Hidroelektrana Vrdovo
    Nedjelja, 09 Listopad 2016 21:40

    Hidroelektrana Vrdovo

    Milijardu eura vrijedan projekt "Vis Viva" (živa sila), koji obuhvaća gradnju četiriju elektroenergetskih objekata u Dalmatinskoj zagori: kombi-kogeneracijsku plinsku elektranu Peruča s rasklopištem, reverzibilnu hidroelektranu RHE Vrdovo, dalekovod Hrvace – Konjsko te spojni plinovod Dugopolje – Peruča, ovoga je trenutka u fazi pribavljanja studije utjecaja na okoliš. Sukladno zakonskim propisima, u tom će procesu biti održana i javna rasprava, i to tijekom listopada, najavila je Andreja Pavlović Hauska, glasnogovornica tvrtke MCC.

    Za svaki od navedenih objekata studije je naručio ulagač u projekt (developer), a izradio "Elektroprojekt". Na javnu raspravu bit će upućene nakon što ih pregleda povjerenstvo Ministarstva zaštite okoliša i prirode te ocijeni da su cjelovite i stručno utemeljene.

    – Ova je lokacija izabrana zato što očekujemo minimalan utjecaj na okoliš. Svi će imati mogućnost uvida u studije i komentirati ih na javnim raspravama. U dva smo navrata već upoznali lokalnu zajednicu s projektom – kaže Ivan Vučković, koordinator izrade studija utjecaja na okoliš u "Elektroprojektu".

    Studije će stanovnicima Hrvaca i Sinja biti dostupne mjesec dana, a u tom razdoblju bit će organizirana i dva javna izlaganja – javno predstavljanje studija u tim mjestima. Ovisno o tome koliko će trajati procjene utjecaja na okoliš, ovisit će i rok ishođenja lokacijske dozvole za svaki od četiri objekta. Očekuju se krajem ove ili početkom 2017. godine. Plinska elektrana bi u tom slučaju počela s radom 2020. ili 2021., a ona reverzibilna 2022. ili 2023. godine.

    Na izgradnji koja će u kontinuitetu trajati tri, odnosno pet godina, bit će angažirano između pet i deset tisuća radnika, mahom na građevinskim radovima, što bi moglo potaknuti novi građevinski uzlet u Hrvatskoj, ocjenjuju u MCC-u.

    – Do sada je u projekt uloženo pet milijuna eura, do lokacijske dozvole će, očekuje se, biti uloženo oko šest milijuna eura – kaže Zoran Burić, direktor tvrtke MCC.

    – Projektne kuće koje su uključene u projekt financiraju svu dokumentaciju čija je izrada gotova. One su de facto suinvestitori projekta, a naplatu svojeg ulaganja očekuju kroz dolazak strateškog partnera – obrazložio je Burić.

    Developeri projekta, projektne tvrtke MCC i Vrdovo reverzibilne hidroelektrane računaju na različite izvore financiranja, poput strateških investitora, EIB ili Junckerova plana, isporučitelja usluga itd. Vrijednost ulaganja je oko milijardu eura, s tim da 600 milijuna eura otpada na reverzibilnu, a 400 milijuna na plinsku elektranu, uključujući i dalekovod i plinovod.

    U razvoju projekta sudjeluju i hrvatske tvrtke s brojnim referencijama u inženjeringu, projektiranju i zaštiti okoliša, pripremi stručne i tehničke podloge ("Elektroprojekt", Energetski institut "Hrvoje Požar", "Energocontrol", "Projektni biro Split", "Geoprojekt" i "Geokon Zagreb"), što je njihov ulog u projektu.

    Projekt "Vis Viva" može dati snažnu podršku većem korištenju obnovljivih izvora u proizvodnji električne energije, za što Hrvatska ima velike potencijale, i to je razlog gradnji ova četiri objekta u Dalmaciji, kažu u MCC-u. Osim voda, najveći potencijalni udio u proizvodnji električne energije ima energija vjetra, a upravo u Dalmaciji su tijekom posljednjih godina izgrađeni značajni novi kapaciteti za proizvodnju obnovljivih izvora energije.

    S druge strane, hrvatski elektroenergetski sustav ima sve veći problem s njihovim sigurnim prihvatom, zbog čega postaje sve važnija izgradnja elektroenergetskih objekata koji će omogućiti da se električna energija proizvedena iz vjetra i sunca isporučuje potrošačima kad je najpotrebnije.

    U sljedećih deset do petnaest godina, a pogotovo na dulji rok, sve više će trebati postrojenja koja omogućavaju fleksibilnu proizvodnju električne energije (visokoučinkovite plinske elektrane), skladištenje električne energije (reverzibilne hidroelektrane). U EU-u treba izgraditi više od 60 novih u odnosu na 170 trenutačno izgrađenih reverzibilnih hidroelektrana.

    Obnovljivi izvori energije imaju ključnu ulogu u smanjivanju globalnih emisija ugljikova dioksida i ublažavanju daljnjeg globalnog rasta temperature. Europska unija je odredila ambiciozne ciljeve za smanjenje emisija ugljikova dioksida, a najveći se rezovi očekuju baš u proizvodnji električne energije.

    Točnije, globalni ciljevi uključuju zadržavanje rasta prosječne temperature ispod dva Celzijeva stupnja u odnosu na predindustrijsko razdoblje (između 1850. i 1900. godine). EU je zbog toga odlučio smanjiti emisije stakleničkih plinova do 2050. godine, i to 80 do 95 posto u odnosu na 1990. i drastično smanjiti udio proizvodnje električne energije iz fosilnih goriva, na gotovo nula posto.

    Projekt "Vis Viva" (RHE Vrdovo i KKPE Peruča) će kao cjelina moći osigurati fleksibilnu proizvodnju od oko 500 MW do +1000 MW te sve pomoćne usluge u vrlo širokom rasponu, čime se može dugoročno pozicionirati kao jedan od najjačih "igrača" na tržištu električnom energijom u jugoistočnoj Europi.

    Plinska elektrana Peruča

    Kombi-kogeneracijska plinska elektrana Peruča, instalirane snage 450 MW električne i 50 MW toplinske energije, smjestit će se na desnoj obali akumulacijskog jezera Peruča. Toplinska energija planira se koristiti za zagrijavanje objekata u okolici elektrana, ali i plastenika za uzgoj voća, povrća i cvijeća koji se također planiraju podignuti u neposrednoj blizini. Elektrana će osigurati stabilan izvor električne energije, a potrošnjom od 500 milijuna prostornih metara plina godišnje profitabilnost magistralnog plinovoda kroz Dalmaciju.

    Hidroelektrana Vrdovo

    Reverzibilna hidroelektrana Vrdovo snage 2 x 270 MW u turbinskom režimu (2 x 245 MW u crpnom režimu) vodom će se napajati iz jezera Peruča, koje će se zasebnim cjevovodima transportirati do novog akumulacijskog bazena Ravno Vrdovo, smještenog na visinskoj razlici od 600 metara u odnosu na površinu jezera Peruča. Punit će se uz pomoć crpki vodom iz jezera Peruča u danima vikenda, a u radnim danima će akumulirana voda cjevovodima biti puštana na turbine ispod bazena. Bazen je ujedno i svojevrsni sustav za skladištenja energije, što je posebna prednost ovog objekta koji u kombinaciji s plinskom elektranom treba omogućiti sigurnost elektroenergetskog sustava.

    Dalekovod

    U okviru projekta, osim dvaju postrojenja za proizvodnju električne energije, izgradit će se i zasebno elektroenergetsko rasklopno postrojenje napona 400 kilovolti na koje će se priključiti buduće elektrane, te 400-kilovoltni dalekovod dužine 25 kilometara koji će rasklopište na Peruči spojiti s rasklopnim postrojenjem u Hrvacama (Rasklopno potrojenje Konjsko). Tim će dalekovodom u elektroenergetski sustav Hrvatske godišnje ulaziti dodatnih 1000 megavata električne energije proizvedene u dvjema elektranama.
    www.slobodnadalmacija.hr

     

    PERUCA 1

     

    Predstavljen projekt gradnje TE na plin i RHE u Dalmaciji

    U javnu raspravu uskoro kreću Studije utjecaja na okoliš za veći energetski projekt na području Dalmacije zamišljen kao podrška radu obnovljivih izvora energije. Riječ je o projektu Vis Viva, koji podrazumijeva gradnju kogeneracijske plinske elektrane Peruća, reverzibilne hidroelektrane Vrdovo, spojnog plinovoda Dugopolje-Peruća i dalekovoda Hrvace-Konjsko s rasklopištem. Ulaganje je vrijedno oko milijardu eura za koje se traže investitori. Radi se o privatnom pothvatu u vlasništvu projektnih tvrtki MCC i Vrdovo reverzibilne hidroelektrane za koje pripremu stručne i tehničke podloge radi skupina hrvatskih tvrtki s brojnim referencama u inženjeringu, projektiranju i zaštiti okoliša, a to su Elektroprojekt, Energetski institut Hrvoje Požar, Energocontrol, Projektni biro Split, Geoprojekt i Geokon Zagreb, što je njihov ulog u projektu.

    Kombi kogeneracijska plinska elektrana Peruća instalirane snage 450 MW električne i 50 MW toplinske energije trebala bi se smjestiti na desnoj obali akumulacijskog jezera Peruća. Elektrana bi trebala osigurati stabilan izvor električne energije, a s potrošnjom od 500 milijuna m3 plina godišnje profitabilnost magistralnog plinovoda kroz Dalmaciju. Autori projekta tvrde da je lokacija reverzibilne elektrane vrlo povoljna. Postojeće akumulacijsko jezero ima više od 500 milijuna kubika, a sa 600 metara visinske razlike na nadmorskoj visini od preko 900 metara je udolina Ravno Vrdovo. RHE Vrdovo trebala bi imati dva agregata. Svaki će u turbinskom radu davati snagu od 270 MW za proizvodnju, a u pumpnom 245 MW za spremanje viškova energije. Za spremanje viškova trebao bi se izgraditi novi akumulacijski bazen u udolini Ravno Vrdovo, a donja i gornja akumulacija povezat će se tlačnim tunelom. Svi dijelovi elektrane, osim gornje akumulacije, trebali bi biti izgrađeni pod zemljom. Uz plinsku elektranu trebao bi se izgraditi plinovod od plinskog čvora u Dugopolju do nove stanice Peruća i dalekovod od TS Hrvace do TS Konjsko. Dva prijenosna sustava od 400 kV funkcionirat će neovisno jedan o drugome. Projekt je usklađen s prostorno-planskom dokumentacijom općine i županije, a zatraženo je da se svi objekti uvrste i u Strategiju i Program prostornog uređenja RH.

    Neto sadašnja vrijednost projekta je pozitivna, kao i stopa povrata kapitala. „Volumen investicije može polučiti interes ne samo regionalno poznatih ulagača, već i druge investicijske zajednice. Projekt u cijelosti pa čak i promatran kao dvije zasebne investicijske cjeline, plinska i reverzibilna elektrana, sugerira atraktivan povrat na ulaganje“ tvrdi Ivan Fabijančić, financijski savjetnik projekta. Do sada je u projekt uloženo pet milijuna eura, do lokacijske dozvole se očekuje da će biti uloženo oko šest milijuna eura. Projektne kuće financiraju izradu svu dokumentaciju i de facto suinvestitori projekta, a naplatu svojeg ulaganja očekuju kroz dolazak strateškog partnera.
    www.energetika-net.com

     

    PERUCA 2

     

    ENERGETSKA REVOLUCIJA Prvo privatno ulaganje hrvatskih tvrtki u plinsku elektranu i hidroelektranu

    Šest hrvatskih tvrtki iza kojih stoji privatni kapital razvija projekt izgradnje kombi generacijske plinske elektrane Peruća i reverzibilne hidroelektrane RHE Vrdovo kojim bi se cijeloj Dalmaciji do 2022. osigurala energetska neovisnost

    Podalje od aktualnih političkih previranja, u tišini i daleko od očiju javnosti, šest hrvatskih tvrtki razvija projekt izgradnje kombi kogeneracijske plinske elektrane Peruća i reverzibilne hidroelektrane RHE Vrdovo vrijedan oko milijardu eura, a koji bi, kada 2022. u potpunosti bude dovršen, južnom dijelu zemlje trebao osigurati dovoljne količine energije i potrebnu energetsku stabilnost i sigurnost. Projekt iza kojega stoji privatni kapital, simbolično nazvan Vis Viva ili Živa sila, u vlasništvu je zagrebačkih projektnih tvrtki MCC i Vrdovo reverzibilne elektrane, a uz dvije spomenute elektrane uključivat će i spojni plinovod Dugopolje-Peruća te dalekovod Peruća-Konjsko s rasklopištem u TS Hrvace. U okviru projekta računa se i na veliki potencijal izgradnje sunčanih i vjetroelektrana u neposrednom okruženju. Projekt računa i na veliki potencijal izgradnje sunčanih i vjetroelektrana u neposrednom okruženju.

    U sklopu projekta gradit će se kombi kogeneracijska plinska elektrana Peruća snage 450 megavata (MW) električne energije i 50 MW toplinske energije koja se planira iskoristiti za zagrijavanje objekata u okolici elektrana, ali i plastenika za uzgoj voća, povrća i cvijeća koji se također planiraju podignuti u neposrednoj blizini. Reverzibilna hidroelektrana Vrdovo snage 2 x 270 MW u turbinskom režimu (2 x 245 MW u crpnom režimu) vodom će se napajati iz jezera Peruća, koje će se zasebnim cjevovodima transportirati do novog akumulacijskog bazena Ravno Vrdovo, smještenog na visinskoj razlici od 600 metara u odnosu na površinu jezera Peruća. Punit će se uz pomoć crpki vodom iz jezera Peruća u danima vikenda, a u radnim danima akumulirana voda bit će cjevovodima puštana na turbine smještene ispod bazena. Bazen je ujedno i svojevrsni sustav skladištenja izvora energije. Kompletan sustav cijevi za punjenje i pražnjenje bazena i turbina za proizvodnju električne energije bit će ukopan u tlo. U okviru projekta, osim dvaju postrojenja za proizvodnju električne energije, izgradit će se i zasebno elektroenergetsko rasklopno postrojenje napona 400 kilovolti na koje će se priključiti buduće elektrane te 400-kilovoltni dalekovod dužine 25 kilometara koji će rasklopište na Perući spojiti s rasklopnim postrojenjem u Hrvacama kod Sinja (Rasklopno postrojenje Konjsko). Tim dalekovodom će u elektroenergetski sustav Hrvatske godišnje ulaziti dodatnih 1000 MW električne energije proizvedene u dvije spomenute elektrane, što je i ključni trenutak posebno važan za hrvatski energetski sustav jer će dva buduća energetska objekta osiguravati stabilne izvore energije. Za opskrbu kogeneracijske plinske elektrane izgradit će se i spojni plinovod na postojeći magistralni plinovod Bosiljevo – Sinj koji će garantirati stalnu opskrbu potrebnim energentom. Jedna od posebnosti i zanimljivosti ovoga projekta jest i predviđena mogućnost da se plin kao energent u jednoj od narednih faza obogaćuje vodikom dobivenim elektrolizom od viška energije. Tako proizvedeni vodik pohranjuje se i naknadno dodaje prirodnom plinu u procesu izgaranja na plinskoj turbini, čime se smanjuje potrošnja plina i ostvaruju uštede u proizvodnji električne energije.

    Direktor tvrtke MCC, jednog od nositelja projekta, Zoran Burić napominje da su s projektom od početka upoznate sve nadležne državne institucije, a imaju i podršku Hrvatske elektroprivrede. HEP je od početka upoznat s projektom i dao je suglasnost za njegovo uključivanje u prostorne planove energetskih objekata u Hrvatskoj, a Burić dodaje i da je HEP pozvan da, ako su zainteresirani, sudjeluju u projektu kao jedan od mogućih partnera. Suradnja je uspostavljena i s glavnim operatorom plinskog sustava Plinacrom, koji je iznimno zainteresiran za izgradnju buduće plinske elektrane koja će kao stabilni potrošač u prosjeku trošiti između 0,3 do 0,5 milijardi kubičnih metara plina na godinu. Također kaže da projekt Vis Viva ima punu podršku i brojnih državnih agencija i tvrtki. “Podržao nas je i Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija (CEI), čiji je osnovni zadatak priprema dokumentacije za energetske projekte od strateške važnosti za Hrvatsku, a mi prema gotovo svim elementima zadovoljavamo uvjete da budemo strateški projekt. Jedino što nam u ovoj fazi nedostaje da bismo doista i bili proglašeni strateškim projektom jest zadovoljavanje zakonskog uvjeta prema kojemu moramo imati osiguran iznos financiranja u visini od najmanje 10 posto ukupne investicije. Nažalost, aktualni zakonski propisi ne prepoznaju pojam ‘developera’, odnosno razrađivača projekta u ovoj fazi, no nama je sama podrška CEI-ja značajan plus u razgovorima s budućim partnerima i investitorima”, objašnjava Burić. Dodaje i da podršku projektu daje i Državni ured za upravljanje državnom imovinom (DUUDI), koji je spreman prepustiti pravo korištenja državnog zemljišta za buduće objekte. Gotovo polovina zemljišta na kojem će se graditi elektroenergetski objekti u sklopu projekta u državnom je vlasništvu te će s DUUDI-jem nakon ishođenja lokacijske dozvole biti sklopljen ugovor o služnosti zemljišta na rok od 30 godina s naknadnom mogućnošću produženja tog roka, ili pak ugovor o pravu građenja. Prostor budućeg akumulacijskog bazena u udolini Ravno Vrdovo iznad Peruće, površine oko 80 hektara, u većinskom je privatnom vlasništvu, no Burić vjeruje da će taj dio posla vezan uz otkup zemljišta biti odrađen bez većih problema i poteškoća. Posao oko sređivanja zemljišno-knjižnih izvadaka i istovremeno prezentacija projekta pred lokalnom samoupravom i stanovništvom općine Hrvace, na čijem će se teritoriju graditi elektrane, već je započet, a budući da lokalna zajednica podržava projekt, Burić vjeruje da će ponuđenu cijenu otkupa, za koju ističe da je vrlo povoljna,naposljetku prihvatiti i vlasnici zemljišta.

    Dosad je u početnu fazu prikupljanja dozvola i pripremu dokumentacije uloženo nekoliko milijuna eura, a tvrtke MCC i Vrdovo reverzibilne elektrane računaju na potencijalne investitore, pa i na EU

    Do ovog trenutka dovršena je pripremna dokumentacija na temelju koje će, prema očekivanjima vlasnika projekta, do kraja ove godine ili početkom sljedeće biti ishođena lokacijska dozvola za buduće elektrane, a paralelno s pripremom “papirnatog” dijela posla, traje i potraga za investitorima koji će uložiti svoj novac u buduće energetske objekte. Do sada je u početnu fazu prikupljanja dozvola i pripremu dokumentacije uloženo nekoliko milijuna eura, a Zoran Burić napominje da nakon dovršenja upravnog postupka i kompletiranja potrebne dokumentacije, u okviru čega se do listopada ove godine nakon provedenih javnih rasprava u Hrvacama i Sinju očekuje zeleno svjetlo Ministarstva zaštite okoliša i prirode za studiju utjecaja na okoliš, a dovršene su studije izvedivosti, stručne i tehničke podloge i pribavljene potrebne dozvole, slijedi i dobivanje lokacijske dozvole te komercijalno i financijsko strukturiranje i razrada glavnog projekta s kojim će se izaći pred zainteresirane investitore. Projekt je razvijen uz stručno znanje i višegodišnje iskustvo djelatnika tvrtki Elektroprojekt Zagreb, Projektni biro Split, Energetskog instituta “Hrvoje Požar” te zagrebačkih tvrtki EnergoControl, Geoprojekt i Geokon.

    Burić posebno naglašava da je u čitav projekt od samog početka aktivno bila uključena i lokalna zajednica te da imaju aktivnu podršku Splitsko-dalmatinske županije i općine Hrvace, uz čiju suradnju se i određivala lokacija budućih objekata i čije se mišljenje uvažavalo, budući da je upravo suradnja s lokalnom zajednicom važna za buduće donošenje prostornog plana. “Lokalna zajednica je u našem slučaju bila inicijator izmjena prostornog plana koji će omogućiti realizaciju projekta Vis Viva i izgradnju objekata. Stoga mogu reći da imamo doista dobru suradnju s lokalnom zajednicom koja nas podržava, a i prije samog početka proveli smo ispitivanje javnog mišljenja među stanovništvom na području jezera Peruća i općine Hrvace, kako bismo vidjeli kako ‘dišu’, što znaju o projektu i koje im informacije nedostaju”, zaključio je Burić, dodajući kako je pritom posebna pažnja posvećena poštivanju europskih regulativa. Jedno od pitanja vezanih uz ovaj projekt, a koje je bilo od posebne važnosti upravo za lokalnu zajednicu, jest i otvaranje novih radnih mjesta za lokalno stanovništvo, kako u samim energetskim objektima, tako i u planiranim plastenicima za uzgoj bilja koji će koristiti toplinsku energiju. Također su, kaže, prilikom određivanja lokacije budućih elektrana i planiranja samih objekata konzultirali i biologe kako bi maksimalno smanjili negativan utjecaj objekata budućih energana na živi svijet, posebno na životinje i njihova staništa, a konačnu riječ o tome dat će i studija utjecaja na okoliš, za koju Burić vjeruje da će biti prihvaćena bez zamjerki.

    HEP je pozvan da sudjeluje u projektu kao jedan od mogućih partnera. Suradnja je uspostavljena i s glavnim operatorom plinskog sustava Plinacrom, koji je zainteresiran za izgradnju buduće plinske elektrane

    Početkom lipnja je u općini Hrvace, na čijem će teritoriju biti izgrađene elektrane, održana i prva sjednica stručnog povjerenstva za praćenje izgradnje plinske elektrane, dalekovoda i plinovoda, što je svojevrsni uvod u javnu raspravu o projektu. Stručno povjerenstvo je, prema Burićevim riječima, razgledalo lokaciju, razgovaralo se o detaljima studije utjecaja na okoliš, a nakon njihova očitovanja o dokumentu studije u kolovozu ove godine pokreće se i javna rasprava o sva tri objekta, tijekom koje će lokalna zajednica imati priliku kroz javna izlaganja i prezentacije u općini Hrvace, ali i u obližnjem Sinju, upoznati se sa svim detaljima budućih energetskih objekata te će moći iznijeti svoje primjedbe na projekt. Zasebni postupak i javna rasprava također će paralelno biti pokrenuti i za objekt reverzibilne hidroelektrane Vrdovo. Bude li sve teklo po planu i zacrtanom dinamikom, već iduće, 2017. godine nositelji projekta planiraju na temelju lokacijske dozvole ishoditi i građevinsku dozvolu, potom i raspisati natječaj za izvođače radova i isporučitelje opreme te iste godine započeti s izgradnjom objekata. Dovršetak izgradnje i opremanja kogeneracijske plinske elektrane Peruća planiran je za 2020. godinu, a reverzibilne hidroelektrane Vrdovo 2022. godine. Tvrtke MCC i Vrdovo reverzibilne elektrane kao nositelji projekta računaju na potencijalne investitore kojima će projekt uskoro biti predstavljen, no ne odbacuju i mogućnost financiranja novcem iz Velikog investicijskog plana za Europu, poznatijeg kao Junckerov plan, ili pak iz raspoloživih fondova Europske unije. U svakom slučaju, početak izgradnje oba energetska objekta označit će kraj dugog “sušnog” razdoblja u kojem u Dalmaciji nije izgrađeno ijedno novo postrojenje za proizvodnju električne energije te bi tim projektom jug Hrvatske konačno trebao dobiti trajni i stabilni izvor energije.
    www.nacional.hr

     

    PERUCA 3

     

    Ravno Vrdovo, prvi privatni projekt gradnje hidroelektrane

    Investicija vrijedna 600 milijuna eura iduće bi godine trebala dobiti lokacijsku dozvolu. Plomin, Ombla, Kosinj toponimi su koje već i šira javnost prepoznaje kao lokacije budućih elektroenergetskih investicija u Hrvatskoj. No, za Ravno Vrdovo rijetki su čuli, čak i u stručnoj javnosti. Pa ipak, upravo ta dinarska udolina nedaleko od Hrvaca lokacija je možda i najzanimljivijeg energetskog projekta koji se u Hrvatskoj trenutačno razvija. Radi se o projektu gradnje reverzibilne hidroelektrane vrijednom oko 600 milijuna eura, na čijem čelu stoji Ivica Jakić, poznati energetski konzultant i poduzetnik.

    Iako je već više od trideset godina profesionalno vezan uz Švicarsku, a već godinama figurira kao regionalni zastupnik velike švicarske energetske kompanije Alpiq, projekt u Vrdovu njegova je privatna inicijativa koju već, zajedno s nekoliko partnera, nekoliko godina intenzivno razvija. Utoliko, već i samo zbog toga što se radi o privatnom projektu gradnje hidroelektrane, što je apsolutni presedan u Hrvatskoj, projekt RHE Vrdovo je specifičan. No, kako objašnjava Jakić, i ne samo zbog toga.

    – Svatko tko razumije velike promjene koje se trenutačno događaju na europskom energetskom tržištu, lako će shvatiti da je ovo trenutačno najvažniji projekt u Hrvatskoj elektroenergetici. Naime, velikom revolucijom u proizvodnji energije iz obnovljivih izvora trajno se promijenilo okruženje za gradnju konvencionalnih elektrana. Na tržištu, i uz pravila EU, danas je vrlo teško naći računicu za gradnju novih objekata namijenjenih proizvodnji tzv. bazne energije. Europi su potrebne elektrane koje će služiti za balansiranje ponude i potražnje u elektroenergetskom sustavu. Takva vršna energija i dalje se skupo plaća, a poseban deficit takvih kapaciteta postoji u našoj široj regiji. Gradnjom RHE Vrdovo Hrvatska bi dobila vrhunsku balansirajuću elektranu od 550 megavata. Sličnog projekta, sa sličnim performansama u tako visokom stupnju pripreme realizacije u regiji naprosto nema – tvrdi Jakić.

    No, koje su to performanse Jakićeva projekta na Cetini? Prvenstveno, bitna je činjenica da se radi o reverzibilnoj hidroelektrani. Klasične, protočne hidroelektrane smještene su na rijekama i njihova proizvodnja potpuno ovisi o trenutačnom toku tih rijeka, bez mogućnosti upravljanja tom proizvodnjom. Akumulacijske hidroelektrane smještene su uz akumulacijska jezera, što daje mogućnost djelomičnog upravljanja proizvodnjom kroz kontrolu toka vode iz jezera. No, potpunu kontrolu nad proizvodnjom daju jedino reverzibilne hidroelektrane – koje funkcioniraju na principu dva spojena akumulacijska jezera smještena na različitim nadmorskim visinama. Osnovni princip njihova rada jest da proizvode energiju puštanjem vode iz višeg u niže jezero u trenucima kad je potražnja za energijom (i njezina cijena visoka), a onda pumpaju vodu ponovno iz nižeg u više jezero kad je potražnja za energijom manja. Na toj razlici količine i cijene proizvedene i potrošene energije ostvaruje se profit.

    Dakako, u smislu energetske bilance, takav način rada je nelogičan, s obzirom na to da je potrošnja energije za pumpanje vode uzvodno veća od količine proizvedene kad se pusti nizvodno, a takav deficit upravo je i razlog zašto su se u prošlosti takve elektrane gradile iznimno rijetko, u slučaju potrebe za dugoročnom opcijom zbrinjavanja noćnih viškova energije. Ipak, razvojem obnovljivih izvora energije te su se potrebe znatno povećale. Naime, osnovna odlika rada vjetroelektrana i solarnih elektrana jest stohastičnost. Pojednostavljeno rečeno, one rade samo onda kad i koliko vjetar puše odnosno sunce sja, a standardni dio programa poticaja takvih objekata u Europi, pa i Hrvatskoj, jest da im je garantirano prvenstvo pristupa mreži, što znači da operator ima obvezu prihvatiti koliko god energije proizvedu u bilo kojem trenutku. Kako je osnova elektroenergetskog sustava to da u svakom trenutku potrošnja energije mora biti jednaka proizvodnji, takav nepredvidljiv način rada izaziva velike probleme za operatore sustava, jer im se događa da su u određenim trenucima zbog slabog rada tih “zelenih” elektrana suočeni s nestašicom energije, a u drugom zbog povećane proizvodnje, primjerice noću, s viškovima energije koje negdje moraju zbrinuti. Najjednostavnije rješenje za takve probleme upravo su reverzibilne hidroelektrane, koje funkcioniraju kao goleme baterije i tako uravnotežuju diskrepancije između ponude i potražnje.

    Imamo veći postotak teritorija pod zaštitom od ijedne europske države. Srećom, naša lokacija nije pod ekološkom mrežom

    Ivica Jakić

    U Hrvatskoj, inače, funkcioniraju dvije reverzibilne hidroelektrane – mala RHE Lepenica i velika RHE Velebit, snage 276 megavata, smještena na rijeci Zrmanji nedaleko od Obrovca. Elektrana u Vrdovu trebala bi biti dvostruko jača, a prednost joj je i to što bi kao donji bazen trebala koristiti već postojeće akumulacijsko jezero Peruću. Prema Jakićevim riječima, sličnih elektrana s tako velikim donjim jezerom u regiji nema, a u odnosu na konkurentske hidroenergetske projekte koji se trenutačno razvijaju u Hrvatskoj ima i još jednu prednost – ne nalazi se u području zaštićene ekološke mreže Natura 2000.

    – Svi HEP-ovi razvojni projekti u ovom sektoru – Ombla, Senj-Kosinj, objekti na Dravi – nalaze se u ekološki zaštićenim područjima i to znatno otežava njihovu realizaciju. Bojim se da smo u tom segmentu zaštite okoliša ipak malo pretjerali, imamo veći postotak teritorija pod zaštitom od ijedne europske države. Srećom, naša lokacija nije pod ekološkom mrežom, projekt je uvršten i u prostorne planove, a podržava ga i lokalna zajednica – objašnjava Jakić.

    Inače, na razvoju projektne dokumentacije angažirani su domaći stručnjaci iz Elektroprojekta, Projektnog biroa Split i tvrtke Energocontrol, a Jakić očekuje kako bi sredinom sljedeće godine mogli imati i lokacijsku dozvolu. S tim papirom u ruci, tražit će partnere koji su spremni investirati u projekt. HEP, kao prirodni partner, zasad – barem službeno – ne pokazuje naročiti interes za projekt, možda i zato što u svojim dugoročnim planovima razmatra gradnju dviju vlastitih reverzibilnih hidroelektrana – RHE Korita snage 660 megavata nešto nizvodnije od Perućkog jezera na Cetini, te unaprijeđenje postojeće HE Vinodol u crpni objekt gradnjom gornjeg bazena. Ipak, ako HEP i ne bude zainteresiran, očekuje da će naći partnere. Ulaganja u hidroenergetske objekte, s obzirom na njihovu nisku proizvodnu cijenu i dugi životni vijek u načelu su zanimljiva velikim institucionalnim investitorima, poput mirovinskih fondova.

    Osnovna računica Jakića i njegovih suradnika predviđa da će projekt imati godišnju stopu profitabilnosti od 7,9 posto, te da će se povrat ulaganja ostvariti nakon 13 godina. Projekti gradnje hidroelektrana u načelu su konzervativni projekti u kojima se koriste već renomirana tehnička i tehnološka rješenja, no svaki projekt, pa tako i ovaj, obuhvaća i određene rizike. Primjerice, s obzirom na krašku geologiju, veliki rizik kod gradnje akumulacijskih jezera je procjeđivanje odnosno curenje vode u podzemlje. Primjer toga je akumulacijsko Buško jezero ili Buško blato smješteno u susjednoj BiH iz kojeg se napaja HEP-ova hidroelektrana Orlovac, a čija je iskoristivost, unatoč golemoj površini, vrlo ograničena upravo zbog nekontroliranog odljeva vode. Ipak, Jakić tvrdi da moderne tehnologije imaju kvalitetna rješenja za takve probleme, a da bi RHE Vrdovo u konačnici trebala rezultirati optimizacijom rada i povećanjem proizvodnje HEP-ovih elektrana smještenih nizvodnije na Cetini – Orlova, Đale i Zakučac. No, krene li u realizaciju projekt na Vrdovu, trebala bi to biti tek prva faza energetskog investicijskog programa koji pripremaju Jakić i njegovi suradnici. Druga faza trebala bi se realizirati gradnjom plinske kombinirane termoelektrane na lokaciji uz samo Perućko jezero. Iako konvencionalna logika nalaže da se plinske elektrane u načelu grade u gradskim središtima ili uz veće industrijske komplekse, gdje imaju mogućnost plasmana toplinske energije koju također proizvode. Ipak, prema ideji koju razrađuje zagrebački Elektroprojekt, elektrana snage 425 megavata svoju bi toplinu koristila za zagrijavanje velikih staklenika koji bi se gradili u Hrvatačkom polju.

    Naš magistralni plinovod u Dalmaciji zbog slabe potrošnje i spore plinofikacije je prazan, a uskoro se planira i realizacija jadransko-jonskog plinovoda. Da bi sve to funkcioniralo, u Dalmaciji je potreban jedan veliki potrošač plina, a takvog u industriji nema niti će biti. Dakle, jedna takva elektrana ispunila bi tu ulogu, a s druge strane temeljem svoje tehnološke fleksibilnosti rada služila za balansiranje rada hrvatskih vjetroelektrana kojih je većina smještena u Zadarskoj, Šibensko-kninskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji. Gradnjom te elektrane, uz RHE Vrdovo i postojeće objekte u južnoj Hrvatskoj, bila bi stvorena jaka i fleksibilna proizvodna baza čiji bi puni potencijal bio realiziran podmorskim spajanjem s talijanskim elektroenergetskim sustavom – tvrdi Jakić. Ideja postavljanja podmorskog elektroenergetskog kabela kojim bi se omogućili dvosmjerni transferi električne energije preko Jadrana nije nova.

    Tijekom posljednjih dvadeset godina taj se kabel planirao na više lokacija, najozbiljnije u Crnoj Gori, no planiranu je rutu stopirala Hrvatska jer je prolazila kroz hrvatski dio epikontinentalnog pojasa na kojem je Hrvatska planirala istraživati naftu. Prema Jakićevu konceptu, podmorska trasa išla bi od Marine kod Trogira do mjesta Villanova u blizini Pescare, dok bi kabel u Hrvatskoj kretao od velike trafostanice Konjsko iznad Splita. Na taj način, energija proizvedena na području Dalmacije mogla bi biti najbržim mogućim putem transferirana i na talijansko tržište. RHE Vrdovo, utoliko, moglo bi biti prvi korak u pretvorbi Dalmacije u značajno mediteransko elektroenergetsko središte.

    Na čelu projekta energetski konzultant Ivica Jakić

    Iako je već više od trideset godina profesionalno vezan uz Švicarsku, a već godinama figurira kao regionalni zastupnik velike švicarske energetske kompanije Alpiq, projekt u Vrdovu njegova je privatna inicijativa koju, zajedno s partnerima, intenzivno razvija već nekoliko godina.
    www.vecernji.hr

     

    PERUCA 4

     

    Općina Hrvace ne želi plinsku elektranu na Perući

    Živa sila našla se pred zidom u općini Hrvace. Krajem prošlog tjedna održano je vrlo burno javno izlaganje Studije utjecaja na okoliš projekata grupacije Vis Viva (Živa sila). Mještanima se najspornijom učinila kombi-kogeneracijska plinska elektrana Peruća. Nakon što su protivljenje izgradnji elektrane izrazili mještani Hrvaca i OO HDZ-a Hrvace, hrvatačko Općinsko vijeće donijelo je odluku o odustajanju od svih aktivnosti po pitanju izgradnje elektrane. OO HDZ-a Hrvace predložio je odmah svom Klubu vijećnika da Općinsko vijeće donese odluku o odustajanju od daljnjih aktivnosti po pitanju izgradnje. Vijeće je preko noći takvu odluku donijelo jednoglasno. "Mi smo sinoć na Vijeću donijeli jednoglasnu odluku da odustajemo od svih aktivnosti u svezi izgradnje KKPE Peruća. Također smo donijeli jednoglasnu odluku da se ista briše iz prostorno planske dokumentacije Općine Hrvace", istaknuo je predsjednik Općinskog vijeća Ante Prolić na portalu Ferata. Prema zakonu, općina ne može samostalno odlučivati o uklanjanju objekata iz prostornog plana, već joj za to treba blagoslov župana. U općini s 3.600 stanovnika tijekom javne rasprave prikupljeno je više od 800 potpisa protiv projekta plinske elektrane, dok mještani na sreću nisu imali zamjerki za reverzibilnu hidroelektranu Vrdovo. Sada se treba održati i javno izlaganje o projektu dalekovoda Peruća-Konjsko s rasklopištem i plinovoda Dugopolje-Peruća, a ne bi bilo neočekivano da se investitori i tu susretnu s opozicijom. „ "U svim našim dosadašnjim razgovorima s predstavnicima Općine Hrvace ni jednom nismo stekli dojam da postoji nešto sporno u izgradnji visokoučinkovite plinske elektrane. Duboko smo iznenađeni ovakvim razvojem događaja i izrazito neprijateljskim stavovima pojedinih mještana. Nastojat ćemo u daljnjem tijeku javne rasprave pojasniti ključne utjecaje i nastaviti razgovarati sa svim ključnim akterima“, izjavio je Zoran Burić, direktor projektnih tvrtki koje razvijaju Vis Vivu, a javnu raspravu produžili su do kraja godine. Prva prezentacija projekta održana je sredinom 2015., mještani su bili sustavno informirani a za tu priliku tiskano je i podijeljeno par stotina brošura s prikazom projekta. Javno izlaganje bilo je vrlo burno pa i incidentno, a jedan od mještana čak je i pokidao knjigu primjedaba, otevši je iz ruke izrađivaču. Transparentan pristup i otvorenost prema javnosti ipak nije spriječilo pojedince da u petak zaključe da im se radi iza leđa, da im se "podvaljuje" dimnjak iz kojeg će sukljati otrovni plinovi pa čak i konstatacije pojedinih političara da će to biti spalionica otpada. Čini se da je ovaj razvoj događaja danak predizbornim aktivnostima uoči predstojećih lokalnih izbora, jer 2013. općinsko vijeće podržalo je projekte i to izmjenama prostorno-planske dokumentacije.
    www.energetika-net.com

     

    POSAO DESETLJEĆA U SRCU ZAGORE Na Peruči se gradi veliki energetski kompleks ukupne vrijednosti milijardu eura koji će preporoditi pet malih općina

    Javna rasprava o studijama utjecaja na okoliš za gradnju dvaju energetskih objekata na području općine Hrvace te dalekovoda Hrvace - Konjsko s rasklopnim postrojenjem i spojnog plinovoda Dugopolje - Peruča na području pet općina na potezu od Hrvaca do Dugopolja trebala je jučer biti završena.

    Riječ je o projektu Vis Viva, koji već šest godina razvijaju projektne tvrtke MCC ekskluzivne nekretnine i Vrdovo reverzibilne hidroelektrane. Njihova je jedina svrha razvoj ovih energetskih objekata.

    Podzemna elektrana

    Ukupna investicija, koja bi trebala iznositi milijardu eura, uključuje gradnju reverzibilne hidroelektrane Vrdovo, instalirane snage dva puta po 270 MW u turbinskom načinu rada za proizvodnju električne energije te dva puta po 245 MW u crpnom režimu rada, zaduženom za spremanje viškova energije. Gradnja ove hidroelektrane uključuje i gradnju gornjeg akumulacijskog jezera u udolini Ravno vrdovo na visinskoj razlici od oko 600 metara, koje bi s hidroelektranom bilo spojeno dovodno-odvodnim tlačnim tunelom. Zanimljivo je da je gradnja hidroelektrane planirana pod zemljom, na lokaciji između akumulacijskog jezera Peruča i udoline Ravno vrdovo.

    Drugi objekt je gradnja kombinirane kogeneracijske plinske elektrane Peruča, instalirane snage 450 MW za proizvodnju električne energije te 50 MW za proizvodnju toplinske energije. Spojni plinovod Dugopolje - Peruča, dužine 24 kilometra, spojio bi se na magistralni plinovod Bosiljevo - Dugopolje.

    Gradnjom 25-kilometarskog dalekovoda Hrvace - Konjsko s rasklopnim postrojenjem trebao bi se omogućiti prijenos električne energije između ta dva mjesta. Sve studije utjecaja ovih objekata na okoliš izradio je Elektroprojekt, a prije nego što su stavljene na javnu raspravu, posebno stručno povjerenstvo Ministarstva zaštite okoliša i energetike ocijenilo ih je cjelovitima i stručno utemeljenima. Studije utjecaja na okoliš opisuju zahvat i njegove utjecaje te daju prijedlog mjera zaštite i praćenja okoliša.

    Rok do kojega se mogu uputiti pisane primjedbe na ove četiri studije utjecaja na okoliš, na koje će Elektroprojekt pripremiti odgovore i uputiti ih posebnim stručnim povjerenstvima, istječe zadnjim danom ove godine. Gradnja ovih objekata izazvala je veliko zanimanje stanovnika Hrvaca, koji su sudjelovali u javnoj raspravi. Dok se kod studije utjecaja na okoliš pri gradnji reverzibilne hidroelektrane Vrdovo ne očekuju značajnije primjedbe jer je građane na raspravi zanimala uglavnom cijena otkupa zemljišta, gradnja kombinirane kogeneracijske plinske elektrane Peruča izazvala je protivljenje dijela stanovništva. Premda se gradi na prostoru bivšeg kamenoloma, protivnici njezine gradnje tvrde da će narušiti ekološku ravnotežu. Početkom 2017. godine očekuje se sastanak stručnih povjerenstava te donošenje odluke o tome jesu li ovi objekti prihvatljivi za okoliš.

    Čista voda i zrak

    Direktor projektnih tvrtki MCC ekskluzivne nekretnine i Vrdovo reverzibilne hidroelektrane, Zoran Burić, tvrdi da je projekt od samog početka vrlo stručno vođen te kako su studije pokazale da energetski objekti neće imati štetan utjecaj na okoliš i zdravlje ljudi, a cetinski će kraj i dalje imati čistu vodu, zrak i tlo.

    - Ovi energetski objekti pomažu daljnjem razvoju obnovljivih izvora energije, pa tako i održivom razvoju ovoga kraja i Hrvatske. Elektroprojekt će obraditi sve pristigle komentare i eventualno dopuniti studije. Povjerenstva bi potom trebala još jednom procijeniti utjecaje ovih objekata i, nadam se, dati zeleno svjetlo na studije kako bi se projekt nastavio razvijati - pojašnjava Zoran Burić.

    Projektne su tvrtke u posljednjih pet godina investirale nekoliko milijuna eura u izradu stručnih i tehničkih podloga te rješavanje vlasničko-imovinskih odnosa. Tijekom savjetovanja s javnošću u srpnju 2015. godine poslan je prijedlog Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja da se sva četiri objekta uvrste u Strategiju i program prostornog uređenja Republike Hrvatske. Oba velika objekta već su uvrštena u prostorne planove Općine Hrvace i Splitsko-dalmatinske županije. Projekt Vis Viva zanimljiv je i zato što je jedini u cijelosti hrvatski projekt objavljen na Europskom portalu projekata ulaganja u sklopu Junckerova plana.

    Burić naglašava da je kombinirana kogeneracijska plinska elektrana Peruča tehnološki vrlo učinkovita te koristi naprednu tehnologiju koja pridonosi smanjenju emisija ugljičnog dioksida.

    Tjedni režim rada

    - Iskoristivost topline koja se koristi pri proizvodnji električne energije izuzetno je visoka. Ta bi se toplina koristila za proizvodnju dodatne električne energije, ali i za grijanje staklenika u poljoprivrednoj proizvodnji - ističe Burić.

    Prema njegovu predviđanju, studija utjecaja na okoliš reverzibilne hidroelektrane Vrdovo trebala bi u veljači 2017. godine doći pred stručno povjerenstvo koje treba dati svoje konačno mišljenje prije odluke Ministarstva zaštite okoliša i energetike. Burić predviđa da će zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole predati u ožujku, a do ljeta 2017. nada se dobivanju lokacijske dozvole.

    - Što se tiče financijskih partnera i strateških ulagača za realizaciju ovog projekta, mogu reći da postoji velik interes, a nakon ishođenja lokacijske dozvole, u 2018. godini očekujem početak radova na iskopu i ostalih građevinskih radova te nabavljanje opreme. Vrijednost projekta reverzibilne hidroelektrane Vrdovo je oko 540 milijuna eura - pojašnjava Zoran Burić.

    Uspoređujući je s reverzibilnom hidroelektranom kakva je sagrađena u Obrovcu, Burić kaže da se obrovačka temelji na noćnoj akumulaciji, a ova na Vrdovu temeljila bi se na većoj iskoristivosti i modernijoj tehnologiji te, umjesto noćnog, na tjednom režimu rada.

    - Njezina je uloga spremanje energije iz obnovljivih izvora. Reverzibilne elektrane su produžena ruka obnovljivih izvora energije i najbolje funkcioniraju u simbiozi s obnovljivim izvorima energije. Dalekovod se gradi kako bi se mogli priključiti u elektroenergetski sustav Hrvatske i on se, prema postojećim zakonima, nakon gradnje mora predati na upravljanje HOPS-u. Našim projektom dobili bi se energetski objekti koji pomažu razvoju obnovljivih izvora energije i prijelaz na niskougljičnu energiju. Reverzibilna hidroelektrana omogućava spremanje električne energije i njezino korištenje kad je to najpotrebnije i najisplativije. Visokoučinkovite kogeneracijske plinske elektrane omogućuju proizvodnju rezervne energije kad nije moguća proizvodnja iz obnovljivih izvora energije - objašnjava Zoran Burić.

    To je, prema Burićevim riječima, veoma važno u situaciji kada hrvatski elektroenergetski sustav sve teže prati značajan porast obnovljivih izvora energije, a posebno energije vjetra koja je u sustavu poticanja. Kako su obnovljivi izvori energije varijabilni, njima bi se pokrile razlike između planirane i ostvarene proizvodnje.

    - Ako mi ne budemo gradili naše energetske objekte i povećavali kapacitete elektroenergetskog sustava, morat ćemo odnekud uvoziti energiju. Prvo, mi se na to ne možemo strateški osloniti, a drugo, ne možemo ni cjenovno. Potrebe za uravnoteženjem kapaciteta postaju sve veće. Ne možemo računati da ćemo uvoziti višak električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije u Njemačkoj. Njemački zakoni traže da se ona prvo mora koristiti za njihove potrebe, tako da električna energija koju Njemačka izvozi prvenstveno dolazi iz postrojenja koja koriste ugljen - istaknuo je Burić.

    Devastiran prostor

    Gradnja kombi kogeneracijske plinske elektrane Peruča planirana je na lokaciji bivšeg kamenoloma na obali jezera Peruča.

    - Smatramo da ćemo unaprijediti stanje u prostoru koji je sada devastiran. Osim toga, nužna nam je voda za hlađenje, tako da je i zbog toga ovo dobra lokacija. Kogeneracijska elektrana nema nikakvog utjecaja na zagađenje vode. Model miješanja vode koji je izradio Institut ‘Ruđer Bošković’ pokazao je da će utjecaj na zagrijavanje vode Perućkog jezera na površini biti ograničen na maksimalno do 300 metara, i to pri najnižem vodostaju, te da se ne očekuje nikakvo zagrijavanje rijeke Cetine - tvrdi Zoran Burić.

    Dodaje da gradnja kombi kogeneracijske plinske elektrane Peruča jamči opravdanost ulaganja od oko 200 milijuna eura u magistralni plinovod Bosiljevo - Dugopolje koji inače ima vrlo lošu perspektivu iskorištenja ako se ne sagrade ovakvi ili slični objekti koji su veliki potrošači plina. Ulaganje u kombi kogeneracijsku plinsku elektranu Peruča zajedno s plinovodom vrijedno je oko 400 miljuna eura.

    Junckerov fond

    Što se tiče zatvaranja financijske konstrukcije ovih energetskih objekata, prema Burićevim riječima postoji niz zainteresiranih investitora.

    - Svi oni prate kako se razvija situacija u Hrvatskoj i procjenjuju rizike. Kako projekt ulazi u sve zreliju fazu, ti se rizici smanjuju. Lokacijske dozvole ključni su dokumenti i njihovim izdavanjem u njihovim očima ti bi se rizici dodatno smanjili. Izvrsno surađujemo s Centrom za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija, koji je pripremio sve podloge za novi saziv Povjerenstva za strateške projekte kako bi se Vis Viva proglasio strateškim investicijskim projektom. Kroz HBOR i EIB se naš projekt obrađuje za dobivanje sredstava iz Junckerova plana. HBOR je u svojem izvještaju za Vladu spomenuo Vis Vivu kao jedan od dva strateška projekta na području Hrvatske koji su objavljeni u sklopu Junckerova europskog portala ulaganja - otkriva Zoran Burić.

    Buriću je važno da su energetski objekti koje razvija dobili podršku onih stručnjaka koji ih smatraju nužnima za budućnost razvoja elektroenergetskog sustava u Hrvatskoj.

    - Ovi objekti su ključni za sigurnost i stabilnost hrvatske elektroenergetske mreže te za ostvarenje ciljeva EU i Hrvatske, povezanih s nužnim velikim rezovima u emisijama CO2. Dobri su i za lokalnu zajednicu koja bi njima puno dobila jer može ostvariti godišnji prihod od više od 40 milijuna kuna godišnje na ime rente. Ovi objekti mogu potaknuti razvoj niza tvrtki i poduzetničkih projekata. Kroz toplinsku energiju mogući je razvoj stakleničke proizvodnje na 13 hektara, što može potaknuti razvoj i zapošljavanje. Naravno da će i sami objekti podrazumijevati zapošljavanje lokalnog stanovništva - zaključuje Zoran Burić.
    www.jutarnji.hr

    Pročitano 1248 puta

    Energetski Projekti

    hrastovic energetski projekti banner

    Energetski Video

    hrastovic energetski video banner

    Energetski Članci

    hrastovic energetski clanci banner

    Random video

    Udruga SOLAR

    Udruga SOLAR  je nastala 2011. godine kao potreba organiziranja civilnog društva u smjeru korištenja i primjene obnovljivih izvora energije, primjene alternativnih izvora energije te povećanja energijske učinkovitosti na razini korisnika i lokalne zajednice.

    Opširnije

    O nama

    Hrastović Inženjering d.o.o. od 2004. se razvija u specijaliziranu tvrtku za projektiranje i primjenu obnovljivih izvora energije. Osnova projektnog managementa održivog razvitka društva je povećanje energijske djelotvornosti klasičnih instalacija i zgrada te projektiranje novih hibridnih energijskih sustava sunčane arhitekture.

    Cijeli živi svijet pokreće i održava u postojanju stalni dotok Sunčeve energije, a primjenom transformacijskih tehnologija Sunce bi moglo zadovoljiti ukupne energetske potrebe društva.

    Kontakt info

    HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o.

    Dario Hrastović, dipl.ing.stroj.

    Kralja Tomislava 82
    31417 Piškorevci
    Hrvatska

    E-mail:dario.hrastovic@gmail.com
    Fax: 031-815-006
    Mobitel:099-221-6503
    © HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o. - design & hosting by Medialive