prijenosnog sustava (HOPS) prije nekoliko dana, točnije 14. srpnja. U Reagiranju se navodi da su nova Pravila u OIE-u čekali dvije godine i kada su konačno donesena, nastupilo je veliko razočarenje. Naime, naglašavaju, umjesto da potaknu razvoj projekata OIE, donesena pravila ih onemogućuju, što je neprihvatljivo i štetno za Hrvatsku te ističu da tako otežavajuća i diskriminirajuća pravila Hrvatska nije imala još od početka razvoja projekata obnovljivih izvora energije.

Od HOPS-a smo tražili da komentiraju priopćenje Udruženja OIEH, no odgovor iz tog operatera nismo dobili. U nastavku u cijelosti prenosimo priopćenje udruženja OIEH:

"HOPS novim Pravilima proces izdavanja potrebnih dozvola za OIE projekte produžuje za gotovo dvije godine. Tako će za dobivanje elektroenergetske suglasnosti (EES), koja je uvjet za ishođenje lokacijske dozvole, investitori čekati između 9 i 12 mjeseci. Za elaborat o mogućnosti priključenja (EMP) čekat će 90 dana, a za elaborat optimalnog tehničkog rješenja priključenja (EOTRP) dodatnih 5 do 8 mjeseci. Usporedbe radi, EU nalaže da se sve dozvole za građenje trebaju izdati u roku od dvije godine, dok je sada samo za rješavanje priključka potrebno godinu i pol dana.

Prema novim Pravilima, nije sigurno kada niti koliko električne energije će HOPS od proizvođača OIE preuzeti u mrežu. S druge strane, HOPS ima pravo u bilo kojem trenutku OIE postrojenje isključiti iz mreže i to u situaciji kad nam je potreban svaki megavat proizvedene domaće zelene energije.

U početnoj fazi razvoja OIE projekta, investitor ispunjava sve svoje financijske obveze, dok HOPS svoje obveze odgađa do izgradnje nove mreže, što će se dogoditi za otprilike 20 godina, iako već sad uzima novac za priključak i izgradnju.

HOPS je svojim komforom i krajnje konzervativnim stavom zakasnio s razvojem mreže, a sada svoju odgovornost dodatno skida sa sebe krajnje diskriminatornim i arbitrarnim mehanizmima prigušenja ili čak potpunog isključenja proizvođača s mreže, a da im pri tome ne mora financijski nadoknaditi pretrpljenu štetu.

Prema ovakvim Pravilima, niti jedna financijska institucija neće odobriti kredit za OIE postrojenje za koje ne zna za koliko će proizvedene električne energije moći isporučiti račun i dobiti povrat investicije. Investitorima se tako poručuje kako nisu dobrodošli, a postizanje energetske samostalnosti i neovisnosti produžujemo u nedogled.

U razvijenim EU državama situacija je jasno drugačija. Cilj razvoja mreže je optimizacija koja dovodi do najvećeg povećanja društvenog blagostanja. To se postiže tako da operator sustava snosi financijski teret prigušenja/isključenja, kroz te troškove operator sustava onda ima snažan poticaj da optimizira svoje poslovanje te ima jasne indikatore kada je bolje graditi nove elemente mreže, a kada prigušiti/isključiti proizvodnju, što konačno rezultira najnižim troškovima unutar regulirane djelatnosti.

Važno je pojasniti i da je prijenos električne energije regulirana djelatnost (monopol) koja ne podliježe konkurentnosti, dok s druge strane proizvodnja električne energije podliježe iznimno konkurentnom EU jedinstvenom tržištu. Ovim pravilima HOPS umanjuje svoje obaveze i rizik te postavlja domaće investitore u iznimno nezahvalnu poziciju gdje ne mogu konkurirati na EU tržištu. Na žalost, ovakvim će se Pravilima samo poticati uvoz električne energije.

HOPS uvodi i diskriminirajuće pravilo da se samo jednom na godinu može zahtijevati dostavljanje podataka o stanju prijenosne mreže s ciljem priključenja na mrežu. Ako investitor iz bilo kojeg objektivnog razloga to ne stigne učiniti u razdoblju od 1. 5. do -15. 5., gubi cijelu godinu, čak i ako zakasni samo jedan dan.

Pravila navode kako su svi vodovi HOPS-a upisani u nacionalni katastar infrastrukture, no to ne odgovara stvarnom stanju te je katastar potrebno hitno ažurirati. Točno je stanje važan preduvjet za kvalitetno planiranje i izgradnju budućih proizvodnih postrojenja OIE.

Dodatno, Pravila nameću plaćanje naknade za priključenje na mrežu investitorima već po potpisivanju ugovora o priključenju, iako sve do ishođenja građevinske dozvole za priključak HOPS ima iznimno mali rizik pa bi bilo logično i razumno da se naknada za priključenje plaća tek nakon ishođenja građevinske dozvole.

HOPS navodi kako će na zahtjev dostavljati podatke o stanju mreže u roku od 30 dana. OIEH smatra kako je u današnje vrijeme informatizacije taj rok predug te da su HOPS-u u svakom trenutku dostupne informacije o stanju mreže koju održava, budući da je i njezin vlasnik.

Zakon o tržištu električne energije (ZOTEE) iz 2021. određuje da samo projekti s dobivenim energetskim odobrenjem (EO), koje je propisano kao prvi korak u razvoju projekta, mogu zatražiti priključak na mrežu. Bio je to dobar korak kojim se nagomilanih čak 12.000 MW podnesenih zahtjeva ubrzo prepolovilo.

Nažalost, nakon što je HOPS objavio Pravila o priključenju, vraćamo se u kaotično stanje. U ovom trenutku nije jasno koliko je zahtjeva za razvoj projekata ostalo prema prijelaznim odredbama ZOTEE[1]a, a koliko ih je pak prema nedavno usvojenoj Uredbi o kriterijima za provođenje javnog natječaja za izdavanje energetskog odobrenja i uvjetima za izdavanje energetskog odobrenja, prema članku 17. ZOTEE-a.

Europska unija u Direktivi o obnovljivoj energiji, kao i Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji, nalaže kako se sve dozvole trebaju izdati u roku od dvije godine, a u posebnim zonama pogodnima za ubrzani razvoj projekata OIE sve dozvole moraju biti izdane u roku od godinu dana. To će u Republici Hrvatskoj, zahvaljujući novim Pravilima, biti nemoguće!

Sve se ovo, naglašavamo, događa u istom mjesecu kad Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine donosi zakonodavni okvir koji ubrzava i pojednostavljuje razvoj solarne energije. Isti zakonodavni okvir razvoju agrosunčanih elektrana, prijeko potrebnih našoj poljoprivredi u borbi protiv klimatskih promjena, daje strateški značaj. A onda smo u istom mjesecu dobili i nova Pravila o priključenju na prijenosnu mrežu HOPS-a koja sav napredak gotovo poništavaju.

Prijenos električne energije regulirana je djelatnost (monopol) koja ne podliježe konkurentnosti, dok s druge strane proizvodnja električne energije podliježe iznimno konkurentnom EU jedinstvenom tržištu.

Ovim pravilima HOPS umanjuje svoje obveze i rizik te postavlja investitore u iznimno nezahvalnu poziciju gdje ne mogu konkurirati na EU tržištu.

Napominjemo kako je razvoju OIE u svim dokumentima Europske unije dodijeljen status prevladavajućeg javnog interesa kako bi u konačnici njezini građani imali pristup dostupnoj, domaćoj čistoj energiji. Na žalost, Republika Hrvatska zahvaljujući ovim Pravilima postaje jedna od zemalja koje prječavaju razvoj obnovljive energije.

Projekti OIE koji u ovom trenutku čekaju na razvoj vrijedni su čak 1,5 milijarde eura, a zbog novih Pravila HOPS-a pitanje je kad će i hoće li se uopće moći razviti. OIEH smatra kako je hitno potrebno međuresorno djelovanje i koordinacija mjerodavnih ministarstava kako bi i Republika Hrvatska prestala s ovakvim ograničavajućim pravilima koja blokiraju razvoj OIE projekata."
lidermedia.hr

Jadranski naftovod d.d. (JANAF) donio je Strategiju razvoja i tranzicije u razdoblju od 2022. do 2030. s vizijom do 2050. (nastavno: Strategija), kojom je utvrđeno kako će se u sljedećem razdoblju transformirati iz naftne transportno-skladišne kompanije u održivu energetsku kompaniju koja će postati značajan čimbenik na hrvatskom i europskom tržištu proizvodnje zelene energije iz obnovljivih izvora energije (OIE). Strategija predviđa razvoj i izgradnju projekata obnovljivih izvora energije (OIE) u Republici Hrvatskoj te integracije već gotovih ili u visokom stupnju razvoja OIE projekata u svoj portfelj.

Uvažavajući zacrtane ciljeve strategije, JANAF traži zainteresirane Partnere za razvoj i prodaju projekata obnovljivih izvora energije na području Republike Hrvatske:

1. Jedinice lokalne samouprave (gradove i općine) zainteresirane za izgradnju sunčanih elektrana čiji će se doprinos u razvoju i izgradnji Projekta očitovati kroz zajedničku pripremu prostorno-planske dokumentacije potrebne plohe za projekte sunčanih elektrana, površine veće od 100.000 m2.
Prednost u odabiru imat će lokacije s većim brojem sunčanih sati i boljim mikrolokacijskim uvjetima. Modeli i načini suradnje, kao i poželjni uvjeti odabira plohe za izgradnju sunčane elektrane, naknadno će biti definirani sporazumima o suradnji s jedinicama lokalne samouprave.

2. Pravne ili fizičke osobe zainteresirane za:
* Prodaju projekata neintegriranih (samostojećih) sunčanih elektrana u razvoju, snage uključivo i veće od 5 MW. Prednost u odabiru imat će lokacije s većim brojem sunčanih sati, boljim mikrolokacijskim uvjetima i prostorno-planskom dokumentacijom spremnom za razvoj projekta. U razmatranje će se uzeti Partneri koji imaju minimalno ishođenu lokacijsku dozvolu.
* Projekte neintegriranih (samostojećih) sunčanih elektrana u pogonu, snage uključivo i veće od 3 MW, a prednost pri odabiru imat će lokacije s većim brojem sunčanih sati.
* Prodaju projekata vjetroelektrana u razvoju. Prednost pri odabiru imat će Partneri koji imaju ishođenu pravovaljanu građevinsku dozvolu i lokacije s više od 2.500 sati rada godišnje. U razmatranje će se uzeti Partneri koji imaju minimalno ishođenu lokacijsku dozvolu.
* Prodaju projekata vjetroelektrana u pogonu. Prednost pri odabiru imat će lokacije s više od 2.500 sati rada godišnje.

Pozivaju se svi zainteresirani Partneri da iskažu svoj interes i pošalju svoje Pismo namjere sa sljedećim podacima:

* Jedinice lokalne samouprave trebaju dostaviti pismo potpisano od strane gradonačelnika ili načelnika s kartografskim prikazom i podacima (katastarska općina, katastarska čestica, površina plohe, očekivano vrijeme izmjene prostorno-planske dokumentacije) predložene lokacije za izgradnju sunčane elektrane.
* Pravne ili fizičke osobe trebaju dostaviti sljedeće podatke - naziv i nositelj projekta, snaga elektrane, analiza isplativosti za projekte u razvoju, podaci o godišnjoj proizvodnji za projekte u pogonu, lokacija elektrane (kartografski prikaz i broj katastarske čestice), status za projekte u razvoju (navod o posjedovanju građevinske/lokacijske dozvole, navod o statusu rješavanja imovinsko-pravnih odnosa i navod o statusu priključka na elektroenergetsku mrežu) i navod o očekivanoj otkupnoj cijeni projekta.

Pismo namjere mora biti napisano na poslovnom memorandumu s navedenim kontaktnim podacima (adresa, e-mail, broj telefona) odgovorne osobe zainteresiranog Partnera. JANAF će iskaze interesa zainteresiranih Partnera primati trajno, odnosno do opoziva. Nakon primitka Pisma namjere s osnovnim podacima i obavljene preliminarne evaluacije projekata, JANAF će odabranim partnerima uputiti zahtjev za slanjem detaljnijih informacija.
janaf.hr

Tvrtka Bukotermal započela je u Lunjkovcu u općini Mali Bukovec istraživanje bušotine Lunjkovec 1, a počela se istraživati i bušotina Kutnjak 1 u selu Antolovec u općini Legrad. Na tom bi  mjestu u budućnosti trebala niknuti geotermalna elektrana u vlasništvu Varaždinske županije.

Po riječima direktora tvrtke Bukotermal Alena Požgaja za eTV, gradit će se geotermalna elektrana ORC tipa, koja će imati proizvodno-utisni par. Trebala bi to biti druga najveća geotermalna elektrana u Hrvatskoj, a ima potencijal da bude i najveća.

Na tom istražnom prostoru, kako je kazao, dvije su postojeće bušotine geotermalnog tipa, a još dvije se nalaze u ležištu. Kutnjak 1 u selu Antolovec bit će proizvodna bušotina, a Lunjkovec 1 utisna. Na potonjoj je početkom ovoga tjedna započelo testiranje na temelju kojeg će se dobiti podaci o veličini i kapacitetu geotermalnog ležišta.

Kad ćemo upogoniti ove dvije bušotine, možemo izgraditi manju elektranu otprilike 2 megavata kapaciteta, međutim cijeli potencijal istražnog polja Lunjkovec-Kutnjak je 12 megavata ustvrdio je Požgaj.

Bukotermal, koji će upravljati budućom geotermalnom elektranom, u vlasništvu je Varaždinske županije i općine Mali Bukovec. Požgaj je naveo da će projekt geotermalne elektrane prema njihovim procjenama puniti čak 50 posto proračuna općine Mali Bukovec i da će to biti jedini projekt u Varaždinskoj županiji koji će puniti proračun.

Svi radovi, kako je kazao Požgaj, trebali bi potrajati do listopada ove godine. Nakon toga slijedi projektiranje same elektrane i potom izgradnja. Župan Varaždinske županije Anđelko Stričak na nedavnoj sjednici to je mjesto već prozvao "hrvatski Kuvajt".
www.evarazdin.hr

Novi pozivi Fonda za zaštitu okoliša vrijedni su 26,2 milijuna eura. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost objavljuje šest novih javnih poziva, ukupno vrijednih 26,2 milijuna eura, namijenjenih projektima gospodarenja otpadom, prilagodbi na klimatske promjene te razvoju infrastrukture za punjenje električnih vozila.

Ovisno o pozivu ta bespovratna sredstva će biti dostupna lokalnim jedinicama, trgovačkim društvima u privatnom i javnom sektoru, zdravstvenim ustanovama, domovima za starije i domovima za djecu, priopćio je u ponedjeljak Fond.

Najviše sredstava, čak 17 milijuna eura, namijenjeno je prilagodbi klimatskim promjenama, što je, kako su rekli, za pet milijuna eura više nego lani. Tu je riječ o ulaganju u budućnost okoliša i općina i gradova, pogotovo s obzirom na vremenske ekstreme. Stope sufinanciranja projekata ovise o područjima na kojima se provode te se kreću od 40, 60, pa do 80 posto, a maksimalan iznos po projektu iznosi 350 tisuća eura, izvijestili su iz Fonda.

Takav postotak sufinanciranja dostupan je i za nabavu uređaja za sprječavanje nastanka biootpada (otpada od hrane) u bolnicama i specijalnim bolnicama, u domovima za starije i domovima za djecu. U Fondu kažu da je riječ o nastavku programa kojim su se slični uređaji financirali hotelima i studentskim centrima a koji je postigao odlične rezultate u smanjenju volumena otpada od hrane koji se u konačnici odlagao na odlagališta. U sklopu tog programa nastoji se i kroz edukativne materijale utjecati na smanjenje stvaranja tog otpada, a za te programe ukupno je dostupno 840 tisuća eura.

Jedinicama lokalne samouprave koje imaju sjedište na otocima Fond će s tri milijuna eura sufinancirati izgradnju mini pretovarnih stanica za privremeno skladištenje, pripremu i pretovar odvojeno sakupljenog komunalnog otpada radi njegovog prijevoza na kopno te daljnje oporabe i zbrinjavanja, u cilju postizanja ciljeva kružne ekonomije i zaštite prirode naših otoka. Po projektu je moguće dobiti do 250 tisuća eura bespovratnih sredstava.

Fond je ove godine pripremio i program financiranja pripreme pilot-projekata vezanih uz iskorištavanje energetskog potencijala otpada kao resursa, vrijedan 400 tisuća eura. Za izradu projektno-tehničke dokumentacije korisnici mogu dobiti 100 posto financiranja, odnosno do 50 tisuća eura.

U Fondu ističu i kako će s pet milijuna eura poticati i uspostavu infrastrukture za punjenje električnih vozila. Do 20 tisuća eura bit će dostupno pravnim osobama iz javnog sektora koji ispred svojih zgrada imaju više od 20 parkirališnih mjesta. A što se tiče poticaja za takva vozila, u Fondu najavljuju da taj javni poziv planiraju objaviti najesen.
www.lidermedia.hr

Ivanečka tvrtka Solida grupa gradi prvu agrosolarnu elektranu u Hrvatskoj. Ta revolucionarna elektrana spaja proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora sa stočarstvom. Smještena na površini od 20 hektara između Ivanca i rijeke Bednje, elektrana predstavlja inovativno rješenje koje će iskorištavati velike površine za proizvodnju energije i istovremeno omogućiti držanje stoke.

Planirana snaga elektrane iznosi 15 MW vršne snage, a investicija je vrijedna deset milijuna eura. Radovi bi trebali biti završeni sredinom 2024. godine. Kada bude u cjelosti operativna, elektrana će proizvoditi dovoljno električne energije za više od 5000 kućanstava. Dubravko Posavec, vlasnik Solida grupe, kaže da na prostoru elektrane planiraju držati 200 ovaca. Moduli solarnih panela bit će podignuti metar iznad tla kako bi ovce mogle mirno pasti ispod i između panela. "Zimi ćemo ovce hraniti sijenom, prikupljenim na susjednoj elektrani, koju ćemo graditi 500 metara dalje. Ona će se prostirati na 60 hektara i tamo ćemo kositi travu, sušiti i spremati sijeno za hranjenje ovaca koje će ovdje boraviti", ističe.

Solida grupa već posjeduje mrežu od 30 solarnih elektrana diljem regije. Tvrtka je prepoznala potencijal agrosolarnih elektrana i planira izgraditi još jednu takvu, kod Ribič Brega. Investicija bi se trebala isplatiti u roku od deset godina. Uz proizvodnju električne energije, agrosolarstvo ima i druge prednosti. Naime, klimatske promjene utječu na poljoprivredne površine, prouzročavajući niže prinose i štete na usjevima, a solarni paneli iznad njih omogućuju zaštitu usjeva od visokih temperatura i ekstremnih uvjeta.

Plan je dvostruko iskoristiti zapuštene površine u Varaždinskoj i Krapinsko-zagorskoj županiji, za proizvodnju zelene energije i ekološke hrane.
P.Bosančić/Pixsell