Putem ovog Poziva na dostavu projektnih prijedloga „Izgradnja, dogradnja, rekonstrukcija i opremanje predškolskih ustanova, drugi Poziv“ (u daljnjem tekstu: Poziv) definiraju se ciljevi, kriteriji i postupci za dodjelu bespovratnih sredstava namijenjenih provedbi projekata koje se financiraju iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026. (u daljnjem tekstu: NPOO).

Predmet Poziva: Ulaganje u izgradnju, dogradnju, nadogradnju, rekonstrukciju, adaptaciju i opremanje predškolskih ustanova

Svrha (cilj) Poziva: Osigurati infrastrukturne i materijalne kapacitete za povećanje dostupnosti ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj

Stopa sudjelovanja u ranom i predškolskog odgoju i obrazovanju (RPOO) u Hrvatskoj još je uvijek među najnižima u EU. U razdoblju od 2004. do 2016. broj je djece koja pohađaju redovne vrtićke ili jasličke programe u Hrvatskoj porastao za 37,2%, dok je broj dječjih vrtića porastao za 34,7%. U kontekstu smanjivanja veličine generacija djece predškolske dobi u Hrvatskoj, to je rezultiralo znatnim rastom obuhvaćenosti djece redovnim predškolskim programima u istom razdoblju − s 13,4% na 21,4% u djece jasličke dobi te s 41,2% na 59,2% u djece vrtićke dobi. Ipak, postignuta razina je i nadalje znatno ispod barcelonskih ciljeva, koje je postavila EU (33% djece jasličke i 90% djece vrtićke dobi obuhvaćeno RPOO), odnosno cilja Europskog prostora obrazovanja (96% djece između treće godine života i polaska u osnovnu školu obuhvaćeno predškolskim programima).

Međunarodna istraživanja poput TIMSS-a (Trends in International Mathematics and Science Study) i PISA-e (Programme for International Student Assessment) pokazuju kako su učenici koji su dulje vrijeme (tri ili više godina) pohađali predškolsku ustanovu ostvarili bolje prosječne rezultate nego njihovi vršnjaci koji su predškolsku ustanovu pohađali jednu godinu ili kraće (TIMSS 2011. i 2015.), odnosno da 15-godišnjaci koji su bili uključeni u odgojno-obrazovne programe u ranoj i predškolskoj dobi postižu bolje rezultate na testovima (PISA 2015.).
Dodatno, u Hrvatskoj postoje izrazite i sustavne regionalne razlike u obuhvatu djece ranim i predškolskim programima, što produbljuje jaz među djecom obzirom na njihov socioekonomski položaj. Naime, najnovija istraživanja TIMSS-a pokazuju kako u Hrvatskoj učenici koji dolaze iz kućanstava boljeg socioekonomskog statusa postižu statistički značajno više rezultate od onih u nepovoljnom socioekonomskom položaju Kad je riječ o regionalnim razlikama, raspon obuhvaćenosti djece jasličkim programima u županijama 2016. kretao se od 5,6 do 40,4%, a vrtićkim programima od 24,4 do 82,8%. Prostorna dostupnost vrtića osobito je problematična u ruralnim krajevima te manjim i slabije razvijenim JLS-ovima.

Jedna od ključnih investicija ulaganja u odgojno-obrazovnom sustavu u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti je izgradnja kapaciteta za dodatnih 22.500 mjesta u predškolskim ustanovama kako bi se povećao obuhvat djece koja sudjeluju u (RPOO) u dobi od tri godine do polaska u školu sa 76,3% na 90%.

Nadalje, Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju (NN 57/2022), članak 50., stavak 1., određeno je da se u državnom proračunu mogu osigurati sredstva nužna za završetak investicija financiranih iz projekata Europske unije za izgradnju dječjih vrtića kojima je osnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, a koji se nalaze na područjima jedinica koje su prema vrijednosti indeksa razvijenosti ispodprosječno rangirane, dok je u stavku 2. istog članka navedeno da se u državnom proračunu osiguravaju sredstva za fiskalnu održivost dječjih vrtića čiji je osnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave na temelju mjerila i kriterija koje uredbom propisuje Vlada Republike Hrvatske. Stoga je ovo ulaganje prilika za omogućavanje dostupnosti kvalitetnog predškolskog odgoja i obrazovanja svoj djeci u Hrvatskoj bez obzira na socioekonomski status. Sredstva za financiranje fiskalne održivosti dječjih vrtića planirana su u državnom proračunu, novi model financiranja bit će izrađen do kraja ožujka, a u primjeni od rujna 2023. godine.

Financijska alokacija i iznos bespovratnih sredstava
Bespovratna sredstva dodjeljuju se putem otvorenog postupka dodjele i iznose 51.022.570,00EUR.

Ukupan raspoloživ iznos bespovratnih sredstava za dodjelu u okviru ovog Poziva je 51.022.570,00 EUR osiguran u Državnom proračunu RH iz Mehanizma za oporavak i otpornost u sklopu NPOO.

Zadržava se pravo ne dodijeliti sva raspoloživa sredstva u okviru ovog Poziva. Najniži, odnosno najviši iznos bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti pojedinom projektu iznosi:
- najniži iznos 95.561,00 EUR
- najviši iznos 4.778.021,00 EUR.

Najveći mogući iznos po dnevnom boravku je 191.121,00 EUR. Iznos bespovratnih sredstava po pojedinom projektnom prijedlogu određuje se sukladno kategoriji ulaganja.

Najveći broj dnevnih boravaka prihvatljiv za financiranje je broj novih dnevnih boravaka koji zajedno s postojećim kapacitetima obuhvaća svu živorođenu djecu u dobi za vrtić na području prijavitelja prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Prijavitelj se obvezuje iz vlastitih sredstva ili osiguravanjem financiranja na drugi način (sredstvima koja ne predstavljaju sredstva Unije) osigurati:
- sredstva za financiranje razlike između iznosa ukupnih prihvatljivih troškova projekta te iznosa bespovratnih sredstava;
- sredstva za financiranje ukupnih neprihvatljivih troškova projektnog prijedloga.

Obaveze koje se odnose na državne potpore/potpore male vrijednosti (de minimis potpore) ne odnose se na projekte koji će biti financirani u okviru ovog Poziva.

(Državne) potpore nisu prisutne u slučaju kada su ispunjeni sljedeći uvjeti:
Sredstva koja se dodjeljuju u okviru ovog fonda ne predstavljaju državnu potporu u smislu članka 107. stavka 1. UFEU, budući da su ispunjeni sljedeći uvjeti:
- rani i predškolski odgoj i obrazovanje, osnovno i srednje obrazovanje, kao i visoko obrazovanje je organizirano u okviru nacionalnog obrazovnog sustava, financirano i nadzirano od strane države;
- utemeljenjem i održavanjem sustava javnog obrazovanja i financiranog uglavnom ili u potpunosti iz javnih sredstava, a ne od strane učenika, studenata i njihovih roditelja, država nema namjeru tražiti naknadu već obavlja aktivnosti kao servis građana u područjima društvene, kulturne i obrazovne sfere;
- svaka nabava roba, radova i/ili usluga od stane korisnika bit će provedena prema Zakonu o javnoj nabavi (NN 120/16);
- infrastruktura će se upotrebljavati gotovo isključivo za negospodarsku djelatnost, a neki će dijelovi infrastrukture u potpunosti ili djelomično biti korišteni za sporedne ekonomske aktivnosti (npr. edukacija za odrasle, tečajevi, prekvalifikacije, priprema obroka, smještaj i slične usluge koje se naplaćuju). Smatra se da je moguće da se na njezino financiranje u cijelosti ne primjenjuju pravila o državnim potporama, pod uvjetom da gospodarska namjena ostane isključivo sporedna, odnosno da je to djelatnost koja je izravno povezana s upravljanjem infrastrukturom i potrebna za njega, ili neodvojivo povezana s njezinom glavnom negospodarskom namjenom. Pritom gospodarske djelatnosti upotrebljavaju iste unose kao i primarne negospodarske djelatnosti, npr. materijal, opremu, radnu snagu ili fiksni kapital. U navedenom slučaju, dobit stečena iz aktivnosti koje se provode u okviru projekta mora biti ponovo uložena u unaprjeđenje osnovne djelatnosti kao što je propisano Zakonom o ustanovama.