Održivi razvoj otoka
Nedjelja, 06 Rujan 2015 21:03

Održivi razvoj otoka

Idilična slika hrvatskih otoka, koju većina Hrvata ima preko turizma, vidljivo izgubi sjaj kad razgovor krene o svakodnevnom ili gospodarskom životu tog drugog po veličini sredozemnog arhipelaga. "Još nekoliko tjedana turističke sezone pa nam slijedi 'klasika': otoci će se zaboraviti do sljedećeg ljeta", tako je najkraće ocijenio položaj otoka u hrvatskoj javnosti predsjednik Otočnog sabora Denis Barić iz Velog Iža.

Otočje čini ukupno 1.246 otočnih jedinca, među kojima je 79 otoka, 525 otočića i 642 hridi i grebena. Pedesetak otoka je naseljeno s ukupno 125.082 stanovnika u 240 otočkih naselja te 51 otočkom gradu i općini.

Iako otoci čine svega 5,8 posto površine hrvatskog teritorija, određuju ukupno 37 posto područja Hrvatske, i to zorno pokazuje koliko oni donose Hrvatskoj, naglašava emeritus Ekonomskog instituta u Zagrebu Nenad Starc, koji je veliki dio svoje karijere posvetio nisologiji - interdisciplinarnim otočnim studijima.

2013. država je u razvoj otoka uložila 1,41 milijardi kuna proračunskih sredstava i sredstava pravnih osoba

Hrvatska politika deklarativno uvažava otoke, što potvrđuje usvajanje Nacionalnog programa razvoja otoka, ali je taj program 1977., po usvajanju u Saboru RH, odložen na policu kao 220 drugih nacionalnih strateških dokumenata donešenih od osamostaljenja do danas. To pokazuje da država nema intelektualni kapacitet za njegovo pokretanje, kaže Starc, jedan od kreatora Nacionalnog programa.

Priznaje da se tom prilikom pogriješilo jer nije napravljena institucionalna analizu koja bi pokazala da tijela vlasti ne mogu provesti Nacionalni program. No, još je veći problem što država razmišlja "kontinentalno" i odlučuje odozgo za otoke, te što su jedinice lokalne uprave do te mjere usitnjene da značajan broj njih nije u stanju financirati svoje potrebe.

U takvoj situaciji otočke se vlasti gotovo za sve okreću državi. Uspješan (grado)načelnik nije onaj koji je upućen da koristi vlastite potencijale, nego onaj koji najviše novca donese iz Zagreba, dodaje Starc.

Službeno izviješće o otocima Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije za 2013. kaže da sektor za otoke pridaje maksimalnu važnost otočnom održivom razvoju kroz financiranje mnogobrojnih mjera.

Pregledna analiza mjera otočne razvojne politike, od njenog instaliranja 1995. godine do danas, kaže se u izviješću, ukazuje da su ulaganja u komunalnu i socijalnu infrastrukturu te brojna ostala ulaganja na otocima imala pozitivan učinak na razvitak otoka, te da su razvile otoke iznad nacionalnog prosjeka po indeksu razvijenosti.

Godine 2013. država je u razvoj otoka uložila 1,41 milijardi kuna proračunskih sredstava i sredstava pravnih osoba, od čega su 1,05 milijardi kuna bespovratna sredstva, a 361 milijun kuna ulaganja u obliku kreditiranja, kaže se u izviješću.

Naviše je uloženo u prometnu povezanost otoka s kopnom i otoka međusobno, 364 milijuna kuna; zatim u komunalnu infrastrukturu na otocima 218 milijuna kuna; prometnu infrastrukturu 161 milijun kuna; u energetiku 66 milijuna kuna itd.

S druge strane, u obrazovanje i kulturu na hrvatskim otocima uloženo je po 23 milijuna kuna, međutim kroz programe nadležnog Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta samo 700.000 kuna. U turizam je te godine uloženo oko 20 milijuna, a u zdravstvo 2,3 milijuna kuna.

Stručnjaci upozoravaju na tijesnu uvjetovanost održivosti, sudjelovanja otočana u odlučivanju i razvoja otoka

Komentirajući te podatke, Starc kaže da se na razvoj otoka gleda s kontinenta i "poratno"; kroz ulaganja u infrastrukturu i sve ono što je povezano s građevinskom operativom. Međutim, po njemu, važna je "superstruktura", prije svega zdravstvo i školstvo.

Pratio sam dugo godina razvoj otoka, i najvažniji kriterij za održivost malog otoka jest da ima osnovnu školu s dovoljo učenika u svim razredima, koja će korektno obavljati svoju funkciju. Jer, kad mali otočan mora otići s otoka na obavezno školovanje, koliko god bio idiličan obiteljski život na otoku, i obitelj će za njim, pojašnjava Starc.

S time se slaže i Barić koji napominje da se prava razvijenost otoka vidi po broju liječnika i učitelja, a ne po indeksu razvijenosti koji koristi država.

Stručnjaci upozoravaju na tijesnu uvjetovanost održivosti, sudjelovanja otočana u odlučivanju i razvoja otoka. Otočani su uvijek težili održivom razvoju jer su bili svjesni svoje izoliranosti, ograničenih mogućnosti i odgovornosti, kaže Starc i upućuje na stoljećima stare propise koji su ograničavali broj grla stoke koji neka obitelj može imati, zabranjivali gradnju uz obalu, uređivali zajedničko korištenje lokava, itd.

Sustav održivosti narušava se kad otokom počnu upravljati došljaci, i zato je danas štetno što se politike o otocima stvaraju na kopnu, ističe Starc.

Barić to potvrđuje vlastitim iskustvom: "Ministarstvo i danas daje projekte priobalnim županijama, ali ne pita nas lokalne zajednice niti sluša one koje to boli".

Stoga je Otočni sabor objavio proglas Vladi u kome kaže da otočani ne žele da se od hrvatskih otoka rade rezervati i da se otočanima uskraćuje mogućnost odlučivanja.

U nadležnim resorima nije moguće dobiti podatke koji bi pokazali udio otoka u hrvatskom turizmu

Unatoč razmjerno velikim ulaganjima, često se ne vide njihovi efekti. Barić upozorava da je život na otocima skuplji 20-30 posto od onoga na kopnu.

Doprema vode vodonoscima ograničena je na prvih 40 kubičnih metara po prikladnoj cijeni, nakon čega košta oko 150 kuna po kubiku. Otočko gospodarstvo i dalje je u neravnopravnom položaju. Prijevoz robe proizvedene na otocima ponekad stoji kao i njezina proizvodnja, kaže predsjednik Otočnog sabora i dodaje da se proizvodnja na otocima stimulira uglavnom simbolično.

Najistaknutija otočka grana, turizam, također je u neravnopravnom položaju. Smještajni kapaciteti gube konkurentnost jer za neke otoke mjesec i pol dana ranije morate rezervirati prijevoz trajektom. Uza sve to, opskrba vodom ovisi o onima na kopnu, što je ljetos teško iskusio Hvar, kad mu je Makarska usred sezone isključila vodu, dodaje Barić.

U nadležnim resorima nije moguće dobiti podatke koji bi pokazali udio otoka u hrvatskom turizmu. Iz Hrvatske turističke zajednice nije bilo nikog na raspolaganju novinarima, a iz Ministarstva turizma su dali podatke samo za Primorsko–goransku županiju. Od ukupnog broja noćenja u toj županiji tijekom 2014., čak 67,1 posto je ostvareno na otocima Krku, Rabu, Lošinju i Cresu.

Za podatke o ostalim većim i značajnijim otocima možete se obratiti direktno turističkim zajednicama otoka, rekli su nam iz Ministarstva turizma.

Potezi koje vuče država prema otocima ponekad nisu razumljivi. Premda država najviše ulaže u prometnu povezanost otoka, ukidanje obalnih linija potire te efekte.

Obrazloženje da za tim linijama nema potražnje je skandalozno. To ne samo da nije u skladu s otočnom politikom, nego je i obrtanje svih razvojnih funkcija. Na otoku treba stvarati potrebe za linijama, a ne ukidati linije, poručuje Starc.

Dobar gospodarski temelj za otoke jest uravnoteženost poljoprivrede, industrije i turizma

Sociologinje Željka Tonković sa Sveučilišta u Zadru i Jelena Zlatar s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu istraživale su model održivog razvoja otočnih zajednica na Braču i pronašle tri karakteristična primjera.

Općina Postira, koja se kao i druge suočila sa svim problemima tipičnim za otoke - depopulacijom, napuštanjem tradicijskih aktivnosti, deindustrijalizacijom i masovnim turizmom – predstavlja pozitivan primjer održivosti na otocima jer uravnotežuje ključne dimenzije održivosti: proizvodnju, tradiciju odnosno identitet, i očuvanje prirode.

Gospodarsku sliku Postire, koja počiva uglavnom na lokalnim inicijativama, karakterizira riblja industrija koja zapošljava 300 ljudi i svoje proizvode izvozi, turizam koji ostvaruje oko 13 tisuća noćenja, uglavnom u obiteljskom smještaju, te poljoprivreda koja s 400 tisuća stabala maslina proizvode desetinu hrvatskog maslinovog ulja. Nezaposlenost u općini Postira iznosi svega sedam posto.

S druge strane, primjer Povalja karakterizira očuvanje okoliša i tradicijskog identiteta, ali i ekonomska stagnacija. Glavni problemi Povlja leže u nepostojanju turističkih sadržaja, financijskim preprekama, slabom planiranju turizma i neaktivnosti turističke zajednice, te nedostatku konkretne lokalne inicijative koja bi pokrenula razvoj, ističu sociologinje.

Treći primjer je poznato odredište Bol koji se odlučio za masovni turizam, u kome je prirodni okoliš u velikoj mjeri narušen, što prati i gubljenje lokalnog identiteta, kaže se u istraživanju.

Iz navedenih primjera sociologinje Zlatar i Tonković zaključuju da je dobar gospodarski temelj za otoke uravnoteženost poljoprivrede, industrije i turizma. Održivi razvoj zahtijeva kontinuiranu brigu svih aktera i usklađivanje lokalnih i državnih inicijativa. Pri tome, iznimno je važno jačati lokalnu zajednicu i educirati stanovništvo za razvoj odgovornog turizma, ističu.

Njihove zaključke potvrđuju i drugi pozitivni primjeri, najviše vezani za Kvarnerske otoke, posebno Krk, koji je postao prvi hrvatski energetski neovisan otok, te Lošinj, koji je prije dvije godine za održivi razvoj turizma dobio svjetsko priznanje.

Autor/Izvor: © Portal croenergo.eu
Pročitano 686 puta

Energetski Projekti

hrastovic energetski projekti banner

Energetski Video

hrastovic energetski video banner

Energetski Članci

hrastovic energetski clanci banner

Random video

Udruga SOLAR

Udruga SOLAR  je nastala 2011. godine kao potreba organiziranja civilnog društva u smjeru korištenja i primjene obnovljivih izvora energije, primjene alternativnih izvora energije te povećanja energijske učinkovitosti na razini korisnika i lokalne zajednice.

Opširnije

O nama

Hrastović Inženjering d.o.o. od 2004. se razvija u specijaliziranu tvrtku za projektiranje i primjenu obnovljivih izvora energije. Osnova projektnog managementa održivog razvitka društva je povećanje energijske djelotvornosti klasičnih instalacija i zgrada te projektiranje novih hibridnih energijskih sustava sunčane arhitekture.

Cijeli živi svijet pokreće i održava u postojanju stalni dotok Sunčeve energije, a primjenom transformacijskih tehnologija Sunce bi moglo zadovoljiti ukupne energetske potrebe društva.

Kontakt info

HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o.

Dario Hrastović, dipl.ing.stroj.

Kralja Tomislava 82
31417 Piškorevci
Hrvatska

E-mail:dario.hrastovic@gmail.com
Fax: 031-815-006
Mobitel:099-221-6503
© HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o. - design & hosting by Medialive