Industrija biodizela u Europi mogla bi biti izbrisana ukoliko se EU odluči uhvatiti u koštac sa neželjenim nuspojavama proizvodnje biogoriva, nakon što su neke nedavno provedene studije pokazale vrlo malen broj pozitivnih utjecaja na okoliš. Europska industrija biodizela vrijedna je oko 9,3 milijardi eura. Rast industrije biodizela je rasla uslijed odluke iz Bruxellesa kojom se od 2003. aktivno promicalo ulaganja u ovo gorivo. Uslijed novih saznanja koja otkrivaju da biodizel neizravno poništava većinu koristi koja proizlazi iz njegove proizvodnje. "Studija će utrti put za propast europskog sektora biodizela", izjavljuje Philippe Tillou-Borde, direktor francuskog uljarskog diva Sofiproteol, koji je vlasnik najvećeg europskog proizvođača biodizela. U EU se već dvije godine raspravlja o opsegu neizravne štete za okoliš koju bi predstavljalo povećanje udjela biogoriva na 10% svih cestovnih goriva do 2020., sa trenutnog stanja od 3%. Analizom se pokazalo da bi zadavanje takvog cilja moglo dovesti do neizravnog jednokratnog ispuštanja 1000 megatona CO2, što je više od dvije godišnje emisije Njemačke. Sve jasnija slika da je EU pogriješila u izboru svoje politike i nije posebno dobro prihvaćena u visokim krugovima, te Europska komisija na upit novinskih agencija oko objavljivanja najnovijih studija izjavljuje da je javni interes nedovoljan za njihovo objavljivanje.

Međutim, dio tih dokumenata je ipak procurio.
"Ovo bi moglo imati značajne posljedice za postojeću industriju biodizela u EU", piše u jednom od dokumenata do kojih je došao u posjed Reuters, a radi se o analizi utjecaja koju je pripremila Komisija. "Održivost postojećih investicija mogla bi podbaciti dugoročno, posebice zbog toga jer bi izvor sirovine za biodizel bio znatno smanjen", navodi se u analizi. Ovakvi nalazi mogli bi imati veliki utjecaj na ulaganja velikih naftnih kompanija kao što su BP i Shell u pogledu izvora energije smanjenih emisija, i dati poticaj tvrtkama koje su uključene u razvoj nove generacije biogoriva iz novih izvora koji ne ovise o tlu, kao što su danski proizvođač enzima Novozymes ili španjolska Abengoa. U drugom izvješću, svjetski stručnjaci za biodizel upozoravaju da bi povećana proizvodnja biodizela u skladu sa europskim ciljevima za upotrebu "zelene" energije mogla smanjiti zalihe hrane i povećati glad u svijetu. "Svaki pad potrošnje mogao bi imati ozbiljne posljedice na domaćinstva koja su već sada suočena sa gladi", navodi se u izvješću koje je sastavila Komisijina radionica međunarodnih stručnjaka o biogorivima u studenom prošle godine. "ILUC" rasprava - Biogoriva su nekoć bila zlatna koka za suzbijanje emisija u prijevozu, a sve na temelju teorije da emitiraju iste količine CO2 koje apsorbira biljka prilikom uzgoja sirovine. No, ovaj koncept je potkopala teorija "neizravne promjene korištenja zemljišta " (ILUC - indirect land-use change), koju znanstvenici još uvijek pokušavaju podrobnije kvantificirati. U osnovi, ona znači da ako se uzme polje žita i usjevi prenamjene za proizvodnju biogoriva, netko će negdje ostati gladan, osim ako su "nestali" usjevi posađeni negdje drugdje. Polja kojima bi se nadoknadio manjak hrane, mogu se napraviti bilo gdje, a nedavna istraživanja pokazuju da većina novih poljoprivrednih površina, njih čak skoro 80%, nastaje uslijed smanjenja površina šuma. Paljenjem šuma kako bi se prokčila polja otpuštaju se velike količine CO2 i drugih plinova, što je dovoljno da bi se u teoriji poništilo bilo kakvu klimatsku prednost koju biogoriva mogu donijeti. "Stručnjaci su se jednoglasno složili da čak i prilikom velikih nesigurnosti, postoje značajni dokazi o jačini ILUC efekta", navodi se u izvješću Komisijine radionice. "Promjene u korištenju zemljišta poništavaju gotovo polovicu očekivane dobrobiti u prelasku sa fosilnih na biogoriva", navodi se pak u trećem izvješću International Food Policy Research Institutea za EU. Biodizel iz azijskog palminog ulja, južnoameričke soje i europske uljane repice imao je veći utjecaj na okoliš i klimatske promjene nego što je to imao konvencionalni dizel, navodi se u četvrtom dokumentu koji je "procurio" u javnost. "Ovi izvještaji jasno ukazuju na činjenicu da su znastvenici uvjereni kako će trenutne politike EU o biogorivima prouzročiti značajne štete za okoliš", izjavila je Nuša Urbančić iz grupe za promicanje zelenog transporta T & E. EU mora prestati gurati probleme pod tepih - No mnogi u industriji biodizela, koji čini čak 80% svih biogoriva, tvrde da su znanstveni podaci još uvijek previše nesigurni da bi ih se pretočilo u zakonodavne okvire. "Bilo bi u potpunosti kontradiktorno djelovati na temelju rezultata koje proizvodi model lažnih i slabo istraženih hipoteza", izjavljuje Tillous-Borde iz Sofiproteola. No, znanstvenici ipak počinju nalaziti zajednički jezik po pitanju rangiranja održivosti u biogorivima, nakon što su četiri podrobna istraživanja za EU iz 2010. i još tri iz 2011. potvrdila bioetanol kao bolji izbor zbog većeg energetskog udjela u biljkama od kojih se proizvodi. "Sirovine za proizvodnju bioetanola imaju manji učinak promjene u korištenju zemljišta za razliku od sirovina potrebnih za proizvodnju biodizela. Šećerna repa, koja se koristi za bioetanol, ima najmanje koeficijente emisija", piše u Izvješću IFPRI-a. Komisijina analiza utjecaja predviđa da će se potražnja za biodizelom u EU drastično smanjiti, ukoliko se njegov neizravni utjecaj uzme u obzir u novo zakonodavstvo EU. No, u isto vrijeme analiza predviđa naglo povećanje potražnje za bioetanolom iz žitarica i šećerne trske, kao i naprednim oblicima biodizela iz algi. "Proizvodni kapaciteti za etanol trebali bi značajno porasti kako bi se zadovoljila povećana potražnja", navodi se u priopćenju. Izvješće dodatno navodi kako će se promjene u potražnji odraziti i na tržišta roba, pa bi tako cijene biljnih ulja trebale pasti, dok se u manjoj mjeri očekuje povećanje cijena šećera i žitarica.
www.croenergo.eu


Politika promocije biogoriva našla se na udaru znanstvenika Rolanda Clifta koji će na predstojećem seminaru na Royal Academy of Engineering tvrditi da je taj plan obična prevara. Nametanje upotrebe biogoriva usporedio je s tjeranjem na povećanje stakleničkog plina i time uzdrmao jednu od glavnih smjernica ekopolitike na globalnoj razini. Taj profesor tehnologije okoliša na sveučilištu Surrey šokantnu je tvrdnju iznio u nezgodno vrijeme za političare, kako britanske tako i europske općenito. Naime, osim što je poljuljao dugonajavljivane planove, Clift je izjavu dao upravo u vrijeme održavanja prošlotjednog sastanka G8. Znanstvenik, koji ujedno sjedi i u glavnom britanskom odjelu za okoliš, prosvjednicima u Njemačkoj dao je dodatni zalet i pojačao stav da je ekologija zapravo postala biznis te da su političke akcije koje se poduzimaju manje-više kozmetičkog karaktera.

Roland Clift
- Biodizel je potpuna prevara jer u tropima dolazi do spaljivanja prašuma kako bi dobili palmino ulje. Izračunali smo da će zemlja trebati uzgojiti plodove za biodizel za 70 do 300 godina kako bi kompenzirala ugljični monoksid koji će se emitirati - izjavio je znanstvenik koji je i član znanstveno-savjetodavnog vijeća Defre, odjela za okoliš kojim upravlja David Miliband. A upravo je Miliband nedavno objavio strategiju i plan za biogorivo na koje želi da se preorijentiraju britanski farmeri. - To je važan dio naše vizije promjene poljoprivrednog sektora - istaknuo je u nedavnom govoru. Milibandov plan uzdrmao mu je čovjek iz vlastite kuće, ali na spomenutom seminaru publika će moći čuti i Howarda Daltona, glavnog znanstvenika u Defri, od kojega se očekuje govor u obranu biogoriva. Clift će osuditi i plan proizvodnje britanskog biodizela iz uljane repice, navodeći kako istraživanja pokazuju da taj plod izaziva velike količine dušikova oksida, plina odgovornog za globalno zatopljenje. Takvi su napadi sve jači kako britanska vlada povećava svoju podršku za biogora. Sljedeće će godine, naime, predstaviti zahtjev da tri posto ukupno prodanoga goriva u Velikoj Britaniji dolazi iz obnovljivih izvora. Obveza obnovljivih transportnih goriva diljem EU do 2010. godine povećat će se na pet posto, a vodeći Britanci stopu će do tog razdoblja pokušati dogurati na dvostruko više. Cliftove tvrdnje stoga nisu nimalo dobrodošle, a prema pretvaranju plodova u prijevozno gorivo kritična je i britanska Biomass Strategy, objavljena prošli mjesec, koja je to prozvala "najmanje korisnim načinom uporabe". No, Clift nije jedini znanstveni savjetnik koji poziva na premišljanje o biogorivima. Uključio se i Roger Kemp koji u odjelu za promet savjetuje o upotrebi energije u prijevozu, a koji je na konferenciji prošli tjedan izjavio da korištenje biogoriva neće imati nikakav utjecaj na smanjenje emisija štetnih plinova. U izlaganju odboru za klimatske promjene pri Institute of Engineering and Technology's upozorio je da Velika Britanija proizvodi 200 milijuna tona ugljičnog monoksida godišnje iz prijevoznih emisija. Trenutačni trend, tvrdi, udvostručit će se do 2045. godine. Trebali bi zasaditi područje veličine dvije Velike Britanije da bi imali dovoljno plodova za biogoriva kako bi prepolovili emisije. Brojevi se jednostavno ne mogu zbrojiti - izjavio je Kemp, profesor inženjeringa na sveučilištu Lancaster. I on i Clift ističu da globalni interes za biogorivo dolazi iz lažnog uvjerenja među političarima kako mora postojati bolje tehnološko rješenje za klimatske promjene. Ispod svega toga je pretpostavka da po svaku cijenu moramo sačuvati mobilnost i slobodu putovanja koju danas uživamo. Ipak, kad pogledate znanost o klimatskim promjenama, jasno je da ne postoje tako jednostavna rješenja. Ljudi to moraju prihvatiti - poslao je Kemp poruku sličnu prosvjednicima koji su članice skupine G8 prozvali da ne poduzimaju ništa konkretno po pitanju rješavanja problema klimatskih promjena. G8 ima povijest stavljanja kratkoročnih interesa bogatih zemalja ispred pitanja o okolišu i zemalja u razvoju i ove godine također nije bilo iznimke - zaključio je Tony Juniper, direktor organizacije Friends of the Earth.
www.jutarnji.hr


Tri domaća proizvođača biodizela zaustavili su svoje prozvodne pogone. Velika moderna postrojenja u regiji, inertna državna administracija i visoka opterećenja za poduzetnike natjerali su tri domaća proizvođača biodizela da gotovo preko noći stave ključ u bravu svojih proizvodnih pogona, piše Business.hr. "Hvala Bogu da sam izašao iz posla proizvodnje biodizela", rekao je za list Vlado Rožić, nekadašnji vlasnik tvrtke Modibit iz Ozlja i jedan od pionira u proizvodnji biodizela u Hrvatskoj. Njegova je tvrtka završila u stečaju, a potom ju je kupila tvrtka Bitron. "Tri sam godine radio punim kapacitetom, ali je onda sve stalo kao odrezano jer su Austrijanci napravili moderno postrojenje nove generacije", rekao je Rožić za Business.hr. Sličnu situaciju doživio je i Zlatko Ivanković koji je također imao velike planove kada je s partnerima kupio varaždinsku tvornicu kvasca Biona u kojoj su namjeravali proizvoditi biodizel. No, za moderno postrojenje koje bi moglo prozvoditi oko 100 000 t biodizela trebalo je uložiti još 600-tinjak tisuća eura, što na kraju nisu uspjeli. Kako piše Business.hr, iz posla s biodizelom nedavno je izašao i Milodrag Gadže, koji je također prodao svoju tvornicu Biodizel Vukovar. "Visoka su opterećenja za nas poduzetnike, a najviše su me pogodile kamate, a kada se sve zbroji, onda je to loše", rekao je Gadže, dodajući kako se relativno male hrvatske tvrtke ne mogu boriti s velikim inozemnim proizvođačima koji sirovinu kupuju po povoljnijim uvjetima i lakše opstaju na tržištu. U poslu s biodizelom okušao se i virovitički Vitrex vlasnika Marijana Keserca. "Kad se govori o Europi i zaštiti okoliša, priča se jedna priča, a kad uđete u taj posao, onda je sve potpuno drugačije. Industrija automobila ne želi proizvoditi automobile koji idu na biodizel jer joj to nije u interesu. Zato se biodizel može koristiti samo kao aditiv dizelskim gorivima, i to do 5%", kaže Keserica. čija tvornica proizvodi do 600 t biodizela, no više taj segment ne namjerava razvijati jer to gorivo nema kome prodati, piše Business.hr