A+ Dom Vera Trpinja 2018., je projekt rekonstrukcije i obnove zgrade uz prilagodbu centralnog sustava grijanja putem pelet kotlovnice. Prostorije se griju pomoću klasičnih ogrijevnih radijatorskih tijela koja se lokalno reguliraju termostatskim ventilima. Peleti kao obnovljivi izvori energije sve više nalaze primjenu u sustavima grijanja.

PELET KOTLOVNICA
Pelet kotlovnica je postojeća te je smještena u pomoćnoj prostoriji koja je naslonjena na osnovnu zgradu. Toplinska snaga postojeće kotlovnice zadovoljava potrebu za proširenjem sustava grijanja na arhivski dio građevine. Pelet peć radi s visokim stupnjem automatizacije te traži minimalni angažman korisnika zgrade. Potrebno je svakih nekoliko tjedana očistiti spremnike pepela te deponirati pepeo u posebne spremnike prije odvoženja na deponij. Svjetski je trend prelazak sa klasičnih goriva (loživo ulje, plin, ugljen) na obnovljive izvore energije. Obnovljivim izvorima energije (OIE) smatraju se izvori energije koji su sačuvani u prirodi i obnavljaju se u cijelosti ili djelomično: Sunčeva energija,biomasa (cijepano drvo, drveni peleti, drvena sječka,...), biogorivo, bioplin, energija vodotoka, vjetra, geotermalna energija, energija valova, energija plime i oseke, energija plina iz deponija ili postrojenja za preradu otpadnih voda. Poticanje korištenja OIE je strateški cilj Europske unije, jer je u skladu sa strategijom održivog razvoja i omogućava ostvarenje ciljeva Kyoto protokola u smislu smanjenja emisije stakleničkih plinova i zaštite okoliša.

Ukupni pozitivni planirani učinci primjene biomase su:
* Ekološka prednost biomase, u odnosu na fosilna goriva, je njena obnovljivost i pristupačnost. Opterećenje atmosfere CO2 pri korištenju biomase kao goriva je gotovo zanemarivo.
* Gospodarske prednosti biomase iz šumarstva, drvne industrije i poljoprivrede su smanjenje uvoza fosilnih energenata i sigurnosti opskrbe energijom, što je jedan od strateških problema svake zemlje.
* Socijalne prednosti korištenja biomase mogućnost su otvaranja većeg broja novih radnih mjesta, što pridonosi razvoju ruralnog gospodarstva, a to je imperativ hrvatske gospodarske i socijalne politike.
* Cijena biomase biti će uvijek manja nego cijena fosilnih goriva te se cijena može kontrolirati povećanim uzgojem biomase za sustave grijanja.

Peleti su normirani proizvodi koji nastaju prešanjema specijalnim strojevima a izrađeni su od otpadaka drva točnije piljevine. Njihova dužina je uglavnom između 10-35mm. Za korištenje u kotlovima na pelete prevladala je uglavnom dimenzija peleta koja je promjera 6mm i takvi se uglavnom koriste kod većine proizvođača takvih kotlova. Peleti se proizvode prešanjem pod visokim pritiskom bez ikakvih kemijskih dodataka. Kao vezivno svojstvo peleta služi Lignin koji se kao sastojak nalazi u drvu. Maksimalni dozvoljeni postotak dodatnih vezivnih sastojaka u peletima je 2%, koji uglavnom pojednostavljuju prešanje te kasnije održavaju čvrstoću peleta. Uglavnom se u tu svrhu koristi raženo i kukuruzno brašno. Srce jednog pelet sustava je komora za sagorijevanje. Peleti su normirani proizvodi koji nastaju prešanjema specijalnim strojevima a izrađeni su od otpadaka drva točnije piljevine. Njihova dužina je uglavnom između 10-35mm. Za korištenje u kotlovima na pelete prevladala je uglavnom dimenzija peleta koja je promjera 6mm i takvi se uglavnom koriste kod većine proizvođača takvih kotlova. Peleti se proizvode prešanjem pod visokim pritiskom bez ikakvih kemijskih dodataka. Kao vezivno svojstvo peleta služi Lignin koji se kao sastojak nalazi u drvu. Maksimalni dozvoljeni postotak dodatnih vezivnih sastojaka u peletima je 2%, koji uglavnom pojednostavljuju prešanje te kasnije održavaju čvrstoću peleta. Uglavnom se u tu svrhu koristi raženo i kukuruzno brašno. Srce jednog pelet sustava je komora za sagorijevanje. Automatski sustav paljenja pokreće postupak loženja koje se dalje nadgleda i upravlja ugrađenom automatikom. Automatika osigurava optimalan omjer zraka za sagorijevanje, radnu temperaturu te količinu Peleta. Drveni peleti imaju ogrjevnu vrijednost od cca 5kWh/kg. To znači da 1 kilogram peleta odgovara otprilike 0,5 litara loživog ulja.

U praksi to znači: cca 2kg peleta = 1 litra loživog ulja = 1,8m3 plina

PREDNOSTI PELETA
* kompaktnost peleta je vidljiva i prilikom transporta gdje se pojavljuje tek oko 0,5% drvne prašine.
* prešaju se iz čiste, nekontaminirane drvne piljevine, bez ikakvih kemijski vezivih sredstava sa visokom toplinskom koncentracijom od oko 5 kWh/kg ili 18 MJ/kg.
* imaju vrlo nizak sadržaj vlage (ispod 10%) što omogućava vrlo visoku učinkovitost sagorijevanja.
* najbrže rastući sektor biogoriva
* Peleti su CO2-neutralni. Peleti spadaju u obnovljive izvore energije i kod izgaranja pelet ne proizvodi stakleničke plinove kao izvor topline, te se smatra jednim od rijetkih apsolutno prirodnih, sigurnih i zdravih energenata. Kao i ostala drvna biomasa, peleti znatno manje onečišćuju zrak i okoliš jer imaju manje od dozvoljenih graničnih vrijednosti emisija CO, NOx i prašine.
* cijena peleta već je godinama stabilna i neovisna o godišnjem dobu ili vremenskim uvjetima, dok su cijene tradicionalnih vrsta energenata vrlo hirovite i najčešće teško predvidive običnim građanima
* trenutno grijanje na pelete daleko isplativije od prirodnog plina, lož ulja, grijanja na struju ili ukapljenog naftnog plina, a razlika u cijeni s vremenom će samo rasti!
* gledano s potrošačkog aspekta, automatika sagorijevanja u pećima i kotlovima pelete stavlja u isti rang s loživim uljem ili plinom, s time da su i 40% jeftiniji. Peći se automatski pale ili gase, postižu i održavaju temperaturu koja im se zada i imaju automatsko doziranje, što im daje prednost pred grijanjem na drva ili drvene brikete.
* ekološki i praktičan oblik grijanja stambenog prostora i tople vode.
* ovisno o potrebama i željama kupca prelaskom na pelet početna investicija moguće je isplativa u razdoblju od samo 5 do 10 godina, a nerijetko i puno prije.
* moguće ih je u kombiniranim pećima ložiti i s ogrjevnim drvom
* visoki sadržaj energije, jednostavni za transport i skladištenje
* način rada podešava se putem digitalnih komandnih ploča koje se u pravilu nalaze u sklopu kućišta kotla, a paljenje peleta te gašenje (kada se postigne zadana temperatura) u cijelosti je automatizirano, što uz komfor pridonosi i značajnim uštedama u usporedbi s loženjem drvenim cjepanicama.
* posebna prednost peleta sastoji se u smanjenoj potrebi skladištenja u odnosu na drvo.

NEDOSTATCI PELETA
* jedina mana peleta je pepeo, no na čitavu tonu prikupi se samo pet kilograma ili 0,5 % mase
* kod peći na pelete jedina obveza jednom tjedno očistiti pepeo, sve ostalo je automatizirano!

POSTUPAK PELETIRANJA BIOMASE
Postupak peletiranja biomase pokazuje niz prednosti u odnosu na ostale postupke spremanja biomase: smanjuje se volumen, smanjuju se troškovi manipulacije i transporta, potreban je znatno manji prostor za skladištenje, veća je otpornost materijala na biološke procese kvarenja i povećava se efikasnost u procesu sagorjevanja. Za razliku od postupka direktnog sagorjevanja biomase upakovane u obliku bala postupci peletiranja biomase namjenjeni su prije svega za snabdjevanje drugih korisnika biogorivom (domaćinstava, poljoprivrednih objekata, proizvodnih pogona i industrije). Postupak peletiranja biomase pokazuje niz prednosti u odnosu na ostale postupke spremanja biomase (smanjuje se volumen, smanjuju se troškovi manipulacije i transporta, potreban je znatno manji prostor za skladištenje, veća je otpornost materijala na biološke procese kvarenja, povećava se efikasnost u procesu sagorjevanja i dr.).

ODABIR RADIJATORSKIH TIJELA
Kao ogrjevna tijela u pojedinim prostorijama odabrani su ventilski radijatori. Radijatori su opremljeni slavinom za punjenje i pražnjenje, odzračnim pipcem i prigušnicom. Radijatori na sebi imaju termostatske ventile s termostatskim glavama za regulaciju temperature po prostorima. Svaki radijator se preko ventila može odvojiti od mreže bez potrebe za pražnjenjem cijele mreže. Šumovi i žuborenja koji se mogu javiti tijekom rada isključivo su uzrok prisutnosti zraka u sistemu pa je dobro povremeno nadzirati pritisak i vršiti ispuštanje zraka iz sistema kako bi se omogućio optimalan rad radijatora. U vrijeme kada sistem grijanja nije duže u upotrebi (van sezone grijanja) ne zatvarati ventile na bateriji jer može zbog dilatacijskih procesa doći do neželjenih posljedica (puknuća članaka u bateriji). Sama konstrukcija omogućava optimalno udaljavanje radijatora od zida ili poda. U gornjoj glavčini radijatora nalazi se ugradbeni ventil koji zahvaljujući svojoj konstrukciji omogućava balansiranje sustava i vrlo preciznu ručnu ili automatsku regulaciju protoka vode kroz radijator. Automatska regulacija postiže se ugradnjom termostatske glave na ugradbeni ventil .

ODABIR RADIJATORSKIH JEDINICA
Kao ogrjevna tijela u pojedinim prostorijama odabrani su ventilski radijatori kao proizvod LIPOVICA SOLAR ili slični odgovarajući. Radijatori su opremljeni slavinom za punjenje i pražnjenje, odzračnim pipcem i prigušnicom. Radijatori na sebi imaju termostatske ventile s termostatskim glavama za regulaciju temperature po prostorima. Svaki radijator se preko ventila može odvojiti od mreže bez potrebe za pražnjenjem cijele mreže. Šumovi i žuborenja koji se mogu javiti tijekom rada isključivo su uzrok prisutnosti zraka u sistemu pa je dobro povremeno nadzirati pritisak i vršiti ispuštanje zraka iz sistema kako bi se omogućio optimalan rad radijatora. U vrijeme kada sistem grijanja nije duže u upotrebi (van sezone grijanja) ne zatvarati ventile na bateriji jer može zbog dilatacijskih procesa doći do neželjenih posljedica (puknuća članaka u bateriji).


Strojarski projekt
Dario Hrastović, dipl.ing.stroj.