Autolakirnica Markus Mihaljevci 2012, glavni projekt izgradnje nove poslovne zgrade sa sadržajem ureda tvrtke te autolakirnice osobnih automobila. Osnovni energent za grijanje zgrade i procesa je zemni plin koji se putem plinskih cijevi vodi do plinskih lokalnih trošila zidnih plinskih peći, plinskih grijača zraka prostora hale.
PLINSKI PRIKLJUČAK
Plinski priključak potrebno je izraditi prema energetskoj suglasnosti distributera plina i ovom projektu. Priključni plinovod definirati prema stvarnom stanju. Od priključnog plinovoda vodi se po prilaznom putu plinovod. Priključak se vodi na dubini od 0,8-1,2 m, sa svih strana se oblaže pijeskom. Nakon polaganja pijeska potrebno je postaviti traku za detektiranje priključka i traku „POZOR PLIN“. Investitor je dužan ugovoriti navedene radove sa distributerom plina.
IZBOR PLINSKOG BROJILA
Na osnovi maksimalnog protoka plina izabrano je plinsko brojilo s dijafragmom za stambene primjene i mjerenje prirodnog plina ACTARIS. Plinomjer ima grešku mjerenja majnu od ± 1 % te maksimalni pad tlaka od 0,6 mbar. Mjerenje se vrši pomoću rotirajuće plastične dijafragme. Plinomjer mora biti umjeren i plombiran.
KARAKTERISTIKE RADIJSKOG SUSTAVA
Plinomjer mora imati mogućnost ugradnje modula za daljinsko radijsko očitanje. Plinomjer se ugrađuju na visini ne većoj od dva metra od poda tako da stoji vodoravno , paralelno sa zidom , tako da nema nikakvih naprezanja (napetosti) nakon montaže. U sustavu daljinskog očitavanja plinomjera preko radija potrebno je uz svaki plinomjer ugraditi modul za radijsko očitavanje. Oprema za daljinsko očitavanje koja će biti postavljena u zgradi treba prenositi podatke koristeći PRIOS protokol te mora omogućavati upis slijedećih podataka: sekundarna adresa (serijski broj plinomjera) , oznaka medija (plin) , faktor vrijednosti impulsa, te stanje brojača. Također moduli za radijsko očitavanje mogu oglasiti alarm manipulacije ili alarm curenja.
ODSISNA VENTILACIJA
Ovim sustavom ventilacije vrši se odsisavanje zraka iz prostorija bez prozora ili prostorija s povećanim oslobađenjem vlage. Ventilatori su opremljeni nepovratnim klapnama koje onemogućuju povratni tok zraka ili nekontrolirano strujanje u prostoriju tijekom zimskog perioda. Regulacija rada ventilatora se vrši pomoću tiristorske kontrole, povezivanja s rasvjetom te termičke zaštite elektromotora tijekom rada.
Strojarski projekt
Dario Hrastović, dipl.ing.stroj.
