Erste banka financirala prvi projekt kogeneracije u RH
Tvrtka Strizivojna Hrast pustila je u rad prvo kogeneracijsko postrojenje u Hrvatskoj za proizvodnju električne i toplinske energije na bazi izgaranja drvne biomase. Investicija je vrijedna 117 milijuna kuna, a Erste banka, zajedno s Hrvatskom bankom za obnovu i razvoj, financirala je oko 70 posto cjelokupne investicije, izvijestili su danas iz banke. Tvrtka Strizivojna Hrast već dugi niz godina bavi se proizvodnjom parketa za domaće i inozemno tržište. Projekt izgradnje kogeneracijskog postrojenja pokrenula je s ciljem proizvodnje vlastite električne i toplinske energije, koristeći resurse iz postojeće proizvodnje (šumska i drvna biomasa). Projektom kogeneracije tvrtka ne planira samo postići uštede u trošku energije i ostvariti povećanje prihoda od prodaje viška električne energije Hrvatskom operatoru tržišta energije d.o.o. (HROTE), već planira i proširenje proizvodnih linija te iskorištavanje viška toplinske energije za povećanje sadašnjih kapaciteta za sušenje drvnih elemenata za daljnju preradu. Kao rezultat povećanja proizvodnih kapaciteta, planira se i povećanje broja zaposlenih za oko 20 posto. ''Erste banka kontinuirano prati trendove razvoja novih djelatnosti te je sukladno potrebama klijenata, razvila novi koncept takozvanog 'eko' ili 'zelenog kreditiranja' koji pokriva najšire namjene ekološki osviještenog segmenta investitora. Prepoznavajući specifičnosti i složenost investiranja u obnovljive izvore energije, u suradnji sa stručnjacima iz Erste grupacije stvorili smo tim ljudi s velikim iskustvom u ovom području koji prate, analiziraju i odobravaju EKO kredite za sve buduće proizvođače električne energije iz obnovljivih izvora. Veliko nam je zadovoljstvo sudjelovati u realizaciji prvog postrojenja ovog tipa u Hrvatskoj'', rekla je Diana Tureček, voditeljica Službe specijaliziranog financiranja u Sektoru gospodarstva Erste banke. Na ulaganje smo se odlučili jer smo dosad koristili dizelsko gorivo koje je, osim što je ekološki neprihvatljivo, i vrlo skupo. Erste banka je odmah prepoznala projekt kao 'projekt budućnosti' i od prvog kontakta imamo zaista izvrsne odnose. Osim uštede, povećat ćemo i prihode proizvodnjom električne i toplinske energije iz postrojenja, a povratak investicije očekujemo već za šest do sedam godina'', rekla je pomoćnica direktora u tvrtki Strizivojna Hrast Martina Ravlić.
www.poslovni.hr


Ravlić: Proizvodimo parket uz pomoć struje iz biomasa
Premda teško pogođena krizom, drvna industrija i te kako razmišlja i realizira investicije. Tvrtka Strizivojna Hrast nedavno je završila projekt kogeneracije vrijedan 15 milijuna eura. O ulaganju u postrojenje koje istodobno proizvodi električnu i toplinsku energiju razgovarali smo s Martinom Ravlić iz Strizivojne Hrasta, prve tvrtke u Hrvatskoj koja za potrebe proizvodnje parketa koristi struju iz šumske biomase, a višak prodaje HEP-u. Unatoč krizi u drvnoj industriji završili ste investiciju vrijednu 15 milijuna eura.

Kako ste se odlučili na investiciju?
Na ulaganje smo se odlučili jer nam HEP nije bio u stanju isporučiti dovoljne količine električne energije za proizvodnju parketa. Bilo je riječi o tome da nam je nedostajalo barem dvije trećine potrebne količine struje pa smo bili prisiljeni koristiti dizelsko gorivo kao zamjensko gorivo, inače vrlo skupo i ekološki neprihvatljivo gorivo. Mjesečni trošak iznosio nam je samo milijun kuna za dizel.

Kako ste zatvorili financijsku konstrukciju?
U početku smo financiranje imali dogovoreno s PBZ-om, no onda se dogodila kriza i banka je odustala iako smo u međuvremenu dogovorili da 40 posto potrebnog iznosa kreditira HBOR. Potom smo ispočetka tražili u Splitskoj banci, no devet mjeseci smo čekali odobrenje kredita zbog gomilu ekstratroškova koje su nam zaračunali, pa smo u trenutku njihova odobrenja odlučili odustati o njihova "preskupog" financiranja i obratili smo se Erste & Steiermärkische banci i u tjedan dana zatvorili financiranje. S Erste bankom imamo izvrsne odnose. Oni su bili jedini koji su odmah prepoznali projekt kao "projekt budućnosti". Osim Erstea u investiciji je sudjelovala i Svjetska banka sa 1,5 eura kredita preko tvrtke HEP ESCO uz naših 20 posto vlastitih sredstava. Sve u svemu, od dana kad smo krenuli u investiciju trebalo nam je pet godina, godinu i pol samo za zatvaranje financijske konstrukcije radi poremećaja na tržištu kapitala.

U kojem roku očekujete povrat uloženog?
Uz mjesečnu uštedu od milijun kuna za dizel, prihodi na mjesečnoj razini od postrojenja bit će oko dva milijuna kuna. Očekujemo povrat investicije za šest do sedam godina.

Vaš projekt kogeneracije prvi je takav u Hrvatskoj. Osim financijskih, jeste li imali drugih prepreka pri investiranju?
Kad smo krenuli u projekt, nitko nije zapravo znao o čemu je riječ pa smo lokacijsku dozvolu čekali devet mjeseci. Poslije je s dozvolama išlo brže, no proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora potpuno je novo područje i zapravo su tek na našu inicijativu u Sabor došli prijedlozi zakona koji uopće reguliraju tu problematiku.

U krugovima proizvođača s jedne strane vas hvale za hrabrost što ste u krizi investirali, a s druge kritiziraju da ste u investiciju ušli bez sklopljenog ugovora o nabavi sirovine od Hrvatskih šuma?
Proizvodnja energije iz obnovljivih izvora, pogotovo šumske biomase, kod nas je u povojima i pravila se tek uspostavljaju. Mi sa Hrvatskim šumama imamo odličnu suradnju, kao izvoznik 1,2 milijuna četvornih metara parketa jedan smo od najvećih kupaca, ujedno među tri najbolja kupca i platiša. Za sve je potrebno vrijeme, no imamo ugovor o dugoročnom otkupu struje i vjerujemo da ćemo uskoro sklopiti ugovor na toliko za nabavu sirovine s Hrvatskim šumama.
www.poslovni.hr

Mato Ravlić otvara sezonu elektrana na biomasu
Strizivojna Hrast, proizvođač parketa iz Strizivojne kod Vinkovaca otvara u lipnju prvu kogeneracijsku elektranu na šumsku biomasu koja će prodavati električnu struju Hrvatskoj elektroprivredi. U Elektranu Hrast Strizivojna snage 3,3 MW, vlasnik kompanije Mato Ravlić uložit će oko 115 milijuna kuna. Toplinska energija koristiti će se u njihovoj sušari, ali i za grijanje niza objekata u općini. Projekt je rađen u suradnji s poduzećem HEP-ESCO, a financijski su ga pomogli Svjetska banka, Hrvatska banka za obnovu i razvitak, Fond za zaštitu okoliša, nadležna ministarstva te lokalna zajednica. Povrat investicije bit će između 4 i 5 godina. Ravlić je ishodio lokacijsku dozvolu za još jednu elektranu Slavonija DI u Slavonskom Brodu snage 4,66 MW, ali koja će struju početi proizvoditi u 2013. godini.

Drvoprerađivači prednjače
U fazi testiranja za puštanje u rad je i kogeneracijsko postrojenje u Đuro Đaković Elektromontu, dok u Jasenovcu lani od studenog elektranu snage 7,2 MW elektične i 23 MWh toplinske energije, gradi austrijska tvrtka RES bioenergija. Austrijanci ne kriju da će ovdje uskoro izgraditi 4 elektrane na šumsku biomasu. Kogeneracijska postrojenja već se grade i kod većih drvoprerađivača kao što su Spin Valis, Spačva, Požgaj parketi, Javor Križevci, Finvest itd. Poseban interes iskazuju i veliki poduzetnici izvan branše od kojih je najviše prašine digao prijatelj šefa HSS-a Borislav Hrlec. Poduzetnik povratnik Hrlec zbog bolesti malo je usporio s prikupljanjem dokumentacije za elektranu koju će sa stranim investitorima graditi u Koprivničkom Ivancu. No, nakon što se Hrvatskim šumama prigovorilo da su Hrlecu omogućile dugogodišnji ugovor o nabavi drvne sječke po povoljnim uvjetima, kriteriji za dodjelu su pooštreni.

I dalje nema strategije
Brzi povrat investicije, povoljniji izvori financiranja, dostupnost sirovine i sigurno tržište, glavni su argumenti za investitore. U Registru projekata i postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije i kogeneracije te povlaštenih proizvođača (OIEKPP) koje ima Ministarstvo gospodarstva, uneseno je više od 400 projekata od čega ih na šumsku biomasu otpada 45. Ipak jedan od najvećih ima HEP za bioelektranu koje je i jedini investitor. Elektrana bi bila u blizini V. Gorice, a sirovina bi se nabavljala u radijusu od 50 kilometara. Godišnje proizvodilo bi se struje 130 GWh i toplinske energije od 92 do 130 GWh, a njezina izgradnja stajala bi 60 milijuna eura. Za usporedbu, danas elektrane u Trbovlju i Klagenfurtu koriste sječku koju im prodaju Hrvatske šume. Iako HŠ izvoze biomasu, upućeniji se pitaju ima li je za sve projekte i tvrde kako se pretjeruje s raspoloživim količinama. Zato valja donijeti strategiju korištenja drvne mase u kojoj bi prednost imali drvoprerađivači.

Nanjušili zaradu
Jako Andabak, vlasnik koncerna Sunce najavio je gradnju elektrane za što je kupio dio šuma, a dio uzeo u najam od Đakovečke biskupije. U poodmakloj fazi s izgradnjom u Udini je Stjepan Hrešć, bivši vlasnik tvornice madraca Hespo. Na sjeveru Like gradit će elektranu od 6,5 MWe vrijednu do 25 milijuna eura i Nenad Porges, bivši ministar gospodarstva.
www.poslovni.hr