Indija zabranila sve oblike plastike za jednokratnu upotrebu u svom glavnom gradu
Plastika za jednokratnu upotrebu čini nevjerovatnih 60% plastike koja završi u svjetskim oceanima svake godine. U Delhiju, glavnom gradu Indije, uvedena je zabrana korištenja plastike za jednokratnu upotrebu. National Green Tribunal (NGT) je zabranio pribor za jelo, kese, čaše i druge oblike plastike za jednokratno korištenje. U zemlji vlada izražena zabrinutost zbog količine otpada kojeg proizvode. Prema Times of India, plastika za jednokratnu upotrebu čini nevjerovatnih 60% plastike koja završi u svjetskim oceanima svake godine. Zabrana se odnosi na cijelo područje Delhija, za Independent piše Ian Johnston. Uvedena je nakon pritužbi o ilegalnom masovnom spaljivanju plastike i drugog otpada na tri lokalna odlagališta smeća koja se smatraju odgovornim za izazivanje zagađenosti zraka. Odlagališta su zamišljena kao elektrane koje bi pretvarale otpad u energiju. Tribunal je u saopštenju izjavio: "Svako od tih odlagališta predstavlja primjer problema koji se može stvoriti okolišu i zdravlju ljudi koji žive u Delhiju. Presuđujemo kako je korištenje jednokratnih plastičnih proizvoda na području Delhija zabranjeno." "Vlada Delhija će preduzeti neophodne korake za skladištenje i upotrebu plastičnih materijala." Zabrana je stupila na snagu početkom ovog mjeseca. "Svim korporacijama i drugim javnim vlastima, uključujući i području Delhija, je naređeno da poduzmu hitne korake vezane za smanjenje i upravljanje otpadom." Nakon što je Theresa May posjetila Indiju u novembru prošle godine, analitičari su prema narudžbi Greenpeaca izračunali kako je onečišćenje zraka toliko loše da je vjerovatno smanjilo njen životni vijek. Tokom svog trodnevnog boravka u Indiji je bila izložena zraku koji je 36 puta zagađeniji od zraka u Londonu.
www.frontslobode.ba


Greenpeace protiv plastike za jednokratnu upotrebu
Plastični otpad nanosi veliku štetu okolišu, i na kopnu i u moru. Procjenjuje se da prosječno osam milijuna tona plastike godišnje završi u oceanima i morima gdje ugrožava životinjski svijet, a budući da se plastika akumulira i raspada u manje dijelove u moru i na morskom dnu, onečišćenje plastikom ulazi u prehrambeni lanac. Europski čelnici ove godine imaju priliku uvesti ozbiljne mjere za smanjivanje onečišćenja mora i oceana plastikom. U sklopu paketa mjera kružne ekonomije Europske unije, može se riješiti uzrok problema. Zastupnici u Europskom parlamentu danas su glasovali o tim mjerama te traže da se do 2030. godine 70% otpada reciklira, u usporedbi s današnjih 44%, a da se na odlagalištima deponira samo 5% otpada. Ovo su ambiciozni ciljevi, no mora ih još potvrditi Vijeće Europske unije. Plastični otpad nanosi veliku štetu okolišu, i na kopnu i u moru. Procjenjuje se da prosječno osam milijuna tona plastike godišnje završi u oceanima i morima gdje ugrožava životinjski svijet, a budući da se plastika akumulira i raspada u manje dijelove u moru i na morskom dnu, onečišćenje plastikom ulazi u prehrambeni lanac. Gomilanje plastičnog otpada drastično se povećalo u svijetu te se smatra da je 60-80% otpada u moru plastika. Ta se brojka alarmantno povećava. Između 2002. i 2013. godine, količina plastičnog otpada povećavala se gotovo 50% godišnje! Očekuje se da će se 2020. godine ta brojka popeti na 500 milijuna tona. Europska unija sada ima priliku postupno ukidati jednokratna plastična pakiranja i istaknuti se se kao lider u borbi protiv onečišćenja plastikom. Tijekom 2017, u sklopu Akcijskog plana za kružnu ekonomiju, bit će izmijenjene tri direktive povezane s plastikom (Direktiva o otpadu, Direktiva o odlagalištima otpada i Direktiva o ambalaži i ambalažnom otpadu). Nadalje, plastični otpad smatra se prioritetnom temom u ovom akcijskom planu, a ove godine donosi se i Europska strategija o plastici. ‘Europska unija je pokazala da ima vodeću ulogu u pitanjima očuvanja okoliša. No, iako je ozbiljnost problema prepoznata, EU i dalje ne poduzima mjere da riješi onečišćenje plastikom. Nacionalne vlade trebale bi iskoristiti ovu priliku i djelovati kako bi se u europske zakone uvele značajne mjere za eliminiranje plastičnog otpada i smanjenje stvaranja otpada na izvoru,’ ističe Zoran Tomić, voditelj Greenpeacea u Hrvatskoj. Europa ima ključnu ulogu u globalnoj industriji plastike. Ona je drugi po veličini proizvođač plastike u svijetu, od čega na plastičnu ambalažu otpada 39,5% ukupne proizvodnje plastike u EU. To je više od 10% iznad globalnog prosjeka. Reciklira se tek 29,7% korištenog plastičnog otpada koji je ušao u sustav otpada u EU 2014. godine [2]. Ostatak završi na odlagalištima ili u spalionicama. Sustav je očigledno neodrživ jer se bavi isključivo posljedicama, što ne samo da je dovelo do nedovoljne razine recikliranja plastičnog otpada, nego i do nastanka golemih količina plastike. Ona potom završava u prirodi gdje dodatno utječe na kopneni ekosustav i putem vodenih tokova konačno dospijeva u mora i oceane. Greenpeace poziva ministre da podrže zabranu vrećica za jednokratnu uporabu i ostalu jednokratnu plastičnu ambalažu. Potrebno je osigurati poticaje za smanjenje plastične ambalaže i naglasiti odgovornost proizvođača te ih primorati na redukciju proizvodnje plastike, a ne samo na poticanje recikliranja. 'Korištenje plastike za jednokratnu upotrebu naprosto treba ukinuti. Reciklaža plastike nije dovoljna, a mora i oceani ovakvu praksu jednostavno ne mogu podnijeti, pogotovo znamo li da je proizvodnja plastike i dalje u porastu. Europske vlade moraju preuzeti inicijativu, primijeniti i promicati konkretna rješenja kojima će jednokratna upotreba plastike u dogledno vrijeme postati stvar prošlosti '
www.greenpeace.org


Kostarika do 2021. zabranjuje svu jednokratnu plastiku
Kostarika je zauzela odlučan stav protiv plastičnog otpada koji zagađuje naše oceane i puni naša odlagališta. Naime, ova zemlja je odlučna da postane prva u svijetu koja je u potpunosti zabranila su plastiku za jednokratnu upotrebu. Tu se ne radi samo o zabrani plastičnih vrećica ili boca vode. Kostarika će eliminirati i plastične viljuške, poklopce, pa čak i miješalice za kavu. A sve to planiraju učiniti do 2021. godine. Plastika je jedan od najvećih problema s kojim se suočava naš okoliš. Procjenjuje se kako bi do 2050. godine u morima moglo biti više plastike nego ribe. Kostarika proizvodi 4000 tona otpada se svaki dan, a čak 20 posto tog otpada nije adekvatno zbrinuto već završava u rijekama, na plažama i u šumama. Kostarika je već ranije preuzela vrlo ambiciozne ciljeve zaštite okoliša. Ova zemlja planira biti CO2 neutralna do 2021. godine, a također je posvećena obnovi svojih šuma i zaštiti divljih životinja. Kako bi se odmaknula od plastike za jednokratnu uporabu, zemlja će koristiti i javni i privatni sektor kako bi ostvarila planiranih pet akcija. Ova zemlja će ponuditi razne poticaje i izdavanje uvjeta za dobavljače, a osim ulaganja u istraživanje i razvoj raditi će i na drugim inicijativama kojima će se približiti svojim ciljevima.
Portal croenergo.eu