Autor: © Portal croenergo.eu
Povodom velikog gospodarsko-znanstvenog skupa koji je u organizaciji Grada Šibenika i Sveučilišta u Zagrebu, te fakulteta FER, FSB i Gospodarske komore održan u Gradskoj vijećnici, razgovarali smo s prof.dr.sc. Nedjeljkom Perićem, nekadašnjim dekanom FER-a i jednim od začetnika projekta uspostave šibenskog Studija energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora. Što dugoročno dobiva Šibenik, Šibensko-kninska županija, ali i Hrvatska otvorenjem Studija energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora, Sveučilišta u Zagrebu, u Šibeniku? Šibenik i Šibensko kninska županija je deindustrijalizirano područje Hrvatske s velikim prirodnim datostima i impresivnim kulturnim nasljeđem. Šibenik i Šibensko-kninsku županiju treba revitalizirati u mnogim društvenim i gospodarskim aspektima. Šibeniku treba kreirati viziju njegova razvoja, što je uloga prvenstveno lokalne samouprave uz potporu državne vlasti. Ta se vizija treba temeljiti na pronalaženju razvojnih niša koje su dugoročne i održive. Jedna od tih niša je i razvoj industrije za energetsku opremu, onu energetsku opremu koja će biti u skladu s tzv. zelenom energetikom. Zelena energetika koristi prirodne resurse energije kao što su energija vjetra i energija Sunca, kao i drugi obnovljivi izvori energije. A Šibenik i Šibensko kninska županija upravo su iznimno bogata tim prirodnim energetskim resursima-vjetrom i suncem. Dislocirani studij energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, studij koji je osmislilo i kreiralo Sveučilište u Zagrebu, odnosno Fakultet elektrotehnike i računarstva i Fakultet strojarstva i brodogradnje, treba u srednjoročnoj i dugoročnoj perspektivi obrazovati mlade motivirane ljude spremne i sposobne da pokrenu proizvodnju energetskih komponenata i energetskih postrojenja. To će dati zamah razvoju lokalne regije, a i šire. To će otvoriti nova radna mjesta visoke dodatne vrijednosti, i dati novi imidž gradu Šibeniku i županiji. Pokretanjem ovog studija u Šibeniku, ali i drugih studija koji se planiraju pokrenuti u Šibeniku u bliskoj budućnosti (studij marikultura i studij zaštite okoliša), usmjerit će Šibenik prema razvoju koji će ga učiniti pametnim/naprednim gradom (Šibenik-Smart City). Ovo je proces koji zahtjeva puno truda, odgovornosti i pameti, odnosno umijeća. Uvjeren sam da je lokalna vlast pokretanje Studij energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora shvatila kao veliki izazov, a u tome će maksimalnu podršku dobiti od Sveučilišta u Zagrebu. Dosadašnja suradnja lokalne vlati, dakle grada Šibenika i Šibensko-kninske županije i Sveučilišta u Zagrebu bila je izvrsna, očekujem da će tako biti i u budućnosti.
Kako će konkretno izgledati program prvog šibenskog sveučilišnog studija?
Studenti će na ovom politehničkom Studiju energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora u tri semestra ovladati bazičnim znanjima iz matematike, fizike, osnova elektrotehnike, strojarstva i programiranja. Nakon tri odslušana semestra granaju se u dva modula – modul energetske učinkovitosti i modul obnovljivih izvora energije, tijekom kojih će produbljivati znanja iz ta dva atraktivna područja. Proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora i energetska učinkovitost često se smatraju temeljima održivog razvoja energetskog sektora, a upravo odgovarajućim mjerama u elektroenergetskom sektoru mogu se stvoriti i uvjeti za pozitivan utjecaj na okoliš te (održivi) razvoj zajednice. Tehnološki ključ za punu integraciju obnovljivih izvora i sustava pohrane u elektroenergetski sustav, kao i za brojne tehnologije u naprednim mrežama, leži u uređajima energetske elektronike koji pretvaraju naponsko-strujne veličine između različitih dijelova sustava. Sve više se u posljednje vrijeme priča o razvoju energetske učinkovitosti, s naznakom kako je upravljanje energetskim potencijalima i obnovljivim izvorima pitanje budućnosti. Kako vi to komentirate? Upravljanje energijom, i uopće sektor energije, krucijalno je pitanje opstanka čovječanstva. Količina potrošene energije po stanovniku je na određeni je način mjera standarda i razine kvalitete života. Energija, odnosno energetske pretvorbe i procesi osnova su razvoja civilizacije, a oblici energije koji su dostupni određuju stupanj razvoja društva. Današnja civilizacija u velikoj mjeri počiva na električnoj energiji, odnosno njenim pretvorbama u korisne oblike energije. Potrebe za energijom, pa tako i električnom, u cijelom svijetu, osim kratkoročno u trenucima velikih kriza, u stalnom su porastu. Današnjim sustavima opskrbe energijom dominiraju konvencionalna postrojenja, još uvijek većinom zasnovana na neobnovljivim nositeljima energije, uglavnom fosilnim gorivima poput ugljena, nafte i plina. Ovaj pristup može imati vrlo nepovoljan utjecaj na okoliš (emisije stakleničkih plinova, naftne mrlje, smog, globalno zatopljenje i slično), a i mogućnost eksploatacije ovih izvora je ograničena. Stoga se posljednjih godina intenzivno razvijaju sustavi iskorištavanja obnovljivih izvora energije (OIE) kao osnove za razvoj zelene energetike. Za zelenu energetiku ključna su istraživanja i inovacije na područjima: novi izvori energije, pohrana energije, energetska učinkovitost te mikromreže i napredne energetske mreže. U zadnjih 20-ak godina intenzivno se radi na razvoju, istraživanju i primjeni novih izvora energije, a posve je sigurno da će obnovljivi izvori energije obilježiti narednih 50 godina. Procjenjuje se da će energija vjetra biti dominantnija u narednih 20 godina, a nakon toga energija sunca trebala bi biti jedan od najvažnijih prirodnih resursa i energenata iz kojeg se dobiva energija, ne samo elektroenergija, već i toplinska. Stohastička proizvodnja obnovljivih izvora energije zahtijeva postojanje sustava pohrane energije koji će ublažiti nagle promjene u proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora energije. Istraživanja će biti usmjerena prema razvoju sustava pohrane kapaciteta do nekoliko MWh kompaktnih dimenzija. Razvojne aktivnosti vezane za pohranu energije usmjerit će se u sustave pohrane energije koji su ekološki prihvatljivi tijekom proizvodnje, eksploatacije i pri zbrinjavanju nakon završetka životnog vijeka. Napredne elektroenergetske mreže (smart grids) i mikromreže (microgrids) izrazito su višedisciplinarno područje koje uz elektroenergetsku tehnologiju uključuje i informacijsko-komunikacijske tehnologije te ekonomiju, utjecaj na okoliš, standardizaciju i zakonodavstvo. Integracija naprednih elektroenergetskih mreža i mikromreža sa sustavima vodoopskrbe, ostalim energetskim sustavima i prometnim sustavom u tzv. pametnim gradovima (smart cities) predstavlja poseban ovodobni izazov i velike perspektive za budući razvoj gradova i regija. Istraživanja i inovacije na izuzetno širokom i razgranatom području energetske učinkovitosti usmjerit će se na energetsku učinkovitost podržanu informacijsko-komunikacijskim tehnologijama. Energetska učinkovitost najbolji je generator energije. Posebni se naglasak stavlja na primjenu postupaka i tehnologija racionalnog korištenja energije u kućanstvima, zgradarstvu, prometu i industriji. U području kućanstva energetska učinkovitost bit će prvenstveno usmjerene na upravljanje potrošnjom. Pod pretpostavkom uvođenja dinamičkih cijena električne energije razvijat će se automatizirani sustavi za smanjenje računa za energiju. U području zgradarstva razvoj i inovacije bit će usmjerene na više komponenata, kao što su primjena informacijsko komunikacijskih tehnologija za praćenje, analizu i predviđanje potrošnje energije u zgradama, ili energetski učinkoviti sustavi rasvjete, poglavito onih zasnovanih na LED tehnologiji.
Autor/Izvor: © Portal croenergo.eu
Uskoro diplomski studij održive gradnje
Trajanje projekta je od 19.06.2015. do 18.09.2016., a ukupna vrijednost je 2,8 milijuna kuna, od čega 2,75 milijuna kuna čine bespovratna sredstva Europskog socijalnog fonda i Državnog proračuna RH. Prošlog tjedna u Splitu je održan prvi sastanak sudionika projekta koji će omogućiti razvoj visokoobrazovnih standarda zanimanja i kvalifikacije u području održive i zelene gradnje, osobito na mediteranskom području. Na Fakultetu građevinarstva, arhitekture i geodezije u Splitu (FGAG) koji je nositelj projekta okupio se niz relevantnih institucija, organizacija i tvrtki – partnera projekta: CEMEX Hrvatska d.d., Cluster za eko-društvene inovacije i razvoj CEDRA Split, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Hrvatska komora arhitekata, Hrvatska komora inženjera građevinarstva, Hrvatska komora ovlaštenih inženjera geodezije, Hrvatska udruga poslodavaca, Institut za oceanografiju i ribarstvo, Spegra inženjering d.o.o. i Stowarzyszenie B-4. Projekt skraćenog naziva "Zelena i održiva gradnja na mediteranskom području" predviđa razvoj novog sveučilišnog diplomskog programa održive zelene gradnje koji će studentima omogućiti visoku prepoznatljivost na tržištu rada, visokospecijalizirana praktična znanja "ključnih tehnologija" Europske unije, a koja dosad nisu mogli ostvarati na fakultetima u Hrvatskoj. Ciljna skupina projekta je 468 postojećih studenata preddiplomskih studija FGAG-a, ali i svi ostali potencijalni studenti novog studijskog programa. Razvoj spomenutih standarda zanimanja, kvalifikacije te studijskog programa biti će dodatno popraćen razvojem ključnih kompetencija 40 nastavnika FGAG-a, druge ciljne skupine, u modernim sustavima poučavanja, studentske prakse i poduzetničkih vještina, primjeni koncepta ishoda učenja i HKO te znanjima iz područja zelene i održive gradnje. Projekt se provodi u sklopu sheme bespovratnih sredstava pod nazivom "Unapređenje kvalitete u visokom obrazovanju uz primjenu Hrvatskog kvalifikacijskog okvira".Trajanje projekta je od 19.06.2015. do 18.09.2016., a ukupna vrijednost je 2,8 milijuna kuna, od čega 2,75 milijuna kuna čine bespovratna sredstva Europskog socijalnog fonda i Državnog proračuna RH.
Autor/Izvor: © Portal croenergo.eu
