Zabrana jednokratne plastike
Petak, 11 Kolovoz 2017 22:13

Zabrana jednokratne plastike

Proizvodi od plastike pridonose stvaranju stakleničkih plinova na Zemlji i odgovorni su za globalne klimatske promjene. Nakon plastičnih vrećica Francuska će zabraniti i plastično posuđe. Plastika koja se proizvodi od naftnih derivata poput petroleja, veliki je onečišćivač planeta Zemlje. Budući da plastika nije biorazgradiva, nakon što je bacite u smeće, ona se s vremenom raspada tek na manje komadiće koji otpuštaju otrovne tvari u okoliš. Svake se minute iskoristi oko milijun plastičnih vrećica, a za razgradnju samo jedne potrebno je čak 1.000 godina. Za razgradnju ostale plastike potrebno je od 100 do 1.000 godina. Otrovni otpad nije zaobišao ni Hrvatsku. Mora i oceani su, nažalost, već jako opterećeni golemim količinama plastičnog otpada. Razlog je taj što ga suvremena civilizacija nekontrolirano koristi i nakon jednokratne upotrebe odbacuje u okoliš. Procjenjuje se da je 2012. godine u svjetskim oceanima bilo otprilike 165 milijuna tona plastičnog otpada. Zamislite tek situaciju danas. Morske životinje sitne komadiće plastike često zamijene za hranu ili je nošenu morskim strujama jednostavno progutaju, pa taj otpad završi u njihovim probavnim organima. Istraživanje koje je proveo Institut za oceanografiju i ribarstvo u Splitu pokazalo je da i u jadranskoj ribi ima mikročestica plastike. Stoga ovaj globalni problem nije zaobišao ni Hrvatsku. Ono što zaista zabrinjava jest to da mikroplastika na sebe veže viruse, bakterije i teške metale, pa može uzrokovati teške bolesti poput raka. Plastične vrećice od polipropilena vrlo su lagane pa lete naokolo, nakon čega završe na stablima, a na koncu, nošene vjetrom, dospijevaju i u rijeke i oceane. Zbog onečišćenja koje uzrokuju, brojni gradovi i države već su zabranili njihovu upotrebu. Francuska je rekla NE plastičnom posuđu i priboru. Svake sekunde u Francuskoj baci se oko 150 jednokratnih plastičnih čaša, što na godišnjoj razini iznosi čak 4,73 milijarde. Za razgradnju tih čaša, koje su izrađene od polipropilena i polistirena i ne mogu se reciklirati, potrebno je 500 godina. Nakon što je Francuska u prosincu 2015. bila organizator velikog klimatskog samita, odlučila je poduzeti konkretne korake protiv globalnog zatopljenja i onečišćenja planeta. Prvo je u srpnju zabranila plastične vrećice, a odnedavno je postala i prva zemlja u kojoj će 2020. godine stupiti na snagu zakon o zabrani neorganskog plastičnog posuđa i pribora. Tako Francuska želi ne samo pridonijeti očuvanju planeta nego i smanjiti potrošnju energije koja je potrebna za proizvodnju plastike. Proizvođači trebaju do 2020. sve posuđe od plastike zamijeniti ekološki prihvatljivim materijalima, koje se nakon upotrebe može odlagati u ekološke odlagališne jedinice. Zabrana se ne odnosi na biorazgradivu plastiku, koja se može kompostirati. Ekolozi su inzistirali na tome da zabrana proizvodnje plastičnog posuđa stupi na snagu već 2017. godine, no zbog protivljenja francuske ministrice okoliša to je odgođeno za 2020. godinu.  Protiv francuskog zakona koji stupa na snagu 2020. bune se brojni fast-food restorani i svi oni čija zarada ovisi upravo o toj plastici. Inicijativu protiv francuskih mjera predvodi Pack2Go Europe, organizacija koja zastupa europske proizvođače ambalaže, navodeći kako se tim zakonom krše propisi o slobodnom protoku robe. Protivnici zakona naglašavaju kako su biorazgradivi materijali skuplji i da si takvo posuđe neće moći priuštiti oni plićeg džepa. Kao argument u vlastitu korist navode i to da njegova upotreba neće pridonijeti očuvanju planeta jer će takvo posuđe ljudi olako bacati u okoliš pod izlikom da je “lako razgradivo”. Posuđe će od 2020. morati biti izrađeno barem 50 posto od organskog materijala koji se može kompostirati, a od 2025. propisani postotak će iznositi 60 posto. Za proizvodnju posuđa moći će se upotrebljavati samo biorazgradivi materijali, poput drvenog furnira, komprimiranog škroba i tekstilnih vlakana.
Izvor: alternativa-za-vas


Indija zabranila sve oblike plastike za jednokratnu upotrebu u svom glavnom gradu
Plastika za jednokratnu upotrebu čini nevjerovatnih 60% plastike koja završi u svjetskim oceanima svake godine. U Delhiju, glavnom gradu Indije, uvedena je zabrana korištenja plastike za jednokratnu upotrebu. National Green Tribunal (NGT) je zabranio pribor za jelo, kese, čaše i druge oblike plastike za jednokratno korištenje. U zemlji vlada izražena zabrinutost zbog količine otpada kojeg proizvode. Prema Times of India, plastika za jednokratnu upotrebu čini nevjerovatnih 60% plastike koja završi u svjetskim oceanima svake godine. Zabrana se odnosi na cijelo područje Delhija, za Independent piše Ian Johnston. Uvedena je nakon pritužbi o ilegalnom masovnom spaljivanju plastike i drugog otpada na tri lokalna odlagališta smeća koja se smatraju odgovornim za izazivanje zagađenosti zraka. Odlagališta su zamišljena kao elektrane koje bi pretvarale otpad u energiju. Tribunal je u saopštenju izjavio: "Svako od tih odlagališta predstavlja primjer problema koji se može stvoriti okolišu i zdravlju ljudi koji žive u Delhiju. Presuđujemo kako je korištenje jednokratnih plastičnih proizvoda na području Delhija zabranjeno." "Vlada Delhija će preduzeti neophodne korake za skladištenje i upotrebu plastičnih materijala." Zabrana je stupila na snagu početkom ovog mjeseca. "Svim korporacijama i drugim javnim vlastima, uključujući i području Delhija, je naređeno da poduzmu hitne korake vezane za smanjenje i upravljanje otpadom." Nakon što je Theresa May posjetila Indiju u novembru prošle godine, analitičari su prema narudžbi Greenpeaca izračunali kako je onečišćenje zraka toliko loše da je vjerovatno smanjilo njen životni vijek. Tokom svog trodnevnog boravka u Indiji je bila izložena zraku koji je 36 puta zagađeniji od zraka u Londonu.
www.frontslobode.ba


Greenpeace protiv plastike za jednokratnu upotrebu
Plastični otpad nanosi veliku štetu okolišu, i na kopnu i u moru. Procjenjuje se da prosječno osam milijuna tona plastike godišnje završi u oceanima i morima gdje ugrožava životinjski svijet, a budući da se plastika akumulira i raspada u manje dijelove u moru i na morskom dnu, onečišćenje plastikom ulazi u prehrambeni lanac. Europski čelnici ove godine imaju priliku uvesti ozbiljne mjere za smanjivanje onečišćenja mora i oceana plastikom. U sklopu paketa mjera kružne ekonomije Europske unije, može se riješiti uzrok problema. Zastupnici u Europskom parlamentu danas su glasovali o tim mjerama te traže da se do 2030. godine 70% otpada reciklira, u usporedbi s današnjih 44%, a da se na odlagalištima deponira samo 5% otpada. Ovo su ambiciozni ciljevi, no mora ih još potvrditi Vijeće Europske unije. Plastični otpad nanosi veliku štetu okolišu, i na kopnu i u moru. Procjenjuje se da prosječno osam milijuna tona plastike godišnje završi u oceanima i morima gdje ugrožava životinjski svijet, a budući da se plastika akumulira i raspada u manje dijelove u moru i na morskom dnu, onečišćenje plastikom ulazi u prehrambeni lanac. Gomilanje plastičnog otpada drastično se povećalo u svijetu te se smatra da je 60-80% otpada u moru plastika. Ta se brojka alarmantno povećava. Između 2002. i 2013. godine, količina plastičnog otpada povećavala se gotovo 50% godišnje! Očekuje se da će se 2020. godine ta brojka popeti na 500 milijuna tona. Europska unija sada ima priliku postupno ukidati jednokratna plastična pakiranja i istaknuti se se kao lider u borbi protiv onečišćenja plastikom. Tijekom 2017, u sklopu Akcijskog plana za kružnu ekonomiju, bit će izmijenjene tri direktive povezane s plastikom (Direktiva o otpadu, Direktiva o odlagalištima otpada i Direktiva o ambalaži i ambalažnom otpadu). Nadalje, plastični otpad smatra se prioritetnom temom u ovom akcijskom planu, a ove godine donosi se i Europska strategija o plastici. ‘Europska unija je pokazala da ima vodeću ulogu u pitanjima očuvanja okoliša. No, iako je ozbiljnost problema prepoznata, EU i dalje ne poduzima mjere da riješi onečišćenje plastikom. Nacionalne vlade trebale bi iskoristiti ovu priliku i djelovati kako bi se u europske zakone uvele značajne mjere za eliminiranje plastičnog otpada i smanjenje stvaranja otpada na izvoru,’ ističe Zoran Tomić, voditelj Greenpeacea u Hrvatskoj. Europa ima ključnu ulogu u globalnoj industriji plastike. Ona je drugi po veličini proizvođač plastike u svijetu, od čega na plastičnu ambalažu otpada 39,5% ukupne proizvodnje plastike u EU. To je više od 10% iznad globalnog prosjeka. Reciklira se tek 29,7% korištenog plastičnog otpada koji je ušao u sustav otpada u EU 2014. godine [2]. Ostatak završi na odlagalištima ili u spalionicama. Sustav je očigledno neodrživ jer se bavi isključivo posljedicama, što ne samo da je dovelo do nedovoljne razine recikliranja plastičnog otpada, nego i do nastanka golemih količina plastike. Ona potom završava u prirodi gdje dodatno utječe na kopneni ekosustav i putem vodenih tokova konačno dospijeva u mora i oceane. Greenpeace poziva ministre da podrže zabranu vrećica za jednokratnu uporabu i ostalu jednokratnu plastičnu ambalažu. Potrebno je osigurati poticaje za smanjenje plastične ambalaže i naglasiti odgovornost proizvođača te ih primorati na redukciju proizvodnje plastike, a ne samo na poticanje recikliranja. 'Korištenje plastike za jednokratnu upotrebu naprosto treba ukinuti. Reciklaža plastike nije dovoljna, a mora i oceani ovakvu praksu jednostavno ne mogu podnijeti, pogotovo znamo li da je proizvodnja plastike i dalje u porastu. Europske vlade moraju preuzeti inicijativu, primijeniti i promicati konkretna rješenja kojima će jednokratna upotreba plastike u dogledno vrijeme postati stvar prošlosti '
www.greenpeace.org


Kostarika do 2021. zabranjuje svu jednokratnu plastiku
Kostarika je zauzela odlučan stav protiv plastičnog otpada koji zagađuje naše oceane i puni naša odlagališta. Naime, ova zemlja je odlučna da postane prva u svijetu koja je u potpunosti zabranila su plastiku za jednokratnu upotrebu. Tu se ne radi samo o zabrani plastičnih vrećica ili boca vode. Kostarika će eliminirati i plastične viljuške, poklopce, pa čak i miješalice za kavu. A sve to planiraju učiniti do 2021. godine. Plastika je jedan od najvećih problema s kojim se suočava naš okoliš. Procjenjuje se kako bi do 2050. godine u morima moglo biti više plastike nego ribe. Kostarika proizvodi 4000 tona otpada se svaki dan, a čak 20 posto tog otpada nije adekvatno zbrinuto već završava u rijekama, na plažama i u šumama. Kostarika je već ranije preuzela vrlo ambiciozne ciljeve zaštite okoliša. Ova zemlja planira biti CO2 neutralna do 2021. godine, a također je posvećena obnovi svojih šuma i zaštiti divljih životinja. Kako bi se odmaknula od plastike za jednokratnu uporabu, zemlja će koristiti i javni i privatni sektor kako bi ostvarila planiranih pet akcija. Ova zemlja će ponuditi razne poticaje i izdavanje uvjeta za dobavljače, a osim ulaganja u istraživanje i razvoj raditi će i na drugim inicijativama kojima će se približiti svojim ciljevima.
Portal croenergo.eu

Pročitano 61 puta

Energetski Projekti

hrastovic energetski projekti banner

Energetski Video

hrastovic energetski video banner

Energetski Članci

hrastovic energetski clanci banner

Random video

Udruga SOLAR

Udruga SOLAR  je nastala 2011. godine kao potreba organiziranja civilnog društva u smjeru korištenja i primjene obnovljivih izvora energije, primjene alternativnih izvora energije te povećanja energijske učinkovitosti na razini korisnika i lokalne zajednice.

Opširnije

O nama

Hrastović Inženjering d.o.o. od 2004. se razvija u specijaliziranu tvrtku za projektiranje i primjenu obnovljivih izvora energije. Osnova projektnog managementa održivog razvitka društva je povećanje energijske djelotvornosti klasičnih instalacija i zgrada te projektiranje novih hibridnih energijskih sustava sunčane arhitekture.

Cijeli živi svijet pokreće i održava u postojanju stalni dotok Sunčeve energije, a primjenom transformacijskih tehnologija Sunce bi moglo zadovoljiti ukupne energetske potrebe društva.

Kontakt info

HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o.

Dario Hrastović, dipl.ing.stroj.

Kralja Tomislava 82
31417 Piškorevci
Hrvatska

E-mail:dario.hrastovic@gmail.com
Fax: 031-815-006
Mobitel:099-221-6503
© HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o. - design & hosting by Medialive