Gradnja prirodnim materijalima
    Nedjelja, 20 Studeni 2016 18:25

    Gradnja prirodnim materijalima

    Od prvog pokaznog objekta do sadašnjih pet građevina od slame, u posljednjih sedam godina na Recikliranom imanju u Vukomeriću izbrusili su zanat gradnje ovim izuzetnim materijalom. Daniel Rodik i Matko Šišak, autori priručnika "Gradimo slamom" kažu: Slama kao materijal jako podržava individualnu gradnju pa iskorištavamo mogućnost da gradimo objekte koji nisu konfekcijski.

    Slama se u graditeljstvu koristi od davnina, a stoljećima se u Europi koristila za izradu krovova, čija je trajnost bila i do 50 godina. Također pomoću slame se rade kuće od nabijene zemlje i zemljane žbuke, kojima slama daje čvrstoću jer svojim vlaknima povezuje osušenu zemlju i djeluje kao armatura koja smanjuje pucanje žbuke. Otkriće stroja za baliranje slame omogućilo je da se te bale počnu koristiti kao veliki građevinski blokovi. U drugoj polovici 19. st. konjska je snaga pokrenula prvi stroj za baliranje slame, a od 1884. tzv. balirke pokreću parni strojevi.

    Iako se u Hrvatskoj tradicionalno gradilo i slamom i drvom i kamenom, proces nagle industrijalizacije u kojem su se favorizirali umjetni i industrijski proizvedeni materijali doveo je do zanemarivanja prirodnih materijala i razvijanja brojnih predrasuda o njima. Međutim, nakon što su se pokazali svi nedostaci umjetnih materijala, kao što je primjerice problem nastanka građevinskog otpada, prirodni materijali polako doživljavaju svoju renesansu.

    U Hrvatskoj je u posljednjih nekoliko godina sagrađeno najmanje dvadeset kuća od slame. Od prvog pokaznog mini objekta do sadašnjih pet građevina od slame, u posljednjih sedam godina na Recikliranom imanju u Vukomeriću izbrusili su zanat gradnje ovim izuzetnim materijalom. Znanje koje su članovi udruge "Zelena mreža aktivističkih grupa" (ZMAG) stekli iskustvom sada će biti dostupno svima zainteresiranima. Naime, graditelji slamom Daniel Rodik i Matko Šišak napisali su priručnik "Gradimo slamom" koji izlazi iz tiska 7. siječnja. Najnoviji je to priručnik iz serije "Zeleni alati" kroz koju nam članovi udruge približavaju praktična rješenja za održiviji život od onog koji većina nas prakticira.

    Gradnjom kuća od bala slame možemo smanjiti utrošenu energiju za 90 posto, jer balirana slama koja se ugrađuje u zidove predstavlja izuzetno dobru toplinsku izolaciju. O ostalim prednostima i mogućim problemima gradnje slamom za "H-Alter" govore Matko Šišak i Daniel Rodik.

    Na početku priručnika navodite razliku između shvaćanja mjesta za život kao nekretnine i kao doma. Kada gledamo na mjesto za život kao nekretninu težimo izgraditi građevinu sa što manje uloženog, a da postigne što višu cijenu na tržištu. U čemu vidite problem s takvim pristupom gradnji?

    Daniel: To je zapravo opaska jednog arhitekta koji je sažeo ono o čemu pišemo u knjizi. Ako nam je cilj samo ulaganje jeftinih materijala i jeftinog rada u kuća, ta se jeftinoća kasnije može pokazati kao velika mana. Također, gradnja neodrživim materijalima se odražava na okoliš. Kuća može biti i visoko energetski učinkovita, ali njen ekološki otisak svejedno može biti visok.

    Matko: Naš je background uradi sam kultura i polazimo od etičkih principa pa iskorištavamo mogućnost izbora da gradimo objekte koji nisu konfekcijski. Slama kao materijal jako podržava individualnu gradnju. Ljudi koji grade slamom imaju pregršt mogućnosti što se tiče estetskih rješenja. Naravno, ne možemo očekivati da svi ljudi grade kuće i ne mogu se svi smjestiti u okvire održivosti, ali kada doživljavaš kuću kao nekretninu, kao nešto što ćeš prije ili kasnije opet staviti na tržište, uvijek imaš neku zadršku prema davanju sebe sto posto. To opet utječe na osobnost kuće kao doma i na mogućnost tvoje realizacije kroz neki habitus, ta četiri zida iz kojih izlazimo u vanjski svijet.

    Poznat je problem s azbestnim krovovima i njihovim utjecajem na zdravlje. U priručniku međutim navodite i druge zdravstvene probleme koje umjetni materijali izazivaju. Koje probleme gradnja prirodnim materijalima umanjuje?

    Daniel: Zid od slame i glinene žbuke diše. Takav zid propušta vlagu puno bolje nego zid od betona koji je izoliran s, na primjer, stiroporom. Bitno je da vlaga može izlaziti van jer se upravo s viškom vlage u kući pojavljuje plijesan i gljivice što je jedan od glavnih problema u novogradnjama. To je jako očito kod plastične stolarije gdje se često pojavi vlaga oko rubova. Zid od slame i glinene žbuke takve probleme ne poznaje. Sam izraz prirodni materijali naznačuje da je riječ o neprocesuiranim neobrađenim materijalima. Kamen, drvo, slama, zemlja, ovčja vuna, konoplja, trska i tako dalje su takvi materijali koji nemaju utjecaj na živčani i respiratorni sustav i generalno ne narušavaju zdravlje.

    Čitatelje će zanimati omjer cijena za koje se moži doći do kuće ako se gradi slamom u odnosu na ciglu.

    Daniel: Cijena zida izoliranog slamom u odnosu na zid izoliran kamenom vunom ide u prilog slami. Materijal je puno jeftiniji, čak i ako uračunamo rad. Međutim, sveukupna cijena kuće ne mora biti jeftinija. Sve ovisi o tipu objekta kakav se gradi. Slama nudi široku lepezu mogućnosti. Od nje se može graditi vrlo jeftin objekt. Zid od slame može biti i nosiva konstrukcija tako da izbjegnemo ugradnju drvenih stupova što pojeftinjuje cijelu građevinu. Može se graditi i s vrlo jednostavnim temeljima. S druge strane slama se može ukomponirati u gotovo klasičnu gradnju, drvenu konstrukciju na klasičnom betonskom temelju s ispunom od slame. Mi uvijek naglašavamo kako je gradnja kuća od slame visoko radno intenzivna. Trenutno u Hrvatskoj još nema tvrtke koja bi izvodila takvu gradnju, tako da većinu toga ljudi odrade sami ili uključujući prijatelje koji pomažu.

    Matko: Sa slamom nemaš mogućnost da dođeš i kupiš sustav. Moraš sam kreirati sustav tako da gradnja, iako materijal košta manje, košta jako puno radnih sati. Ne može svatko biti izvođač radova. Za gradnju se treba se odlučiti, pripremiti, educirati i slično. Troškovnik koji sam računao prošle godine govori da je zid od slame oko tri puta jeftiniji od klasičnog. Ali to je samo segment zida i izolacije, u to nisu uključeni temelji, krovište, dozvole i tako dalje. Kada se pojave tvrtke izvođači gradnja će u toj varijanti sigurno biti skuplja.

    Na Vukomeriću ste sagradili već nekoliko kuća od slame, od malih pokaznih do prave obiteljske kuće kao što je Danielova. Kako je tekao taj proces učenja?

    Matko: Ne možeš se baviti prirodnim graditeljstvom ako ne poznaješ osnove graditeljstva kao takvog. Tek u trenutku kada sam ovladao tesarskim i ostalim tehnikama svladao sam i prirodno graditeljstvo. Susrećem se s ljudima koji su zagrizli samo na onaj prirodni dio graditeljstva, ali jedno se s drugim nadopunjuje. Prirodni se materijali ne mogu odvojiti od osnova gradnje kao takve. Zato smo u zadnjih sedam godina, otkad smo sagradili prvi pokazni objekt na Vukomeriću, akumulirali razna znanja koja nisu samo vezana samo uz slamu već i uz drvo, kamen, obnavljanje tradicionalnih kuća, rad s prirodnim bojama, zelenim krovovima, klasičnim krovovima, mediteranskim suhim krovovima itd. To je sve šira priča od gradnje prirodnim materijalima.

    Daniel: Na Recikliranom imanju danas imamo pet objekata građenih slamom, ali priča se proširila po Hrvatskoj. Nama je poznato dvadesetak objekata po cijeloj zemlji, najviše u Istri i kontinentalnoj Hrvatskoj, ali sigurno ih ima još za koje ne znamo. Sada postoje više grupica ljudi koji grade samostalno, ali koristimo i razmjenjujemo iskustva jedni s drugima. Svatko doprinese nekim svojim saznanjima i znanje tako raste. Učenje se osobito ubrzalo kada smo krenuli graditi vlastite kuće, a radeći na knjizi upustili smo se i u dublje istraživanje što se događa u slamogradnji izvan Hrvatske.

    Gdje se može pogriješiti kod gradnje slamom?

    Daniel: Većina ljudi pita za vatrootpornost slame, ali voda je veći problem. Zanimljivo je da slama kroz zid ispušta višak vlage, ali ipak je ne smije biti previše. Prirodni materijali drugačije reagiraju od umjetnih jer su na neki način povezani s prirodom pa se samoreguliraju. Međutim, ukoliko je bala slame u početku nedovoljno zatvorena, s vremenom se u nju može uvući voda i može početi truliti.

    Matko: Naglasio bih važnost nacrta. Graditelj si silno može zakomplicirati život, osim loše stisnutih bala, i s krivim dimenzijama. Također, iako ljude fascinira slama, kuće koje gradimo na Recikliranom imanju su zapravo kombinacija gline i slame. Žbuka ne mora nužno biti od gline. Neke kuće u Hrvatskoj sa slamnatim zidovima imaju drvenu oplatu, ali mi smo se u knjizi orijentirali na onu tehniku s kojom imamo najviše iskustva. Glinena žbuka je apstrakcija dok ne isprobaš svojim rukama. Sjećam se da je meni osobno bilo teško shvatiti da će zemlja koju izvadim s 20, 30 centimetara dubine biti žbuka. Kada shvatiš da to stvarno funkcionira, nastupi trenutak oduševljenja. Tako nešto te nema više tko naučiti pa smo i tu išli onim težim putem pokušaja i pogrešaka.

    Hrvatski zakoni slamu ne priznaju kao građevni materijal. Kako premostiti tu prepreku?

    Daniel: Slama, pa ni balirana slama u obliku u kojem je mi koristimo, nije certificirana kao građevinski proizvod, ne samo u Hrvatskoj već na razini Europe. U nekim je državama ipak dozvoljeno graditi od slame, ali za nju ne postoji standard kao za većinu građevinskih proizvoda. U Hrvatskoj ipak postoji više kuća od slame, a većina ih je legalno izgrađena što znači da je i tu prepreku moguće prijeći. Ulaskom u EU slamograditeljima je srećom olakšan put. Sada se možemo pozivati na pomake u tretmanu slame na razini Europe pa se većina graditelja u nas sada pozivaju na europska tehnička dopuštenja koja dozvoljavaju gradnju slamom pod određenim uvjetima i ograničenjima. Od Belgije, Italije, Češke do Portugala ili Španjolske možemo naći primjere kuća od slame koje su legalno izgrađene. Pretpostavljam da proces s konačnim odobravanjem slame ide sporo jer inicijativa ne dolazi iz industrije već odozdola. Zakonodavcima je čudno da netko tko nije građevinska industrija uvodi nove materijale i to još onaj proizvod koji je zapravo nusproizvod iz poljoprivrede. EU u posljednje vrijeme stavlja naglasak na održivost materijala pa se možemo nadati da će materijali poput slame postati poželjniji. Rijetko se koji materijal može mjeriti sa slamom kada je riječ o izolaciji i kada je riječ o zbrinjavanju. Optimističan sam da će se to ipak s vremenom srediti, ali malo strahujem da se ne pojavi neki veliki igrač koji poželi svojatati slamu. Mi njegujemo uradi sam gradnju i želimo da slama ostane dostupna svima i da se može kupovati direktno od poljoprivrednika.

    Spomenuli ste održivost materijala. Većina ljudi nije svjesna kako je građevinski otpad veliki okolišni problem. Često se nepropisno odlaže u šumama i slično, a slama ne poznaje taj problem jer nakon što posluži za kuću može nastaviti životni ciklus u nekom drugom obliku.

    Matko: Slama se može koristiti za malč u vrtu, zemlja se smrvi i vrati zemlji, drvo se može iskoristiti kao ogrjev. Problematičan otpad koji ostaje nakon kuće od slame ovisi o tome koliko umjetnih materijala koristimo. Sve ostalo se se može reciklirati.

    Slama se može koristiti i kao izolacijski materijal za kuću koja je već sagrađena od cigle. Tako u priručniku navodite kako ste u Vukomeriću jednu ciglenu kuću obukli u slamu. Kakva poboljšanja se dobiju ovakvom izolacijom?

    Matko: To se onda naziva eko renovacija. Ako kući ionako treba mijenjati krovište plus toplinsku izolaciju izvana, onda je to odlično rješenje. Ukoliko ne treba mijenjati krov, onda ovakva izolacija neće uvijek biti isplativa, ne zbog slame već zato što je zbog preuskih streha često potrebno raditi adaptacije na krovištu. Naime, izolacija od slame podebljava kuću za pola metra sa svake strane. Ako imate kuću veličine 10x5, nakon izolacije slamom ona će narasti na 11x6. Međutim, postoje i drugi prirodni materijali za izolaciju od celuloze do ovčje vune koji ne traže toliko prostora.

    Koliki je životni vijek građevine od slame?

    Matko: Istaknuli smo u priručniku kako ne postoje kuće od slame starije od stotinjak godina samo zato što ranije nije bilo stroja za baliranje i nije bilo moguće slamu tvrdo balirati. Zapravo građevinski materijal o kojem danas razgovaramo nije postojao. Slami od kuće je najveći neprijatelj voda i UV zrake. Ako je kuća dobro izvedena, zaštićena od tih elemenata, nema razloga da ta kuća ne traje jako dugo. Međutim, vrijeme je da se odmaknemo od te ideje vječnih objekata. Ne vidimo zašto bismo svoju djecu ili čak unuke opteretili i mi određivali kakve će biti dimenzije njihove spavaće sobe, radnog prostora i slično za pedeset ili sto godina. Kuća je tu radi zadovoljavanja trenutnih potreba.

    Kuća izgrađena od slame kao izolatora energetski je učinkovitija od većine drugih materijala, međutim može li se primjenom i drugih tehnologija učiniti do kraja energetski neovisnom?

    Daniel: Gradnja kuće od slame povlači i razmišljanje o čitavom nizu drugih održivih rješenja. Ako želimo osigurati toplu vodu, zagrijavanje prostora i električnu energiju, onda ćemo projektirati kuću primjenjujući niz pasivnih rješenja. Kuća će biti okrenuta prema jugu, ako treba može se dodati i staklenik također okrenut prema jugu. Treba dodati i neku količinu termalne mase koja može upijati toplinu ili po ljeti izbalansirati razlike temperature. Za grijanje tople vode učinkovito je rješenje postavljanje solarnih kolektora za grijanje tople vode, a za grijanje prostora npr. masivne peći ili raketne (rocket stove) peći. To su sve tehnike koje mi izvodimo na svojim objektima, ali i na javnim zgradama kroz razne projekte udruge ZMAG. Na kraju je cijela priča puno šira od kuće. Kuća je samo dio cjelovitih permakulturnih imanja koja imaju direktnu vezu s proizvodnjom hrane u vlastitoj blizini ili širem krugu oko kuće. Međutim, to je dugotrajan proces koji zahtijeva puno promišljanja, a pritom su nam vodilja permakulturni principi.

    Kako će zainteresirani moći doći do priručnika?

    Matko: Priručnik će se moći nabaviti od 7. siječnja preko internet stranice www.zmag.hr i na svim javnim događanjima na kojima udruga sudjeluje. Velik dio naklade ćemo donirati knjižnicama, info shopovima i školama. Ovaj priručnik je dio zbirke Zeleni alati u kojoj planiramo godišnje objaviti nekoliko naslova koji se tiču praktičnih rješenja za održivi život. Ove godine već je izdan priručnik o prirodnoj kozmetici, a za sljedeću godinu planiramo obraditi tranzicijske gradove, lokalne alternativne ekonomske sustave i slično.

    www.h-alter.org
    Pročitano 2852 puta

    O nama

    Hrastović Inženjering d.o.o. od 2004. se razvija u specijaliziranu tvrtku za projektiranje i primjenu obnovljivih izvora energije. Osnova projektnog managementa održivog razvitka društva je povećanje energijske djelotvornosti klasičnih instalacija i zgrada te projektiranje novih hibridnih energijskih sustava sunčane arhitekture. Cijeli živi svijet pokreće i održava u postojanju stalni dotok Sunčeve energije, a primjenom transformacijskih tehnologija Sunce bi moglo zadovoljiti ukupne energetske potrebe društva.

    Kontakt info

    HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o.
    Kralja Tomislava 82.
    31417 Piškorevci
    Hrvatska

    E-mail: info@hrastovic-inzenjering.hr
    Fax: 031-815-006
    Mobitel: 099-221-6503
    © HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o. - design & hosting by Medialive