Izolacija pločama konoplje
Nedjelja, 02 Listopad 2016 23:24

Izolacija pločama konoplje

Pri spomenu konoplje, prije se pomisli na određena stimulacijska sredstva nego na izolacijski materijal. No, upravo je izolacijske ploče iz ove biljke proizvela jedna njemačka poduzetnica. Danas (27.10.) se u Berlinu dodjeljuje Njemačka nagrada za zaštitu okoliša. Jedna od ovogodišnjih dobitnica je i poduzetnica Carmen Hock - Heyl i to za svoja 15-godišnja nastojanja da se za izolaciju kuća koriste isključivo prirodni materijali. Ona je u velikoj mjeri doprinijela etabliranju konoplje na tržištu izolacijskog materijala s obzirom na to da kao i mnogi drugi prirodni materijali konoplja ima prednost da nije štetna ni po okoliš a niti za ljude koji u dotičnim kućama žive. Prilikom proizvodnje izolacijskih ploča od konoplje, ne nastaje ni ugljični dioksid. Carmen Hock - Heyl, ove izolacijske ploče od konoplje danas proizvodi u svojoj vlastitoj tvornici, u bavarskom gradiću Nördlingenu. Međutim, put do uspjeha kakav uživa danas nije bio nimalo lak. "Bilo je jako teško druge uvjeriti u moju ideju. Oni su prvenstveno vidjeli sliku – evo, stigla blondina s dvije ploče konoplje i tko zna što hoće...", priča ona. Konoplju potrebnu za produkciju izolacijskih ploča, ona dovozi iz Tirinške i Francuske. Pri tome je, kako kaže, riječ o posebnoj vrsti konoplje koja je još jednostavnija za uzgoj od svih drugih a nije potrebno čak niti prskanje raznim zaštitnim sredstvima. "Često me pitaju, da li se naša konoplja može pušiti? Ja im odgovaram da se može, ali da nema nikakvog učinka", kaže s osmjehom Carmen. Naime, ova vrsta konoplje ne sadrži gotovo nikakve sastojke koji bi mogli izazvati halucinacije, opuštanje ili neke druge simptome kao što je to slučaj s podvrstom ove biljke koja nosi pridjev "indijska". No, ona zato ima kvalitetno tkivo od kojih se može izraditi i odjeća, konopac, papir – i izolacijske ploče. Na ideju ju je, kaže Carmen Hock - Heyl, došla kada je pomagala roditeljima u njihovoj stolarskoj radionici. "Tada sam vidjela kolike poteškoće su imali kada su ugrađivati obične materijale, oni su ih grebli i izazivali svrbež", kaže ona i dodaje da je tada počela raditi na ideji s konopljom. Na početku je Carmen Hock - Heyl, koja je inače izučila zanat asistentice liječnika, imala problema s plasiranjem svog proizvoda. Krajem 90-tih godina na tržištu gotovo da i nije bilo izolacijskih materijala od prirodnih sirovina. Svoje vikende mlada poduzetnica je provodila po građevinskim sajmovima gdje je držala predavanja o novom izolacijskim materijalu koji ne samo da dobro izolira nego je dobar za okoliš. I za taj trud Carmen Hock - Heyl danas prima prestižnu nagradu. Fritz Brickwedde, glavni tajnik Njemačke savezne zaklade za okoliš, koja dodjeljuje nagradu, kaže kako nagrada poduzetnici s juga Njemačke ide i zbog "hrabrosti" koja je bila potrebna kako bi se novi materijal probio na tržištu koje teško prima novotarije. "Bez angažmana Carmen Hock - Heyl danas ne bi bilo ovog materijala na tržištu", zaključuje Brickwedde. Danas Hock - Heyl zapošljava 60 radnika i svoje proizvod pod nazivom "Thermo -Hanf" ("Termo konoplja") prodaje diljem Europe. Još jedna posebnost njezinih ploča od konoplje je i ta da su one, za razliku od ostalih ploča od konoplje koje se nalaze na tržištu u koje su ugrađena i vlakna od plastike, 100 posto ekološka jer u njima ulogu plastike preuzimaju vlakna od kukuruznog škroba. No izolacija od konoplje je još uvijek proizvod za dobro upućene. I inače izolacijskom materijalu od ekološki održivih sirovina, u koje se osim konoplje ubraja i celuloza, pamuk, drvna vlakna, lan i vuna, u Njemačkoj pripada samo 7 posto tržišta. [DW]
Autor: © Portal croenergo.eu


Gradnja blokovima od konoplje
U Velikoj Britaniji pokrenut je projekt istraživanja i razvoja građevinskih materijala u zgradarstvu među kojima je i opeka od konoplje pomiješana s vapnom. Neki stručnjaci misle da je konoplja odgovor za sve – može se jesti (bogata je omega-3 i omega-6 uljima), upotrebljavati kao losion za tijelo, može se nositi (kao odjeća), pisati po njoj, i naravno, pušiti je... ali, nas najviše zanima kao građevni materijal. U centru za istraživanje građevinskih materijala na univerzitetu Bath u Velikoj Britaniji (Building Research Establishment Centre for Innovative Construction Materials) započeo je 2009. godine projekt vrijedan 740.000 funti koji su pokrenule britanska vlada i građevinska industrija. Cilj projekta je istraživanje i razvoj građevinskih materijala u zgradarstvu, a jedan od njih je i opeka od konoplje pomiješana s vapnom kao vezivom. Konoplja se uzgaja tisućama godina zbog vlakana koja se upotrebljavaju za izradu užadi i tekstila. Biljka poznata i pod imenom Canabis sativa bila je toliko važna za ekonomiju u vrijeme Henrika VIII. da je naredio da svaki seljak mora na malo manje od pola hektara zasaditi konoplju - u suprotnom je plaćao kaznu. U drugoj se polovici XX. stoljeća proizvodnja konoplje znatno smanjila zbog sve veće upotrebe pamuka za odjeću i umjetnih vlakana, ali u 21. stoljeću konoplja ponovo vraća svoju reputaciju. Dio zasluga pripada, posebno u Velikoj Britaniji, njezinim karakteristikama kao građevinskom materijalu. Danas industrijska konoplja (vrsta kanabisa koja gotovo da nema narkotično djelovanje) postaje zeleni građevni materijal kada se miješa s vapnom kao vezivom. Takva se smjesa ulijeva poput betona u kalupe i dobiva se proizvod za zidanje - opeka. Konoplja ne zahtijeva veliku površinu za uzgajanje - samo jedan hektar može osigurati dovoljno materijala za gradnju prosječne kuće. Prema nekim istraživanjima, svih 180.000 domova, koliko vlada Velike Britanije procjenjuje da je potrebno izgraditi svake godine, može biti sagrađeno uz zasad konoplje na samo jednom postotku poljoprivrednog zemljišta na Otoku.

Gradnja konopljom
U opekama od konoplje, konoplja zamjenjuje agregat koji se miješa s cementom da bi se dobio beton. Ovisno o količini konoplje u vapnu mogu se napraviti različite mješavine koje se lijevaju ili prskaju u kalupe i izrađuju konstruktivni blokovi. Završna obrada takvog zida sastoji se od dodatnog sloja sa sitno sjeckanom konopljom, a naknadno se može i dodatno ravnati slojem vapna. Naravno, može se zadržati i rustičan izgled zida. Druga istraživanja pokazuju da četvorni metar zida od konoplje i krečnjaka debljine 30 cm može stornirati oko 33 kg karbondioksida. S druge strane, kada se isti takav zid napravi od standardnih materijala (beton, mort, opeka, itd.), njihova proizvodnja i ugradnja zapravo su odgovorni za oko 100 kg emisije ovog plina. Kako raste zabrinutost zbog emisije ugljika, i vlada je pooštrila zakone u području gradnje kuća (Velika Britanija želi da do 2016. godine sve nove kuće budu karbon-neutralne - zero carbon). U Velikoj Britaniji, tijekom posljednje dvije godine sagrađeno je već nekoliko stotina građevina, primjerice skladište pivovare Adnams površine 4.400m2 u Suffolku, istočna Engleska. Ta je građevina poznata po svom zelenom krovu i po 90.000 blokova od konoplje i vapna s termoizolacijskim slojem od istog materijala. Sva konoplja je s lokalnih usjeva i to je najveća zgrada od tog materijala na svijetu. Kompanija koja je vlasnik zgrade procjenjuje da je u njezinim zidovima "zarobljeno" od 100 do 150 tona karbondioksida dok bi tradicionalna zgrada od opeke ovih gabarita bila odgovorna za emisiju od 300 do 600 tona CO2. Osim mogućnosti da bude karbon-negativna u procesu gradnje, konoplja ima mnoge karakteristike koje čine da zgrade od tog materijala imaju nisku ili nultu emisiju ugljika tijekom vijeka trajanja. Za razliku od mnogih drugih laganih građevinskih materijala, kao što je drvo, konoplja čini odličnu termičku masu, što zapravo znači da ima sposobnost akumuliranja sunčeve topline tijekom dana i ispuštanja tijekom noći. Zidovi od konoplje "dišu" i istodobno pružaju potpunu zabrtvljenost i sprečavaju prodor vjetra i curenje zraka. Odličan je zvučni izolator, ali je i paropropusna što znači da regulira vlažnost zraka u građevini. Stoga nije čudno što neki stručnjaci tvrde da je konoplja najobnovljiviji materijal koji možemo upotrebljavati u graditeljstvu.
www.pravimajstor.com

Ekološke kuće izgrađene od industrijske konoplje
Mješavinom industrijske konoplje, kreča i vode 40 dobrovoljaca, izvođača i projektanata izgradilo je kuću u Ashvillu u SAD-u. Koristeći proizvod poznat pod imenom Hempcrete koji je mješavina industrijske konoplje, kreča i vode, tim od 40 dobrovoljaca, izvođača i projektanata krajem travnja završio je gradnju kuće koja se nalazi u Ashvillu u Sjevernoj Karolini. Push Design, tvrtka koja stoji iza projekta, kuću je gradila devet mjeseci, međutim korištenje konoplje kao građevinskog materijala nije potpuna novost. Proizvod Hempcrete registrirani je brend i materijal koji se koristi kao alternativni građevinski materijal u Europi i Australiji još od 60-tih godina.Najveći izazovi za uporabu konoplje kao građevinskog materijala u SAD-u su zakonska regulativa i cijene. Iako je vlada legalizirala upotrebu medicinske marihuane u dvadesetak država, i dalje se ne dopušta proizvodnju industrijske konoplje. S obzirom na ta ograničenja u SAD-u kompanija Push Design uvezla je industrijsku konoplju iz Velike Britanije. Proizvod Hempcrete ima mnoge zanimljive osobine, a jedna od njih je i smanjivanje ugličnog otiska. Naime, u fazi uzgoja, biljke prirodno koriste ugljikov dioksid za rast po stopi od oko 22 tona po hektaru, a potom, u fazi gradnje sama zgrada nastavlja s proizvodnjom ugljika jer se kreč u Hempcreteu kalcificira tijekom vremena. Ovaj materijal je vodootporan, dobro podnosi požar, ne truli ako se koristi iznad zemlje i u potpunosti se može reciklirati. Studije u Europi pokazuju da je trajnost ovog proizvoda u rasponu od 600 do 800 godina. Sličan projekat osmislio je arhitektonski ured Roswag Architekten koji je originalnoj strukturi od kamena dodao nove prostorije izrađene od nabijene zemlje s izolacijom od konoplje što je moderniziralo kuću. Također, arhitekti iz studija Baven Architect završili su gradnju vikendice u Sjevernoj Irskoj korištenjem materijala od industrijske konoplje. Struktura vikendice je izgrađena od lokalnog drva, a zidovi od kombinacije konoplje i kreča. Takvi zidovi pružaju odličnu toplinsku i zvučnu izolaciju. Oni "dišu" i u stanju su upijati i emitiraju vlagu, čineći time unutrašnji prostor mnogo zdravijim mjestom za boravak. Površina ove vikendice iznosi 70 četvornih metara, a za njenu gradnju je potrošeno oko 100.000 funti.
www.poslovni.hr

Pročitano 297 puta

Energetski Projekti

hrastovic energetski projekti banner

Energetski Video

hrastovic energetski video banner

Energetski Članci

hrastovic energetski clanci banner

Random video

Udruga SOLAR

Udruga SOLAR  je nastala 2011. godine kao potreba organiziranja civilnog društva u smjeru korištenja i primjene obnovljivih izvora energije, primjene alternativnih izvora energije te povećanja energijske učinkovitosti na razini korisnika i lokalne zajednice.

Opširnije

O nama

Hrastović Inženjering d.o.o. od 2004. se razvija u specijaliziranu tvrtku za projektiranje i primjenu obnovljivih izvora energije. Osnova projektnog managementa održivog razvitka društva je povećanje energijske djelotvornosti klasičnih instalacija i zgrada te projektiranje novih hibridnih energijskih sustava sunčane arhitekture.

Cijeli živi svijet pokreće i održava u postojanju stalni dotok Sunčeve energije, a primjenom transformacijskih tehnologija Sunce bi moglo zadovoljiti ukupne energetske potrebe društva.

Kontakt info

HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o.

Dario Hrastović, dipl.ing.stroj.

Kralja Tomislava 82
31417 Piškorevci
Hrvatska

E-mail:dario.hrastovic@gmail.com
Fax: 031-815-006
Mobitel:099-221-6503
© HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o. - design & hosting by Medialive