EU strategija recikliranja plastike
    Petak, 19 Siječanj 2018 19:49

    EU strategija recikliranja plastike

    Europska unija (EU) je objavila svoju prvu povijesnu strategiju recikliranja plastike ikada u cijeloj Europi. To je uslijedilo nakon što je Kina zabranila uvoz otpada iz zapadnih zemalja. Sva plastična ambalaža na europskom tržištu će se reciklirati do 2030. godine, rekla je Europska komisija u priopćenju. Potrošnja jednokratne plastike će se smanjiti i namjerno korištenje mikroplastike će biti ograničeno, dodaje se. Europska komisija u utorak je usvojila strategiju kojom će pojačati napore za boljom i održivijom proizvodnjom, upotrebom i reciklažom plastike. Europska komisija u utorak je objavila prvu europsku strategiju za plastiku koja je dio postupka prelaska Europske unije na kružno gospodarstvo. Strategijom se poziva na pametnu, inovativnu i održivu industriju plastike koja će u svojoj proizvodnji poštovati potrebu za ponovnom uporabom, popravcima i reciklažom i time dovesti do ekonomskog rasta i otvaranja radnih mjesta, pomoći smanjenju europske emisije stakleničkih plinova i ovisnosti o uvozu fosilnih goriva, te zaštiti okoliš. Cilj strategije je stvaranje zajedničkih pravila za biorazgradivu i kompostabilnu plastiku, zabranu oxo-plastike koja bi trebala biti biorazgradiva, ali kritičari tvrde da se razbija u sitne komadiće i ostaje u okolišu, kao i ograničavanje uporabe mikroplastike u proizvodima poput kozmetike. “Postoji sve veća svijest i zabrinutost građana, tvrtki i vlada o zagađenju plastikom. Eurobarometrovo istraživanje pokazalo je kako je 84 posto europskih građana zabrinutosti zbog prisutnosti plastike u okolišu”, rekao je u srijedu u Parlamentu povjerenik Komisije Frans Timmermans. U svijetu između 5 i 13 milijuna tona plastike svake godine završi u oceanima, a u EU-u ta se brojka kreće između 150 i 500 tisuća tona, stoji u dokumentu Komisije. “Ako nastavimo na ovaj način, imat ćemo više plastike nego ribe u morima do 2050. godine”, upozorio je Timmermans. Svjetska proizvodnja plastike od šezdesetih godina prošlog stoljeća dvostruko je narasla, te je 2015. dosegla 322 milijuna tona godišnje, a očekuje se da će se ponovno udvostručiti u idućih 20 godina, stoji u Komisijinom dokumentu. Industrija plastike u EU-u zapošljava 1,5 milijuna ljudi, a godišnji promet joj je 2015. bio 340 milijardi eura. Usprkos tome, potencijal reciklaže plastike u Europi i dalje je neiskorišten. Ponovna upotreba i reciklaža plastike je vrlo niska, pogotovo u usporedbi s materijalima poput papira, stakla i metala. Godišnje se u EU-u generira oko 25,8 milijuna tona plastičnog otpada, a manje od 30 posto te količine se prikuplja za reciklažu. Povjerenik Komisije za radna mjesta, rast, ulaganja i konkurentnost Jyrki Katainen istaknuo je u srijedu u Europskom parlamentu da je ova strategija dobar temelj za održiviju budućnost. “Europske politike često se kopiraju na svjetskoj razini, a to je i naš cilj”, otkrio je povjerenik. Europska komisija stoga predlaže niz mjera kako bi se stalo na kraj neodrživoj praksi. Poziva se na poboljšanje dizajna i snažniju podršku inovacijama kako bi se plastika i plastični proizvodi lakše reciklirali, proširivanje i poboljšanje odvojenog prikupljanja plastičnog otpada, kvalitetnije ulaganje u industriju reciklaže, ekspanziju i modernizaciju reciklažnih kapaciteta i stvaranje održivih tržišta za reciklirane proizvode, stoji u strategiji. Zastupnik u Europskom parlamentu Davor Škrlec, koji je izvjestitelj Zelenih/ESS-a za zakonodavni paket kružne ekonomije, smatra kako u gospodarstvu Europske unije nema prostora za jednokratnu plastiku. Europska komisija je u prosincu 2015. prihvatila Akcijski plan za kružnu ekonomiju u kojemu je plastiku izdvojila kao prioritet, a 2017. je potvrdila da će do 2030. osigurati da se sva plastična pakiranja mogu reciklirati. “Jednokratna plastika stvara široku lepezu ekoloških problema i stoga pozdravljam sve prijedloge koji će smanjiti njezinu upotrebu. U skladu s novim planovima, do 2030. godine sva će plastična ambalaža na tržištu EU-a biti prikladna za recikliranje, potrošnja plastike za jednokratnu upotrebu će se smanjiti, a upotreba mikroplastike će se ograničiti čime ćemo spriječiti daljnji porast otpada u našim morima i oceanima”, ističe hrvatski zastupnik. “U Europi svake godine nastane 25 milijuna tona plastičnog otpada, od čega se manje od 30 posto prikuplja radi recikliranja. U svijetu plastika čini 85 posto otpada na plažama. Plastika se čak uvlači građanima u organizam, a još nije poznat zdravstveni učinak mikroplastike koja se nalazi u vodi i hrani. Drago nam je što će se konačno uzeti u obzir i oslobađanje mikročestica iz guma, tekstila i boje”, naglasio je Škrlec. “Prečesto se događa da se u proizvodnji, upotrebi i odlaganju plastike ne uzimaju u obzir ekonomske koristi kružnog pristupa. Da bismo u potpunosti iskoristili potencijale kružne ekonomije, moramo osigurati da naši proizvodi ne sadrže toksične supstance. Nažalost, Komisija nije uključila planove za poduzimanje snažnih mjera za ograničavanje opasnih tvari koje se koriste u plastici. Umjesto stalnog korištenja naslijeđenih tvari putem recikliranja, Europska unija bi trebala usvojiti drugačiji pristup – izbaciti toksičnost iz proizvoda, a zatim smanjiti upotrebu, ponovno iskoristiti i reciklirati”, poručuje zastupnik zelenih. Škrlec je otkrio kako se prema riječima povjerenika Oettingera i Velle sve češće spominje uvođenje poreza na plastiku, no još uvijek nije obuhvaćen novom strategijom o plastici. “Dobro osmišljen porez mogao bi biti jedan od instrumenata za postizanje ciljeva zaštite okoliša i osiguranja proračunskih prihoda. Podržavam uvođenje ovakve mjere, prvenstveno po principu da zagađivači plaćaju”, zaključio je hrvatski zastupnik.
    jutarnji.hr

     

    Strategija za plastiku u kružnom gospodarstvu EU-e: Do 2030. reciklirati svu plastičnu ambalažu

    Tri su glavna cilja Strategije: osigurati da se do 2030. godine sva plastična ambalaža može reciklirati; smanjiti količinu plastike za jednokratnu uporabu te zabraniti uporabu mikroplastike. Europska komisija usvojila je prvu europsku “Strategiju za plastiku u kružnom gospodarstvu” koja postavlja temelje novog kružnog gospodarstva u koje je uključena plastika te prema njemu usmjeravamo ulaganja, kako je izjavio potpredsjednik Europske komisije Jyrki Katainen: Tako će se smanjiti količina plastičnog otpada na kopnu, u zraku i u moru te će se stvoriti nove prilike za inovacije, konkurentnost i otvaranje visokokvalitetnih radnih mjesta. Europska komisija ističe tri glavna cilja Strategije: osigurati da se do 2030. godine sva plastična ambalaža može reciklirati i to na troškovno učinikovit način; smanjiti količinu plastike za jednokratnu uporabu te zabraniti uporabu mikroplastike – plastičnih dijelova manjih od pet milimetara.

    25 milijuna tona plastičnog otpada
    Ako ne promijenimo način na koji proizvodimo i upotrebljavamo plastiku, do 2050. u oceanima će biti više plastike nego ribe. Moramo spriječiti da plastika dospije u našu vodu, našu hranu pa čak i u naša tijela. Jedino dugoročno rješenje je smanjiti količinu plastičnog otpada recikliranjem i ponovnim korištenjem. Ovo je izazov kojeg zajedno moraju prihvatiti vlade, gospodarstvo i građani, riječi su prvog potpredsjednika Europske komisije zaduženog za održivi razvoj Fransa Timmermansa. Na godišnjoj razini EU generira 25 milijuna tona plastičnog otpada, od kojeg se manje od 30% prikuplja za recikliranje. Prema podacima Europske Komisije, u EU se 29 posto plastičnog otpada koristi za proizvodnju energije spaljivanjem, a 31 posto završava na odlagalištima. Cilj strategije je smanjiti količinu plastičnog otpada na kopnu, u zraku i u moru te stvoriti nove prilike za inovacije, konkurentnost i otvaranje visokokvalitetnih radnih mjesta. SZacrtana je i promjena načina na koji se plastični proizvodi dizajniraju, upotrebljavaju i recikliraju u EU. Dakle uz zaštitu okoliša istovremeno se želi stvoriti temelj novoga gospodarstva u koje je plastika uključena, ali tako da se u dizajnu i proizvodnji u potpunosti poštuju potrebe u pogledu ponovne upotrebe, popravka i recikliranja te da se potiču inovacije u pravcu razvijanja novih materijala. Moramo ulagati u inovativne nove tehnologije kojima se štite građani i okoliš, a istovremeno se zadržava konkurentnost industrije, istaknuo Timmermans.

    Smanjiti proizvodnju plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu
    Industrija plastike u EU 2015. godine je bila “teška” 340 milijardi eura i zapošljavala 1,5 milijuna radnika. Nimalo zanemarive brojke za drastične poteze kao što su zabrane, ali taj se gospodarski sektor mora okrenuti održivom načinu poslovanja. Konkretno u proizvodnji plastike, plastičnih proizvoda i sl., Strategijom Europske komisije, predviđena je izrada novih pravila o ambalaži kako bi se povećale mogućnost recikliranja plastike koja se upotrebljava na tržištu i potražnja za recikliranom plastikom. Budući je predviđeno prikupljanje većih količina plastike, bit će potrebna bolja i naprednija postrojenja za recikliranje te bolji i standardiziraniji sustav za odvojeno prikupljanje i razvrstavanje otpada. Kako bi se industriju plastike potaknulo na promjene Europska komisija najavljuje povećanje potpora inovacijama odnosno sa dodatnih 100 milijuna eura financirat će se razvoj pametnih plastičnih materijala koji se mogu bolje reciklirati. Strategija ide i u pravcu smanjivanja plastike za jednokratnu upotrebu, a Europska komisija planira provesti i mjere za ograničavanje upotrebe mikroplastike u proizvodima te će se utvrditi način označivanja biorazgradive plastike i plastike koja se može kompostirati. Prema Studiji iz 2016. godine (koju je za Europsku komisiju izradila Eunomia) , zemlje EU, u mora i oceane godišnje “isporuče” između 150 i 500 tisuća tona plastičnog otpada. A polovicu tog otpada čine plastični proizvodi za jednokratnu upotrebu. U sprječavanju da plastični otpad završi u morima predlažu se i nova pravila o lučkim uređajima za prihvat, uključujući mjere kojima će se osiguravati da se otpad nastao na brodovima ili prikupljen na moru vrati na kopno i da se ondje njime gospodari na odgovarajući način. Za nova pravila i propise s ciljem smanjivanja otpada u morima u tijeku je javno savjetovanje koje traje do 12. veljače.
    tris.com.hr

    Pročitano 159 puta

    Energetski Projekti

    hrastovic energetski projekti banner

    Energetski Video

    hrastovic energetski video banner

    Energetski Članci

    hrastovic energetski clanci banner

    Random video

    Udruga SOLAR

    Udruga SOLAR  je nastala 2011. godine kao potreba organiziranja civilnog društva u smjeru korištenja i primjene obnovljivih izvora energije, primjene alternativnih izvora energije te povećanja energijske učinkovitosti na razini korisnika i lokalne zajednice.

    Opširnije

    O nama

    Hrastović Inženjering d.o.o. od 2004. se razvija u specijaliziranu tvrtku za projektiranje i primjenu obnovljivih izvora energije. Osnova projektnog managementa održivog razvitka društva je povećanje energijske djelotvornosti klasičnih instalacija i zgrada te projektiranje novih hibridnih energijskih sustava sunčane arhitekture.

    Cijeli živi svijet pokreće i održava u postojanju stalni dotok Sunčeve energije, a primjenom transformacijskih tehnologija Sunce bi moglo zadovoljiti ukupne energetske potrebe društva.

    Kontakt info

    HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o.

    Dario Hrastović, dipl.ing.stroj.

    Kralja Tomislava 82
    31417 Piškorevci
    Hrvatska

    E-mail:dario.hrastovic@gmail.com
    Fax: 031-815-006
    Mobitel:099-221-6503
    © HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o. - design & hosting by Medialive