U sjeverozapadnoj Autonomnoj regiji Huija Ningxia počela je gradnja najveće baze za solarnu energiju u Kini. Napravljena je i studija o mogućnostima i stupnju iskoristivosti solara do 2060. godine. Ulaganje u solarnu energiju jedno je od ključnih u budućnosti. Međunarodna agencija za obnovljive izvore energije još je prije dvije godine provela istraživanje koje je pokazalo da će globalni kapacitet solarne energije rasti devet posto godišnje do 2050. te da će do tada pokriti četvrtinu globalne potražnje za energijom. Vrlo je očito kako je energija sunca budućnost kojoj se svijet polako okreće. Kina krupnim koracima ide dalje u programu razvoja proizvodnje "zelene energije". U pustinji u sjeverozapadnoj Autonomnoj regiji Huija Ningxia prošlog je tjedna počela gradnja najveće baze za solarnu energiju. Fotonaponska elektrana, s ukupnim instaliranim kapacitetom od oko tri gigavata (GW) i površine od oko 43.000 četvornih kilometara, gradi se u četvrtoj najvećoj kineskoj pustinji, Tengger, u gradu Zhongweiju, u regiji Ningxia. Kad bude dovršen, projekt će proizvoditi oko 5,78 milijardi kilovatsati (kWh) električne energije godišnje, čime će se uštedjeti 1,92 milijuna tona standardnog ugljena i smanjiti ispuštanje ugljičnog dioksida za oko 4,66 milijuna tona godišnje. U cijeli projekt uložene su oko 2,2 milijarde dolara. Kinezi su napravili elektroenergetsku studiju o mogućnostima i stupnju iskoristivosti solara do 2060. godine u kineskom elektroenergetskom sustavu, do kada Kina planira imati neutralan ugljični otisak. Kina je najveći svjetski proizvođač fotonaponskih ćelija i vjetroelektrana te sama proizvodi i sve potrebno za hidroelektrane i vlastite nuklearne elektrane. Velik broj termoelektrana na ugljen smatraju tek jeftinim trenutnim rješenjem, koje će u sljedećim desetljećima ubrzano zamjenjivati novim izvorima energije s manjim ugljičnim emisijama. Trenutno se trećina ukupno instaliranih fotonaponskih elektrana u svijetu nalazi u Kini. Prema broju solara prešli su i SAD.
www.24sata.hr