Više od milijardu kuna za energetsku obnovu javnih zgrada. Potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Predrag Štromar, u utorak 4. rujna 2018.g., boravio je u radnoj posjeti Vukovarskoj-srijemskoj županiji u sklopu koje je u Županijskoj vijećnici u Vinkovcima potpisao ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za financiranje energetske obnove zgrade Doma zdravlja Vinkovci. Riječ je o projektu ukupne vrijednosti preko 10 milijuna kuna od čega bespovratna sredstva Europskog fonda za regionalni razvoj iznose preko 5 milijuna kuna. Ušteda energije za grijanje koja se očekuje nakon energetske obnove iznosi čak 57 %. „Zadovoljstvo mi je da mogu reći kako je danas ponovo otvoren natječaj za obnovu javnih zgrada, a na raspolaganju za projekte energetske obnove škola, vrtića, domova zdravlja, društvenih domova... imamo više od milijardu kuna“ – kazao je ministar Štromar te pozvao sve zainteresirane da se jave jer korist projekata energetske obnove je višestruka. „Prvenstveno, radi se o uštedi na energentima, što znači da će načelnici, gradonačelnici i župani, kao i predstavnici javnih ustanova imati više sredstava na raspolaganju, za primjerice ulaganja u zdravstvo i školstvo. Uz to, moram napomenuti i kako se u energetsku obnovu planira uložiti preko 5 milijardi kuna, što znači siguran posao za građevinske tvrtke. Podsjetimo, poziv za energetsku obnovu i korištenje obnovljivih izvora energije u zgradama javnog sektora je raspisan krajem 2017. godine, a otvoren za prijave početkom 2018. godine. Raspoloživa alokacija iz Europskog fonda za regionalni razvoj po ovom pozivu iznosila je 380 milijuna kuna. Zbog velikog interesa potencijalnih prijavitelja ukupan iznos zatraženih bespovratnih sredstava za dodjelu u vrlo je kratkom razdoblju dosegnuo 200% od ukupnog raspoloživog iznosa bespovratnih sredstava od 380 milijuna kuna, te je poziv privremeno obustavljen 5. veljače 2018. godine. Na Poziv su zaprimljene 448 prijave, a zatraženi iznos bespovratnih sredstava iznosi 813,5 milijuna kuna. 26. srpnja 2018. g. donesena je Odluka o povećanju alokacije, kojom je ukupan raspoloživi iznos bespovratnih sredstava za dodjelu u okviru ovog Poziva povećan s 380 milijuna kuna na više od milijardu kuna. Do 31. kolovoza 2018. doneseno je 240 Odluka o financiranju u iznosu od 468.618.583,20 kn bespovratnih sredstava, s ukupnom vrijednošću projekata 922.695.798,76 kn, a potpisano je i 75 ugovora o dodijeli bespovratnih sredstava. Na području županije doneseno je 5 Odluka o financiranju a njih još 5 je u pripremi. Ukupna vrijednost za ovih 10 projekata iznosi 26.369.876,89, od čega je iznos bespovratnih sredstava 14.235.548,50 . Pregled svih dosad potpisanih ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava sa kratkim opisom projekata dostupan je na web stranici Ministarstva: www.mgipu.hr. Spomenimo i to kako je od ukupno 311 milijuna eura, koliko je u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. namijenjeno za energetsku obnovu javnih i stambenih zgrada, kroz Europski fond za regionalni razvoj, od 2015. godine, kada su objavljeni prvi pozivi Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja, objavom ovog posljednjeg, petog po redu Poziva energetske obnove, rezervirano 80% ukupne alokacije, kažu u ministarstvu.
hrvatska-danas.com

Obnova javnih zgrada ponovno od 4. rujna
Zbog velikog broja prijava, poziv se ponovno otvara za četiri mjeseca. Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja obavijestilo je potencijalne prijavitelje u okviru Poziva na dostavu projektnih prijedloga 'Energetska obnova i korištenje obnovljivih izvora energije u zgradama javnog sektora' da će se Poziv ponovno otvoriti za prijave 4.9.2018. godine zbog završetka postupka odabira velikog broja zaprimljenih projektnih prijedloga. Indikativni raspoloživi iznos bespovratnih sredstava koji je u ovom trenutku predviđen za Poziv iznosi 300 mil. kuna, a točan iznos tih sredstava koja će biti na raspolaganju i točno vrijeme početka zaprimanja projektnih prijedloga bit će objavljeni najkasnije sedam kalendarskih dana prije objave Poziva. Zaprimanje projektnih prijedloga radi pružanja stručne podrške od Sektora za energetsku učinkovitost Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost počinje 6.8.2018. godine u 9.00 h. Inače, MGIPU je 16.11.2017. godine otvorio Poziv na dostavu projektnih prijedloga 'Energetska obnova i korištenje obnovljivih izvora energije u zgradama javnog sektora'. U okviru tog Poziva bilo je osigurano 380 mil. kuna iz Europskog fonda za regionalni razvoj i na taj Poziv je 5.2.2018. godine ukupan iznos zatraženih bespovratnih sredstava za dodjelu dosegnuo 200%, zbog čega je Poziv bio obustavljen na određeno vrijeme, do 7.5.2018. godine.
www.energetika-net.com


Uskoro novi krug natječaja za energetsku obnovu zgrada
U petnaestoj emisiji EnergyPress na N1 televiziji gostovao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja. Najavio je skori novi krug natječaja za energetsku obnovu zgrada, koji je započeo još u siječnju ove godine, no zbog velikog se interesa ponavlja od 4. rujna. Velik interes s početka godine nije pratila ista kvaliteta građevinske operative.Ustvrdio je kako je energetska obnova jedan od segmenata gdje vrlo dobro stojimo u pitanju povlačenja sredstava iz europskih fondova. "Energetska obnova je segment u kojem građani mogu vrlo dobro vidjeti povlastice ulaska u Uniju, ne samo zbog 80 posto dosadašnje iskoristivosti sredstava iz fondova, nego zbog europskih standarda, koji će građanima donijeti i do 70 posto ušteda u potrošnji energije", rekao je Uhlir. Dodao je kako zbog pripreme građevinske operative koja će pratiti natječaje očekuje početak procesa energetske obnove obiteljskih kuća između proljeća i ljeta sljedeće godine. Napori glede energetske obnove, ali i najava ministra Štromara o subvencijama za kupovanje prve nekretnine, jedni su od glavnih argumenata ove Vlade, posebice manjeg koalicijskog partnera HNS-a, protiv odljeva stanovništva. U emisiji se, također, govorilo o novom krugu natječaja za nabavku plutajućeg LNG terminala te o vodećoj poziciji energetskih tvrtki među vodećih 505 gospodarskih subjekata. Naime, energetski sektor je tradicionalno jedan od najprofitabilnijih u nacionalnom gospodarstvu, a tome svjedoči lista 505 najvećih hrvatskih tvrtki po ostvarenom prihodu za prošlu godinu. Među prvih 10 je čak šest energetskih tvrtki, s tim da su prve četiri na ukupnoj listi upravo iz ovog sektora. Uz to, u Top 10 energetskih tvrtki gotovo sve su zabilježile rast prihoda, uglavnom dvoznamenkasti, a izuzetak je samo HEP koji je imao vrlo blagi pad. Iznenađenja nije bilo ni prošle godine te je apsolutni lider Ina s prihodom od 18,3 milijardi kuna, a što je 21,5 posto više nego u godini prije. Na drugom je mjestu već godinama HEP koji je lani uprihodio 8,82 milijarde kuna, 0,4 posto manje nego u godini prije, a na utjecali smanjeni prihod na veleprodajnom tržištu plina. Treba istaknuti i vukovarsku tvrtku Prvo plinarsko društvo (PPD), koja je brzo rastuća tvrtka. Prošle je godine imala prihod od 7,76 milijardi kuna, što je bio rast od čak 135 posto u odnosu na godinu prije.
hr.n1info.com

VISOKI SUD NA NOVOM ZELANDU PRESUDIO: Fluorid u vodi ‘krši ljudska prava’
Vrhovni sud na Novom Zelandu presudio je da je fluorid u vodi koji se obavezno dodaje u vodoopskrbu je “prisiljena masovna medikamentizacija” i “krši ljudska prava”, nakon proučavanja najnovijih znanstvenih dokaza o kontroverznom neurotoksinu. Prema Vrhovnom sudu, postoje oprečni znanstveni dokazi o fluoridu, a znanost iza prisilne fluoridacije vode još nije riješena, piše Scoop.co.nz. Izvještaj najstarijeg i najprestižnijeg medicinskog časopisa, The Lancet, također je službeno klasificirao fluorid kao neurotoksin, u istoj kategoriji kao arsen, olovo i živa. Izvješću se također navodi da je fluorid odgovoran za razvoj koktela neurorazvojnih bolesti, uključujući i ADHD, disleksiju i druga kognitivna oštećenja. Ova stanja sada utječu na milijune djece širom svijeta u onome što se naziva “pandemijski razvoj neurotoksičnosti.” Pokret za uklanjanje industrijskog natrijevog fluorida iz svjetske vodoopskrbe u posljednjih nekoliko godina sve više raste, dok dokazi o njegovoj štetnosti dolaze iz sve više izvora. #Identificirane industrijske kemikalije Kao što je navedeno u sažetku izvješća, sustavni pregled identificirao je pet različitih sličnih industrijskih kemikalija kao neurotoksične tvari: olovo, metilživa, poliklorirani bifenil, arsen i toluen. Sažetak dalje navodi da je identificirano još šest dodatnih neurotoksina: mangan, fluorid, klorpirifos, diklorodifeniltrikloretan, tetrakloretilen i polibromirani difenilni eteri. Autori su dodali je još puno više tih neurotoksina ostalo neotkriveno. ADHD, disleksija i druga kognitivna oštećenja. U izvješću Lanceta autori predlažu globalnu strategiju prevencije, navodeći da “neistražene kemikalije se ne bi trebale smatrati da su sigurne za razvoj mozga, pa kemikalije u postojećoj uporabi i sve nove kemikalije moraju stoga biti testirane na razvojnu neurotoksičnosti”. Također, u izvješću se ističu da poteškoće u neurološkom razvoju, uključujući ADHD, disleksija i druga kognitivna oštećenja, sada utječu na milijune djece širom svijeta u onome što nazivaju “pandemijom razvojne neurotoksičnosti.” Izvješće se podudara sa rezultatima istraživanja iz 2013. godine meta-analize sveučilišta Harvard koje je financirao Nacionalni institut za zdravstvo koji je zaključio da djeca na područjima sa izrazito fluoriranom vodom imaju “znatno niže” IQ rezultate od onih koji žive u područjima sa niskim količinama fluorida u njihovim zalihe vode. Natrijev fluorid u vodi za piće također je povezan s različitim vrstama raka. Natrijev flourid je različit od prirodno prisutnog kalcijevog fluorida i obično se dodaje u zalihe pitke vode i koriste ga stomatolozi i u poroizvodnji zubnih proizvoda koji smatraju da je korisntan za zdravlje zuba. Trenutno, fluorid se dodaje u vodoopskrbu u većem dijelu Sjeverne Amerike, ali kako pokazuje popis država koje zabranjuju ili odbacuju fluoriranje vode, praksa zapravo nije previše uobičajena ili je zabranjena u cijelosti u većini zemalja Europe i u nekoliko drugih razvijenih zemalja diljem svijeta.
NoviSvjetskiPoredak.com

Elektrostatički ionski pogoni

Rešetkasti elektrostatički ionski pogon
Rešetkasti elektrostatički ionski pogon (engl. gridded electrostatic ion thrusters) koristi uglavnom plin ksenon za pogon. Ksenon je neutralan plin, pa ga treba bombardirati s elektronima da se ionizira, obično s katodnom žarnom niti. Kada se ionizira, ioni se ubrzavaju s katode na anodu kroz električno polje (Kaufman tip). S druge strane, elektroni se mogu ubrzati s oscilirajućim električnim poljem koje inducira promjenjivo magnetsko polje zavojnice (radiofrekventni tip). [2] Pozitivno nabijene ione privlače 2 do 3 rešetke, koje ih također i ubrzavaju obično 1-2 keV, a ispuh se ostvaruje zbog razlike u potencijalu rešetki.

Rešetkasti elektrostatički ionski pogon je ostvaren na projektima:
NASA Solar electric propulsion Technology Application Readiness (NSTAR)
NASA’s Evolutionary Xenon Thruster (NEXT)
Nuclear Electric Xenon Ion System (NEXIS)
High Power Electric Propulsion (HiPEP)
EADS Radio-Frequency Ion Thruster (RIT)
Dual-Stage 4-Grid (DS4G)

Hall ionski pogon
Hall ionski pogon (engl. Hall effect thrusters) ubrzava ione korištenjem električnog potencijala između cilindrične anode i negativno nabijene plazme, koja stvara katodu. Plin ksenon ulazi blizu anode, gdje odmah postaje ioniziran, pa ione privlači katoda koja ih ubrzava, uz put pokupi elektrone i neutralan napušta s velikim brzinama. Anoda je na jednom kraju cilindrične cijevi, i u centru ima šiljak koji stvara radijalno magnetsko polje. Na ione uglavnom ne utiče magnetsko polje budući su veliki, ali na elektrone utiče šiljak na anodi, gdje budu uhvaćeni i neki se kreću spiralno, zahvaćeni s Hall strujom, te utječu na plin ksenon i ioniziraju ga.

Ionski pogon s emisijom polja
Ionski pogon s emisijom polja (engl. field emission electric propulsion – FEEP) koristi jednostavan sistem da ubrzava tekuće ione metala i obično se koristi cezij ili indij kao gorivo. On ima posudu u kojoj je tekući metal iz koje izlazi mali kanal kroz koji tekućina prolazi i prsten za ubrzanje. Kada tekući metal uđe u kanal, stvara se magnetsko polje koje ionizira tekući metal i ubrzava ga u električnom polju. Nakon toga ioni se neutraliziraju s vanjskim izvorom elektrona.



Elektromagnetski ionski pogoni

Induktivno pulsirajući ionski pogon
Induktivno pulsirajući ionski pogon (engl. pulsed inductive thrusters – PIT) umjesto kontinuiranog pogona ima pulsirajući. Sastoji se od velike zavojnice koja okružuje stožastu cijev, u kojo se emitira plin, a to je obično amonijak. Velika količina naboja se stvara u kondenzatorima i nakon njihovog pražnjenja, stvara se impuls električne struje. Ona stvara i impuls magnetskog polja, koji ionizira amonijak, koji se ubrzava kroz magnetsko polje zbog Lorentzove sile.

Ionski pogon s dinamičkom magnetskom plazmom
Ionski pogon s dinamičkom magnetskom plazmom (engl. magnetoplasmadynamic – MPD), kao i litij ionski pogon s akceleratorom na Lorentzovu silu (engl. lithium Lorentz force accelerator – LiLFa), koriste kao gorivo plinove vodik, argon, amonijak ili dušik. U nekim slučajevima može koristiti i zrak iz Zemljine atmosfere kao pogon. Plin ulazi u glavnu komoru, gdje bude ioniziran izmedu anode i katode, s električnim poljem i kao plazma može provoditi električnu struju, koja stvara magnetsko polje oko katode, pa Lorentzova sila ubrzava plazmu.

Bezelektrodni plazma ionski pogon
Bezelektrodni plazma ionski pogon (engl. electrodeless plasma thrusters) ne koristi elektrode jer obično su one ograničavaju faktor za trajanje ionskog pogona, i imaju svojstvo da mogu prigušivati motor. Neutralni plin se ionizira S elektromagnetskim zračenjem, a zatim se u drugoj komori ubrzava s oscilirajućim električnim i magnetskim poljem. Zbog odvojenog ioniziranja i ubrzavanja iona, moguća je reguliracija određenog impulsa sile pogona.



Elektrotermalni ionski pogon

Postoji nekoliko vrsta tog pogona:
Resistojet
Arcjet
Mikrovalni elektrotermalni ionski pogon
Termalni ionski ciklotron ionski pogon (VASIMR)
Helikon dvoslojni ionski pogon
Helikon dvoslojni ionski pogon (engl. helicon double layer thrusters) izbacuje ionizirane plinove s velikom brzinom. Plin se ubacuje u cijevnu komoru koja ima jedan kraj otvoren. Radio frekventni izmjenični valovi (prototip je napravljen s 13,56 MHz) stvaraju specijalno oblikovane antene koje okružuju komoru. Radio valovi uzrokuju stvaranje plazme. Magnetsko polje je uglavnom konstantno, ali se u jednom dijelu grana, stvarajući kao magnetsku mlaznicu. Velika je razlika u gustoći plazme u komori i magnetskoj mlaznici, što omogućuje ubrzavanje i izbacivanje iona.

Gorivo
Kao gorivo najviše se koristi plin ksenon, jer treba malo energiju ionizacije, ima veliki atomski broj, ne reagira s drugim atomima i ne uništava toliko opremu motora. Nedostatak je što ga ima malo na Zemlji i vrlo je skup.
Živa se koristila kod starih konstrukcija, ona je otrovna i vrlo skupa, a ima i tendenciju da reagira s metalima na svemirskoj letjelici.
Bizmut je još uvijek predmet proučavanja i dosta obećaje, pogotovo za Hall ionski pogon.
VASIMR ionski pogon teoretski može koristiti bilo koje gorivo, ali su testovi pokazali da je najpogodniji argon, kojeg ima dosta i jeftin je.

Primjena
Ionski pogon se dosta koristi kod svemirskih letjelica. Najbolji je kad treba mali potisak na neko duže vrijeme. Koristi se za promjenu orbite, podešavanje visine pogotovo u nižim slojevima atmosfere, prijenos goriva između raznih spremnika i za precizno podešavanje pozicije. Smatra se da bi bio veoma pogodan za međuplanetarne misije.

REVOLUCIJA IZ NASA-e: ‘Novi pogon srušio je rekord na testovima, uskoro bi nas mogao odvesti na Mars’
Novi NASA-in pogon srušio je rekord na testovima i vjeruje se kako bi nas upravo on mogao odvesti do Marsa. Novi pogon X3, koji je razvijen na sveučilištu u Michiganu u suradnji s američkim ratnim zrakoplovstvom i NASA-om koristi ione kako bi pokretao letjelicu. Pogon koristi tok iona kako bi pokretao letjelicu. Izbačena plazma omogućuje daleko veće brzine od bilo kakvog pogona koji se temelji na kemijskim reakcijama – klasične rakete dosežu do pet kilometara na sekundu, dok X3 postiže i 40 kilometara na sekundu (odnosno više od 140.000 km/h). Takva drastična razlika u brzini ključna je za dugotrajnije misije, a vođa tima Alec Gallimore ističe kako će vjerojatno ionski pogon poput ovoga odvesti ljude na Mars već u idućih 20 godina. Osim što su brži, ionski motori su znatno učinkovitiji. U timu su istaknuli kako bi ovaj ionski motor mogao proći 10 puta veću udaljenost od klasične rakete koristeći istu količinu goriva. Nedavni testovi pokazali su kako X3 motor može raditi snakom od 100kW, ostvarujući potisak od 55,4 njutna – više od ijednog drugog motora s ionskom plazmom, prenosi Futurism. Upravo je mali potisak (u usporedbi s kemijskim raketama), a time i sporo ubrzanje. najveći problem ionskih motora. Zato, iako mogu postići velike brzine, nisu prikladne za lansiranje. No, zato već postoje i drugi pogoni...

Put do Mjeseca sa samo nekoliko kapi goriva
Otputovati na Mjesec sa samo desetinom litre goriva stvarno se doima kao nešto nemoguće. Barem je tako bilo do sada, jer skupina stručnjaka već u punom jeku nastoji napraviti motor koji bi omogućio malim satelitima putovanje van granica Zemljine orbite koristeći jako male količine goriva. Jedini cilj ovog mikromotora jest drastično smanjivanje troškova istraživanja svemira. Ionski motor koji bi mogao promijeniti tijek istraživanja svemira, barem s financijske strane, dizajniran je prvenstveno za male satelite koji teže do svega stotinjak kilograma. Upravo bi njihova težina u kombinaciji sa ovakvim motorom omogućila da na svom putovanju sateliti skrenu iz orbite Zemlje, pa čak da otputuju na puno dalje destinacije do kojih inače mogu doputovati samo velike i skupe svemirske letjelice. Prototip kojeg su stručnjaci upravo izradili trebao bi biti ugrađen u satelit čija je trenutna misija čišćenje svemirskog otpada. Također bi još pokoji primjerak ovakvog motora trebao biti ugrađen u skupinu nanosatelita koji će bilježiti ultra-niske radio-frekventne signale s nama udaljene strane Mjeseca. Sama konstrukcija motora uistinu je zapanjujuća, iznimno je kompaktan i jako učinkovit. Prototip ovog mikromotora teži svega dvjestotinjak grama, uključujući gorivo i kontrolnu elektroniku. Stručnjaci kažu kako su nanosateliti zarobljeni u svojoj orbiti i kako je trenutna misija osloboditi ih pomoću ovih mikromotora. Trošak proizvodnje malih satelita i njihovog lansiranja u svemir zapravo je relativno malen – oko pola milijuna dolara. Ova brojka praktički je zanemariva ako ju usporedimo s iznosom potrebnim za izgradnju i lansiranje konvencionalnih satelita, koji iznosi stotine milijuna dolara.

Motor koji ne izgara gorivo
Ovaj mikromotor ne koristi uobičajeno, već ionsko gorivo. Čine ga električki nabijene molekule – ioni, a ono što je također posebno jest da je ova smjesa pri sobnoj temperaturi u tekućem obliku. Ioni se izvlače iz tekućine i izbacuju se pomoću električnog polja. U tome se vrlo jasno očituje razlika od „običnog“ goriva koji izgara. Polaritet električnog polja svakom sekundom se mijenja i time je omogućeno da svi ioni, pozitivni i negativni, u konačnici budu izbačeni. Najveću prepreku na početku predstavljala je činjenica da ovaj sustav ionskog izbacivanja zahtijeva visoki električni napon, a nanosateliti su ograničeni sa svega nekoliko malih solarnih ćelija. Ubrzo su stručnjaci savladali ovaj problem i uvjeti oko potrebnog električnog napona bili su zadovoljeni.

CleanSpace One i prvo testiranje u svemiru
Ovaj ionski motor biti će testiran u realnim uvjetima, u svemiru, najprije na nanosatelitu koji nosi ime CleanSpace One. Misija ovog satelita jest čišćenje svemira od otpada tako da ga prikuplja i povlači u atmosferu Zemlje gdje potom izgara. Iako već izrađen prototip motora ima još pokoju manu, nadamo se da će stručnjaci uskoro i ove posljednje zapreke savladati kako bismo vrlo ubrzo mogli svjedočiti nečemu što bi moglo promijeniti tijek daljnjeg istraživanja svemira. U početku vjerojatno ne u smislu revolucionarnih otkrića, ali već znatnim smanjivanjivanjem financijskih troškova pojedinih misija stručnjaci bi učinili puno.
www.dnevno.hr



NASA razvija pogon brži od svjetlosti
'Moguće je da iskustvo putovanja iz Zvjezdanih staza za našeg života i nije tako neizvedivo kako se čini', rekao je nedavno dr. Harold Sonny White stručnjak za napredne tehnologije pogona u NASA-i. Dr. White i njegov tim ne samo da vjeruju da je tzv. warp pogon teorijski moguć, već su čak započeli rad na njegovu razvoju. Britanski fizičar Steven Hawking prošle je godine upozorio da ljudi moraju kolonizirati svemir ako žele opstati. 'Gotovo sam siguran da će Zemlju u narednih tisuću godina zadesiti neka katastrofa poput nuklearnog rata ili globalnog zatopljenja', rekao je i dodao: 'Zato je važno da koloniziramo svemir. Vjerujem da ćemo s vremenom uspostaviti samoodržive kolonije na Marsu i drugim tijelima u Sunčevom sustavu, mada možda ne u narednih sto godina.' No kako trenutno stvari stoje mi smo pravi početnici u istraživanju svemira. Došli smo do Mjeseca, lansirali smo nekoliko rovera na Mars i bespilotnih letjelica u svemir od kojih je najstarija, nakon tri i pol desetljeća došla tek do ruba Sunčeva sustava. Ako uistinu želimo nastaniti svemir, osobito druge sustave, trebat će nam mnogo napredniji pogon. S najmodernijom tehnologijom koju sada posjedujemo, poput ionskih motora, čak i do udaljenijih planeta našeg sustava trebale bi nam godine putovanja, što bi bilo nepraktično i zapravo besmisleno ako želimo ozbiljno razmišljati o istraživanju i naseljavanju svemira. Naravno, rješenje ovog problema ne bi trebalo tražiti mimo zakona fizike, a prema njima najveća brzina koja postoji u našem svemiru jest brzina svjetlosti. No dr. White i neki drugi fizičari otkrili su da u matematičkim jednadžbama postoje neke rupe koje ukazuju na mogućnost da bi se prostorno-vremenski kontinuum stvarno mogao iskrivljavati. Tim dr. Whitea pokrenuo je stoga u NASA-i eksperimente koji će uz pomoć instrumenta koji se zove White-Juday Warp Field Interferometer pokušati stvoriti mikroskopska iskrivljenja prostora-vremena. Potvrda postojanja warpova u konačnici bi trebala omogućiti stvaranje mjehura u kojima će se prostor ispred letjelice stezati, a iza nje širiti. Na taj način svemirski bi se brod mogao kretati brže od svjetlosti, iako se u svojem mjehuru uopće ne bi kretao; dakle ne bi kršio zakone fizike.Ako sve ispadne kako treba, kaže dr. White, do najbliže zvijezde Alphe Centauri trebat će nam samo dva tjedna putovanja, a neće biti ni neugodnog ubrzanja koje bi bilo opasno po zdravlje astronauta. Znanstvenici već godinama pretpostavljaju da bi stvaranje warpa trebalo biti moguće, međutim, uvriježeno je mišljenje da bi za takav pogon trebala energija egzotične tvari veličine Jupitera, što naravno, nije praktično. No dr. White tvrdi da ima rješenje za ovaj problem. Naime, NASA-in je tim nedavno otkrio da je energija neophodna za warp pogon mnogo manja nego što se mislilo. Procijenili su da bi optimiziranjem dimenzija warp mjehura i osciliranjem njegova intenziteta kako bi se smanjila krutost prostora-vremena, za pokretanje 10-metarske letjelice do brzine 10 puta veće od brzine svjetlosti bilo dovoljno oko 500 kg tvari. Ovom brzinom za putovanje do planeta Gliese 581g sličnog Zemlji udaljenog 20 svjetlosnih godina trebale bi nam dakle samo dvije godine. NASA-in tim ističe da bi bilo kakvi pozitivni rezultati ove studije otvorili novu eru razvoja tehnologije za svemirskih istraživanja.
www.tportal.hr

Kalašnjikov CV-1 je ruski odgovor na Tesline električne automobile
Ruska kompanija Kalašnjikov je predstavila svoj električni automobil retro izgleda za koji tvrdi da predstavlja odgovor na Tesline električne automobile, javlja BBC. Kompanija koja stoji iza poznate automatske puške AK-47 predstavila je plavi prototip pod oznakom CV-1 na događaju održanom nedaleko od Moskve. Automobil je inspirisan izgledom hatchbacka iz sovjetske ere koji se proizvodio sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Podsjetimo, kompanija Kalašnjikov je ranije bila ismijavana zbog novog borbenog robota "mali Igor". Saopćeno je da CV-1 posjeduje mnoštvo "kompleksnih sistema" te tehnologiju koja će kompaniji omogućiti da bude "rame uz rame sa svjetskim proizvođačima električnih automobila poput Tesle". Također, dodaje se da će automobil nakon završetka razvoja imati maksimalnu brzinu nekoliko puta veću u odnosu na aktuelnu te da će moći preći 350 km s jednim punjenjem baterije. Informacija o cijeni zasad nema. Čelnici Kalašnjikova traže načine da brend krene u drugom pravcu te je nedavno pokrenuta linija odjeće i ličnih predmeta, od kišobrana pa do maskica za mobitele. Međutim, odluka za proizvodnju električnog automobila je izazvala pomiješane reakcije u Moskvi, a kada je riječ o izgledu, jedni smatraju da izgleda poput zombija, dok drugi tvrde da je veoma zanimljiv. Nešto ranije je Kalašnjikov predstavio Igoreka (malog Igora), robota visokog četiri metra i teškog 4,5 tona. Njime upravlja čovjek, a može se koristiti u izgradnji i borbi. U vrijeme kada roboti postaju sve manji i "pametniji", Igorek je postao predmet ismijavanja. Ipak, najavljeno je da će poboljšana verzija robota biti predstavljena 2020. godine.
www.klix.ba