ESCO model - CEI upravljanje projektima
    Subota, 22 Rujan 2012 06:35

    ESCO model - CEI upravljanje projektima

    Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija nedavno je započeo sa provođenjem javnih nadmetanja u sklopu programa poboljšanja energetske učinkovitosti zgrada javnog sektora. Josip Borak, član Upravnog odbora Centra i voditeljem Sektora za javno-privatno partnerstvo.  Donosimo detaljnije objašnjennje parametara prijave, novi modaliteti natječaja te niz drugih korisnih informacija za sve poduzetnike koji žele sudjelovati u izradi projekata i prijavi na raspisane javne natječaje. Hrvatska zbog loše energetske učinkovitosti zgrada javnog sektora godišnje gubi ogromne količine novaca?
     
    Za koliko očekujete da će se taj postotak smanjiti provođenjem projekata poboljšanja energetske učinkovitosti zgrada javnog sektora kroz narednih nekoliko godina?
    - Programom koje je izradilo Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja planiramo ostvariti uštede u potrošnji energije od minimalno 30, pa do 60 posto, a nadam se da će ti postoci biti i veći.

    Koja je uloga Centra za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija (CEI) u cijelom procesu provođenja natječaja?
    - Program obnove sastoji se od četiri koraka, od čega je za prva dva koraka zaduženo Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, a posljednja dva su u nadležnosti CEI-ja. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave predlažu objekte za Program energetske obnove javnih zgrada. Među traženim podacima u posebnom je obrascu potrebno navesti i energetsku potrošnju zgrade u protekle tri godine, što je ključni podatak u izradi procjene isplativosti energetske obnove predloženih zgrada. Za sada su sve pristigle prijave procijenjene kao isplative. Ministarstvo dobivene podatke potom šalje prema četiri ovlaštena inženjera (strojarstva, elektrotehnike, građevinarstva i arhitekta) koji pregledavaju predložene zgrade, a nakon pregleda sastavljaju zajednički izvještaj, to jest projektni zadatak i analizu stanja zgrade. Potom nastupa CEI koji dobiva projektni zadatak, te ukoliko se ustanovi da su svi potrebni podaci navedeni, objavljuje poziv za nadmetanja za poboljšanje energetske učinkovitosti zgrade. CEI provodi postupak nadmetanja i odabira najbolje ponude kao i sklapanja ugovora o radovima nakon čega počinje izvođenje radova poboljšanja energetske učinkovitosti zgrade. Za vrijeme radova provodi se stalni nadzor kojim se kontrolira da li se navedeno u ponudi, to jest ušteda energije, doista i ostvaruje.

    Što se tiče samog izbora najboljeg ponuđača, koji su kriteriji po kojima vršite odabir? Što to znači najbolji ponuđač?
    - Radi se o ekonomski najpovoljnijoj ponudi. U Hrvatskoj je do sada praksa odabira bila temeljena na financijski najpovoljnijoj cijeni, to jest najnižoj ponuđenoj cijeni. To je često dovelo do ugrađivanja relativno loših materijala te kasnije povezanih povećanih troškova održavanja objekata. Ekonomski najpovoljnija ponuda uključuje četiri kategorije odabira. Najveći broj bodova donosi vrijednost uštede energije, dok manji udio bodova u odabiru odlazi na toplinu, ugradnju obnovljivih izvora energije u projektu te automatizaciju praćenja energetske potrošnje objekta.

    Osim odabira ekonomski najpovoljnije ponude, novost u natječajima je i činjenica da ponuđač sam izrađuje projekt. Možete li malo pojasniti ovu novinu?
    - Do sada su natječaji uglavnom bili koncipirani putem troškovnika u koji su ponuđači upisivali svoje cijene. Mi nemamo troškovnik, već potičemo poduzetnike da sami predlažu različite mjere. Da bi došli do nekog cilja možemo ići različitim putem, a na poduzetnicima je da odaberu onaj koji smatraju najboljim za njih, to jest da predložene mjere daju najveće uštede.

    Da li namjeravate provoditi neke edukacijske programe za poduzetnike koji se žele prijaviti na objavljene natječaje za poboljšanje energetske učinkovitosti zgrada javnog sektora?
    - Centar je uputio dopis prema svim jedinicama lokalne, regionalne i područne samouprave te se odazivamo na sve radionice na koje smo pozvani. Osim toga, sa Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja dogovorili smo održavanje niza edukacija za projektante koji žele biti uključeni u izradu ovih projekata. Radionice bi trebale započeti u rujnu. Smatramo da su ove edukacije jako važne te ovim putem pozivamo sve zainteresirane da prate objave vezane uz njihovo održavanje.

    Koliki je dosadašnji interes poduzetnika za prijave na trenutno otvorene natječaje?
    - Ja sam zadovoljan, jer su se neke tvrtke ipak ekipirale i javile na natječaje. No generalno gledano, radi se još o relativno malom broju tvrtki. S obzirom da prema nekim indikatorima postoji namjera raspisivanja oko 300 novih natječaja do kraja godine, očekujemo sve veći interes tvrtki. Nama nije cilj da se samo nekoliko tvrtki prijavljuje i dobiva sve poslove, već želimo da što više tvrtki napravi kvalitetne projekte i dobije posao. Pogotovo nam je interesantno da poslove dobiju lokalne tvrtke sa područja za koje je raspisan natječaj jer smatramo da one najbolje poznaju uvjete na terenu te bi stoga mogle napraviti i najbolje projekte. Naravno da zbog slobode tržišta u natječaj ne možemo staviti parametre o kojima sam pričao, ali svakako smatramo da ovi natječaji mogu biti dodatni poticaj razvoju lokalnog gospodarstva i otvaranju novih radnih mjesta.

    Da li strane tvrtke vide svoj interes u prijavi na raspisane natječaje?
    - Njima su ovi projekti jako interesantni, te one jedva čekaju naš ulazak u Europsku uniju sljedeće godine kako bi mogle prodavati svoje znanje, a gdje bi mi u tom slučaju samo nudili eventualno radnu snagu. Upravo i zbog toga želimo što prije osposobiti naše poduzetnike kako bi oni s vremenom svoje iskustvo, znanje i tehnologije prodavali dalje u regiji.

    Osim poboljšanja energetske učinkovitosti fonda zgrada javnog sektora, koje još projekte, a koji bi mogli biti zanimljivi privatnom sektoru, provodite ili namjeravate provoditi u sklopu Centra?
    - Od projekata koji se provode u sklopu Centra, a koji su interesantni privatnom sektoru naveo bih projekte javno-privatnog partnerstva (JPP). Trenutno smo dobili oko dvjesto različitih projektnih ideja koje su u različitim fazama dovršenosti, a uskoro se donosi i novi zakon o JPP-u koji bi za šest puta trebao skratiti dosadašnje procedure. Raspisivanje prvih natječaja za JPP očekujemo najesen, dok bi radovi trebali početi u 2013. Svi projekti biti će objavljeni i u registru investicija koji će krajem ljeta biti objavljen na stranicama CEI-ja, a u potpunosti bi trebao zaživjeti do kraja godine.

    Kada očekujete potpisivanje prvih ugovora u sklopu programa poboljšanja energetske učinkovitosti zgrada javnog sektora?
    - Potpisivanje prvih ugovora očekujemo već krajem sljedećeg tjedna, dok bi radovi trebali započeti vrlo skoro.
    www.croenergo.eu

     

     
    Uspješnost projekta energetske obnove javnih zgrada ovisit će o kvaliteti projekata i transparentnosti postupka, jer je to jedini jamac da se proračunski novac, umjesto u lokalnu plinaru ili toplanu, ne odlije u džepove građevinaca i prodavatelja opreme koji su bespredmetno financijski "nabildali" vrijednost projekta. Cilj je što efikasnije provesti obnovu i što prije otplatiti izvođača kako bi se pokazale financijske uštede, a ako se to zaista i postigne, po zakonu velikih brojki bit će to "winn-winn" situacija. Program energetske obnove zgrada javnog sektora mogao bi biti pun pogodak, dobitna kombinacija za korisnike obnovljenih zgrada, ali i za posrnuli građevinski sektor, manje i srednje tvrtke, prodavatelje razne opreme koje bi ovakvi projekti mogli izvući iz problema. Taj program nije i ne može biti glavni zamašnjak gospodarskog oporavka gospodarstva, ali svakako može pomoći smanjenju potrošnje energije. A, po tome Hrvatska vrlo loše stoji. Prema podacima Energetskog instituta Hrvoje Požar finalna potrošnja energije u zgradama 2010. godine, u odnosu na godinu prije porasla je za 6%, a taj rast doveo je i do porasta ukupne potrošnje energije za 0,6%, jer se gotovo polovica ukupno potrošene energije potroši upravo u zgradama. Kvalitetna energetska obnova zgrada dovodi do smanjenja potrošnje energije za 80 do 90%, pa za grijanje umjesto 250 kW h može biti dovoljno tek 20 do 25 kW h, što je upravo fantastično. Nacionalni akcijski plan za energetsku efikasnost predviđa da se neposredna potrošnja energije u Hrvatskoj smanji do 2016. za 9% u odnosu na prosječnu potrošnju od 2001. do 2005., te za 20% do 2020. Taj cilj neće biti lako dostići, što je ispravno prepoznalo Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja koje je i pokrenulo Program obnove zgrada javnog sektora. U konačnici, njime se cilja na masovnu obnovu tisuća objekata u vlasništvu države, lokalne i regionalne uprave. To se misli postići primjenom ESCO-modela, pri čemu će davatelju energetske usluge biti omogućeno povoljno kreditiranje preko HBOR-a, ako mu je potrebno. Kad završi radove u skladu s projektnim zadatkom i ishodi energetski certifikat kojim garantira uštede, davatelj usluga moći će računati na dio ili čak cijelu zaradu od postignutih ušteda na energiji. Rata kredita koji će uzimati investitor mora biti odmjerena tako da se može pokriti iz mjesečnih ušteda na računima za energiju. Pojednostavljeno, dio novca koji je, primjerice, dječji vrtić plaćao za utrošenu energiju ići će davatelju energetske usluge tijekom određenog perioda, jer je nakon energetske obnove iznos za energiju znatno manji. Plan te isplate je dio ponude koju prilaže odabrani ponuditelj, a taj rok ne može biti dulji od 14 godina. Vlasnik objekta može tražiti da zadrži dio uštede za sebe, odnosno da si zaista smanji račun za energiju, što se u dosadašnjoj primjeni ESCO-modela u pravilu poštovalo. Kada ne bi bilo tako, financijski troškovi za energiju upravo obnovljenog objekta zapravo se ne bi smanjili sve do isteka kredita, a cilj programa je da se smanje i troškovi za energiju, kao i utrošena energija. Ta, takozvana podjela neto ušteda podrazumijeva da su vrtići, škole, fakulteti i druge javne zgrade upoznate s tom mogućnošću te da imaju utjecaja na odlučivanje. U ovom slučaju, uz korisnike zgrada, o kvaliteti ponuda i podjeli ušteda odlučivat će resorno ministarstvo, odnosno Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija. Kompletan proces trebao bi biti proveden besprijekorno transparentno, jer je to jedini jamac da neće biti zloupotreba, odnosno da se proračunski novac, umjesto u lokalnu plinaru ili toplanu, ne odlije u džepove građevinaca i prodavatelja opreme koji su bespredmetno financijski "nabildali" vrijednost svog projekta. Cijela priča tim je osjetljivija jer se sada prvi puta kao kriterij za ocjenjivanje ponuda neće uzimati najniža cijena, već ekonomski najpovoljnija ponuda što je pametno jer je ključna kvaliteta, a ona ima i svoju cijenu. Cijeli projekt ima izvrsnu perspektivu za povećanje energetske učinkovitosti. Upućeni u ESCO-projekte konstatiraju da se ulaganja u zgradu staru 20 godina sigurno vraćaju u roku od pet godina, a ako je zgrada starija, ulaganja se mogu vratiti i prije jer su cijene opreme na tržištu pale. Ugradnja suvremene cirkulacijske crpke za sustave grijanja na velikoj potrošnji isplatit će se u roku od nekoliko godina, dok se ugradnja plinskog kogeneracijskog postrojenja u neku bolnicu isplati za 6-8 godina. S druge strane, građevinski radovi na obnovi fasada mogli bi se pokazati prilično skupima u odnosu na uštede koje se mogu ostvariti. Europska iskustva pokazuju da 1 euro koji vlada neke zemlje uloži u energetsku obnovu ne predstavlja trošak, već odličnu investiciju jer prve godine donosi više od 3 eura uštede, na osnovi dodatnih poreznih prihoda i snižavanja troškova naknada za nezaposlene. Uz višegodišnji trend pada građevinskog sektora, ne treba sumnjati da će na ovom projektu biti sačuvana brojna radna mjesta. Ako njegova primjena bude tako masovna kao što se najavljuje, sektor pružatelja energetskih usluga, koji je u nas još u povojima, uz ovakav način potpomaganja iz proračuna zaista ima lijepu perspektivu. Nadamo se da isto vrijedi i za energetsku učinkovitost.
    www.energetika-net.com

     

    Projekt energetske obnove zgrada javnog sektora, ambiciozno najavljivan plan Vrdoljakova ministarstva koji bi domaći građevinski sektor trebao dići iz pepela, naišao je, čini se, na ozbiljnu prepreku. Kako Business.hr doznaje od jednog od začetnika nekoliko projekata energetske obnove u Hrvatskoj, koji je financijsku potporu pokušao dobiti u nekoliko banaka, one su zasad nesklone kreditiranju projekata energetske efikasnosti, i to navodno zbog prevelike zaduženosti jedinica lokalne samouprave. Na njihov upit o tomu koliko su zahtjeva i projekata energetske obnove dosad realizirale, iz najvećih domaćih banaka nije stigao konkretan odgovor - banke su samo napomenule kako očekuju skoro donošenje regulative za energetsku učinkovitost koja će pogurati realizaciju takvih projekata. Investitor koji je novac za svoje projekte energetske obnove pokušao osigurati u 4 banke kazao nam je kako je pojedine banke od projekata energetske obnove ohladila analiza proračuna jedinica lokalne samouprave, a neke su ocijenile kako je riječ o previše kompliciranoj proceduri koja ne može proći bez blagoslova središnjica u inozemstvu. „Iako u posljednje dvije godine primjećujemo porast interesa za tom vrstom kreditiranja, vjerujemo da će daljnjim usklađivanjem zakonske regulative s regulativama EU, osobito ulaskom u EU, interes za takvu vrstu bankarskih usluga dodatno porasti. Također, u budućem se razdoblju očekujemo donošenje regulative za energetsku učinkovitost pa će i neki od projekata koji su u pripremi biti realizirani", kazali su iz Erste banke, napomenuvši kako su spremni financirati sve isplative i kvalitetno pripremljene projekte u području energetike, energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, gdje općenito vide potencijal za novo kreditiranje u idućem razdoblju. Zagrebačka je banka, kako kažu, zainteresirana sudjelovati u projektima kojima se potiče energetska učinkovitost i upotreba obnovljivih izvora energije. „U suradnji s HBOR-om i raznim supranacionalnim financijskim institucijama već ostvarujemo i pripremano cijeli niz povoljnih linija financiranja usmjerenih isključivo na projekte iz poručja obnovljivih izvora energije i kogeneracije, zaštite okoliša i energetske učinkovitosti. U banci već postoji značajan portfelj financiranih projekata iz navedenog područja koji su uspješan primjer svim budućim investitorima", poručili su iz te banke, dodavši kako s obzirom na recentne pozitivne trendove, fokus na energetiku i najavljeno pojednostavnjenje administrativnog procesa pri realizaciji projekata iz područja obnovljivih izvora energije i kogeneracije, zaštite okoliša i energetske učinkovitosti, u budućnosti očekuju još veći broj inicijativa, posebno privatnih investitora. „Banke bi najradije kreditirale državu kao pouzdanog platišu i građanstvo dopuštenim prekoračenjem na karticama", kazao je Ivica Jakić iz švicarske energetske tvrtke Alpiq. Iz Ministarstva gospodarstva rekli su pak da iako su tvrtke odabrane na javnim natječajima same zadužene osigurati provedbu projekata, uključujući i financiranje uz pomoć banaka, banke u EU već su počele provoditi slične programe. „Kako je energetska obnova javnih zgrada program koji se počeo provoditi prije dva mjeseca, vjerujemo da će banke prepoznati njegove prednosti i mogućnosti te da će svojim kreditnim linijama osigurati povoljnije financiranje, kao što je to slučaj u zemljama EU u kojima se provode slični programi", kazali su iz Ministarstva.Program energetske obnove javne namjene ima četiri faze. Za prve dvije faze zaduženo je Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, koje na osnovi predloženih objekata bira i izrađuje projektni zadatak na temelju kojega Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija izrađuje dokumentaciju za nadmetanje. Nakon objave dokumentacije za nadmetanje u Elektroničkom oglasniku javne nabave RH, u skladu sa Zakonom o javnoj nabavi provodi se evaluaciju pristiglih ponuda te odabir najpovoljnijeg ponuditelja. Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija dosad je objavio natječaje projekte u vrijednosti 63 milijuna kuna, a do kraja idućeg tjedna očekuju se potpisivanja prvih ugovora, kazali su iz Ministarstva gospodarstva.
    www.energetika-net.com


    Zagreb, 13. srpnja 2012. - Program energetske obnove zgrada javnog sektora uspješno je započeo, no u provedbi su prisutne brojne poteškoće koje proizlaze iz novosti u pristupu projektiranju i ugovaranju, rekla je pomoćnica ministra graditeljstva i prostornog uređenja Ana Pavičić - Kaselj na današnjem susretu s novinarima. Kako dosad u Hrvatskoj nije bilo sličnog projekta, provedba zapinje na nedovoljnoj upućenosti građevinara i projektanata. Najavljuje da zbog toga Ministarstvo na jesen u suradnji sa Savjetom za zelenu gradnju počinje s jednogodišnjom izobrazbom inženjera građevinarstva, stojarstva, elektrotehnike i arhitekture. Dosad je, prema njezinim riječima, za program energetske obnove kandidirano 800 javnih zgrada, a glavni nedostatak prijava je nepotpuna evidencija o energetskoj potrošnji zadnje tri godine. Unatoč tome, izrađena su 102 projektna zadatka od kojih je obrađeno 66 te raspisano 35 natječaja za energetsku obnovu. Pavičić - Kaselj kaže kako Ministarstvo vjeruje u povoljne cijene jer građevinari i projektanti danas imaju vrlo malo posla. Unatoč tome, dodaje, njihov veći interes izostaje, dijelom zbog manjih marži od onih na koje su navikli u godinama građevinskog buma, a dijelom pak zbog nespremnosti za ispunjenje projektnih zadataka kao i zazora od jamstava i odgovornosti koje moraju podnijeti za izvedene radove. Pomoćnica ministar upozorava da je u Europskoj uniji pred vratima donošenje smjernice o energetskoj učinkovitosti javnih zgrada, koje će Hrvatska neovisno o provedbi 'domaćeg' programa morati ispuniti te poziva građevinare i projektante da prihvate sudjelovanje u programu i osposobe se za izvođenje radova. U protivnom, konkurencija iz EU-a zgrabit će veći dio posla. Ujedno je najavila da će Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja na jesen predstaviti program energetske obnove stambenih zgrada koji bi se sufinancirao iz sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Program energetske obnove javnih zgrada predstavljen je u svibnju. Obuhvaća rekonstrukciju sustava grijanja, izmjenu stolarije, obnovu fasada, vodovodnih i elektro instalacija i druge zahvate koji bi trebali znatno smanjiti troškove za energiju. U tom modelu, kreditom bi bili plaćani izvođači radova, a vraćali bi ga vlasnici objekata. To bi im se isplatilo jer bi ukupni trošak za energiju i otplatu kredita nakon obnove bio jednak ili manji trošku za energiju prije obnove. Zgrade koje će biti obuhvaćene programom su škole, vrtići, bolnice, fakulteti, domovi zdravlja, zgrade državnih i lokalnih institucija i druge. Za provedbu projekta osigurana su sredstva iz kreditnih linija HBOR-a i Europske investicijske banke. [H]
    www.croenergo.eu

    Program energetske obnove zgrada javnog sektora značajno kasni. U dva mjeseca od kako je program energetske učinkovitosti prezentiran objavljeno je samo 35 natječaja a planirano je u ovoj godini pokrenuti obnovu 500 zgrada u vrijednosti 200 milijuna eura. Ovim tempom bit će uspjeh ako se od toga realizira petina. Pomoćnica ministra graditeljstva i prostornog uređenja Ana Pavičić-Kaselj kaže da su se u realizaciji projekta susreli s problemima koje nisu očekivali. Ispostavilo se da domaći građevinari, inženjeri i projektanti ne znaju isprojektirati energetski učinkovitu zgradu. "S tim problemom suočili smo se odmah na startu. Napravljeni projektni zadaci nisu zadovoljavajući i pet puta ih moramo vraćati na korekciju. Činjenično je stanje da naši inženjeri arhitekture, građevine, strojarstva i elektrotehnike ne znaju projektirati zelenu tehnologiju. Ne optužujemo ih, već njima treba pomoć", rekla je Pavičić- Kaselj. Zbog toga će ministarstvo u suradnji sa Savjeta za zelenu energiju ove jeseni organizirati edukaciju za inženjere. Program će trajati godinu dana a održavat će se u Zagrebu, Osijeku, Splitu i Rijeci. 'Moguće je da se lokacije promjene jer u pojedinim krajevima veći je nedostatak educiranog kadra. U Dubrovniku tri tjedna smo tražili projektante i nismo ih uspjeli pronaći', kaže Pavičić- Kaselj. Projektni zadatak važan je u čitavoj priči jer se na osnovu njega raspisuje natječaj. Potpisuju ga uz četiri inženjera i vlasnik zgrade a u njemu piše što se sve treba napraviti kako bi se smanjila potrošnja energije i kolika ta ušteda u konačnici može biti. Međutim, prije toga ministarstvo mora procijeniti isplatili su uopće ulaziti u investiciju obnove zgrade za što od upravitelja objekta traži da u obrascu navede točnu potrošnju koju je ima u zadnje tri godine na osnovu računa za struju, vodu, plin i ostalo. Ministarstvo je do sad zaprimilo 800 prijava a izrađeno je samo 102 projekta zadataka jer se pokazalo da upravitelji zgrada – riječ je o školama, vrtićima, bolnicama, domovima za nezbrinutu djecu i ostalim javnim ustanovama – ne znaju ispuniti obrazac. 'Jedan obrazac moramo šest puta slati na doradu i tu gubimo jako mnogo vremena', kaže Pavičić-Kaselj. Od 102 projektna zadatka njih 66 je obrađeno te je raspisano 35 natječaja. U ministarstvu su nezadovoljni i interesom građevinara i projektanata. Objašnjavaju to njihovom nespremnošću da jamče i odgovaraju za izvedene radove ali i manjim maržama od onih na koje su naučili zadnjih godina. Ukoliko se ne probude, upozorava ih Pavičić- Kaselj pregazit će ih konkurencija iz Njemačke i Austrije koja spremno čeka ulazak Hrvatske u EU. Naime, Bruxelles priprema smjernice o energetskoj učinkovitosti javnih zgrada, kojih će se Hrvatska morati striktno držati neovisno o svom programu. Bez obzira na sve probleme Ministarstvo graditeljstva (MGIPU), najavila je Pavičić- Kaselj, na jesen će predstaviti program energetske obnove stambenih zgrada koji bi se dijelom pokrio iz sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
    www.energetika-net.com

     

    Gradovi i općine morat će izdavati mjenice ili zadužnice kako bi osigurali plaćanje energetske obnove zgrada HBOR od tvrtki neće tražiti jamstva za kredite, a gradovi i općine izdavat će mjenice ili zadužnice u iznosu uštede energije na zgradama. Za model energetske obnove zgrada javnog sektora, koji bi trebao biti okidač Vladinog investicijskog ciklusa, financijski okvir nije spreman iako su rokovi prijava na prve natječaje već istekli, a za 10-ak istječu ovih dana. Oko toga se tjednima vodi prava rovovska bitka među ministarstvima, a prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić, nakon dosta teških riječi i nekoliko grubih poteza u HBOR-u i Ministarstvu financija, ipak čini se da izlazi kao pobjednik: ovog bi tjedna trebala biti izglasana Vladina uredba koja će dati zeleno svjetlo financijskom aranžmanu i pokrenuti prva ulaganja. Izvori bliski projektu kažu kako se još ne može govoriti o zastoju, no ako bi sada zapela uredba, to bi zaista ugrozilo dinamiku planiranih investicija. Uz tempo otvaranja 10-ak natječaja tjedno, do kraja godine moglo bi ih biti 400, a donedavno se govorilo o 500 do kraja godine. Uz prosječnu vrijednost investicije od oko 1,5 milijuna kuna (veličina tih zgrada u prosjeku je 1000 četvornih metara, a računa se s 1500 kuna ulaganja po 'kvadratu') proizlazi da bi vrijednost otvorenih natječaja bila oko 600 milijuna kuna. Gdje je, dakle, zaškripalo i zašto? Tjednima su se mudre glave natezale oko modela financiranja u trokutu država (grad, općina) - građevinska tvrtka - HBOR, odnosno oko rješenja za jamstva plaćanja. Nakon što je eliminiran zahtjev HBOR-a da tvrtke koje se javljaju mogu dobiti kredite samo uz posebna jamstva, zbog čega je Čačić čak prijetio i smjenom Antonu Kovačevu, čelniku HBOR-a, uslijedile su peripetije u Ministarstvu financija. Tamo se nisu složili s načinom na koji će jedinice lokalne samouprave, izdajući mjenice, sudjelovati u programu. Model su proglasili problematičnim, optuživši Čačića, požalio se na jednom skupu HNS-a o ulaganjima, da će upropastiti državu! Nije im ostao dužan. Oni ništa ne razumiju, komentirao je, doveli su u pitanje investicije, pri čemu ih je, u bijesu, okrstio "posrancima". Morao je, kaže, zbog toga osobno s ministrom financija Slavkom Linićem riješiti stvari. Prema saznanjima Poslovnog dnevnika, Čačićeva uredba je napisana prije desetak dana te sada putuje po raznim uredima čekajući očitovanje, pa bi se napokon našla na dnevnom redu ovotjedne sjednice Vlade. Ne ispriječi li joj se mišljenje neke od institucija koje je proučavaju, to bi značilo i da se, eto, mirno može krenuti s ugovaranjem aranžmana za projekte energetske obnove škola, vrtića, zdravstvenih objekata i raznih drugih zgrada javne namjene. Uredba, zapravo, ima ulogu svojevrsne potvrde da projekti energetske učinkovitosti počivaju na dokazanoj uštedi i da za jedinice lokalne vlasti ne impliciraju novo zaduživanje (što prema Zakonu o lokalnoj samoupravi ni ne mogu bez odobrenja Ministarstva financija), iako će one izdavati mjenice ili zadužnice u iznosu uštede. Primjerice, neki vrtić ili škola ima trošak energije 100, a uz plan/projekt energetskih ušteda taj se račun ubuduće smanjuje na 70, dok se iz razlike se otplaćuje investicija. Jedinice lokalne vlasti za te račune mahom dobivaju sredstva iz riznice pa se nametalo pitanje kako knjižiti plaćanje za tu razliku od 30, budući da im sam račun iznosi 70. Upravo to je razlog zašto će se za iznos razlike kojom se servisira otplata investicije izdavati mjenice/zadužnice. Time se samo osigurava mehanizam plaćanja, objašnjava jedan od članova tima zaduženog za taj program. A zašto je Čačić inzistirao na rješenju bez posebnih jamstava za tvrtke? Logika je jasna: u idućim godinama u program energetske obnove mogle bi tisuće javnih zgrada i domaće građevinske tvrtke jednostavno ne bi mogle izdati toliko jamstava, a poanta investicijskog ciklusa nije u tome da ga odrađuju strane tvrtke. Također, ističe, jamstvo je zapravo već uključeno u sam model energetske obnove (ESCO) jer se kredit kojim se financiraju ulagački zahvati otplaćuje iz ušteda energije koje moraju (osnovni uvjet u natječajima) biti veće od iznosa rate kredita koji su predviđeni na rok do 14 godina, uz kamatnu stopu od 4 posto. Hoće li sada sve ići glatko, vidjet će se. No, ako Vladina uredba i prođe, u daljnjem tempu treba računati i s time da je za većinu domaćih izvođača posrijedi model poslovanja na koji nisu naviknuti. Podloga za objavu natječaja je samo procjena stanja objekata, a izvođač koji se kandididira na natječaj sam 'izbacuje' troškovnik i izračune energetske učinkovitosti; nema aneksa i izvanrednih troškova kakvi nerijetko prate klasične aranžmane. Ipak, poslovi na energetskoj obnovi tvrtkama su prilika da zaposle neiskorištene kapacitete i osiguraju si obročne prihode u duljem roku, istaknuo je ovih dana varaždinski župan Predrag Štromar. Najavljujući nove natječaje u toj županiji istaknuo je kako izvođači "posao trebaju dobro pripremiti i kvalitetno izvesti, kako bi uštede bile što veće, a oni sigurni da će im se posao isplatiti. Tako mogu računati i na brži povrat uloženog i brže ostvarivanje prihoda",
    www.energetika-net.com

    Zagreb, 19. rujna 2012. - Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) ocijenila je da Program kreditiranja projekata energetske učinkovitosti zgrada javnog sektora Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) ne sadrži državnu potporu, priopćeno je iz AZTN-a. Riječ je o programu putem kojeg će HBOR izvođačima radova obnove zgrada javnoga sektora, odabranim putem javnog natječaja, odobravati povoljne kredite uz kamatnu stopu od četiri posto.   S obzirom da je riječ o obnovi zgrada javnoga sektora (škole, vrtići, bolnice itd.), da su krajnji korisnici kredita vlasnici javnih zgrada, odnosno jedinice lokalne i regionalne samouprave u čijem su vlasništvu objekti koji se obnavljaju, a da će izvođači radova biti izabrana na javnom natječaju prema kriteriju najpovoljnije ponude, Agencija je utvrdila da krediti HBOR-a po povoljnoj kamatnoj ne predstavljaju državnu potporu ni izvođačima radova niti vlasnicima zgrada. Naime, najvažniji kriterij za odabir projekta i izvođača je da uštede na budućim troškovima energije budu dostatne za vraćanje kredita HBOR-u.   Ovaj model kreditiranja se provodi tako da se dodjela kredita omogućuje izvođačima radova za financiranje obnove zgrada, a stvarnu otplatu kredita preuzimaju vlasnici javnih zgrada - jedinice lokalne i regionalne samouprave.
    www.croenergo.eu
    Pročitano 1504 puta

    O nama

    Hrastović Inženjering d.o.o. od 2004. se razvija u specijaliziranu tvrtku za projektiranje i primjenu obnovljivih izvora energije. Osnova projektnog managementa održivog razvitka društva je povećanje energijske djelotvornosti klasičnih instalacija i zgrada te projektiranje novih hibridnih energijskih sustava sunčane arhitekture. Cijeli živi svijet pokreće i održava u postojanju stalni dotok Sunčeve energije, a primjenom transformacijskih tehnologija Sunce bi moglo zadovoljiti ukupne energetske potrebe društva.

    Kontakt info

    HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o.
    Kralja Tomislava 82.
    31417 Piškorevci
    Hrvatska

    E-mail: info@hrastovic-inzenjering.hr
    Fax: 031-815-006
    Mobitel: 099-221-6503
    © HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o. - design & hosting by Medialive