Pilot postrojenje nalazi se u selu Badnjevci, u blizini Kragujevca. U ovoj toplani, prvoj te vrste u Srbiji, Sunčeva energije se koncentrira i pohranjuje u spremniku, te na taj način toplana cijelo vrijeme proizvodi potrebnu energiju. Ova toplana predstavlja veliki pomak na polju energetske efikasnosti i korištenja OIE.
Koncentrator Sunčeve energije ima promjer od 13 metara, obavijestila je Privredna komora Srbije (PKS). Kako su objasnili u PKS, sunčani sustavi zadovoljavaju jednu trećinu dnevnih potreba za energijom, jer je Sunce u prosjeku dostupno osam sati dnevno. Kako bi nadoknadile rupu od 16 sati, mnoge kompanije su, pored sunčanih, instalirale postrojenja koja rade na prirodni plin. Međutim u ovom slučaju nekadašnji profesor Strojarskog fakulteta u Kragujevcu Vladan Petrović patentirao je visokotemperaturni akumulator, koji omogućava da se akumulirana energija Sunca proizvodi po potrebi i u kontinuitetu, 24 sata na dan, 365 dana u godini. Zapremina akumulatora iznosi 450 kWh po metru kubičnom, što ga čini jedinstvenim u svijetu, a maksimalna temperatura do koje se zagrijava akumulacijski medij je 800°C. Dizajn koncentratora osmišljen je u specijalnoj softverskoj simulaciji, koja omogućava da konstrukcija izdrži sve atmosferske utjecaje sa velikom uštedom u materijalu, za razliku od sličnih postojećih sustava. Ovaj sustav koristio bi se za proizvodnju električne energije i za opskrbu toplinskom energijom gradova i manjih mjesta, a moguća je primena i u prehrambenoj, tekstilnoj, drvnoj, kemijskoj industriji i drugim proizvodnim granama. Nema ograničenja u odabiru lokacije za instalaciju samog postrojenja. Veća upotreba ovog sustava dovela bi do smanjenja uvoza energenata, što bi predstavljalo veliku uštedu, a postoji i mogućnost proizvodnje radi izvoza na europsko i svjetsko tržište. Petrović tvrdi da Norvežane interesira postrojenje u Badnjevcu, jer ih zanima visokotemperaturni akumulator za pohranu energije vjetra. Objašnjava i da bi izgradnjom sunčanih toplana u Srbiji, za 10 do 15 godina, nakon otplate te investicije, građani mogli praktično besplatno zimi grijati svoje domove, odnosno plaćali bi samo troškove održavanja sustava. Primjerice za grijanje cijelog Kragujevca potrebno bi bilo izgraditi sunčanu toplanu čiji bi koncentrator bio promjera i visine 90 metara, i ta investicija bi u dogledno vrijeme bila isplativa, imajući u vidu da Kragujevac za energente za grijanje za narednih 20 godina treba platiti oko 800 miliona evra. Prema Petrovićevim riječima, za sada u Kragujevcu nema takvog interesa, ali je zainteresirana općina Velika Plana za koju je pripremljeno idejno rešenje za sunčanu toplanu koja će nositi naziv "Lozovik 1", i čiji će koncentrator biti promjera 55 metara, kako bi se grijalo 108 stanova u tom mjestu. Izgradnja pilot postrojenja sunčane toplane u Badnjevcu koštala je do 100 tisuća eura, kaže Petrović i dodaje da je izvođač radova čačanska firma, a investitori su poslovni partneri iz Engleske. Petrović dodaje da sistem izolacije jezgra akumulatora, koji je takođe njegov izum, omogućava da toplotni gubici budu manji od šest posto na godišnjem nivou.
www.obnovljivi.com
Profesor Vladan Petrović iz Kragujevca tvrdi da je pronašao rješenje za nestalnost obnovljivih izvora energije i kaže da njegova sunana energana može raditi tijekom cijele godine. U Jordanu će uskoro biti izgrađena prva mala sunčana energana, snage jedan MW, a kada bude završena studija izvodljivosti i potpisan ugovor, u ovoj zemlji ćemo napraviti energanu snage 500 MW – kaže za „Politiku" Amardžit Ridžait, suvlasnik kompanije „Stor enerdži" iz Londona, koja je u Srbiji već podigla jedno takvo postrojenje. Riječ je o izumu našeg stručnjaka, profesora dr Vladana Petrovića iz Kragujevca, čiji je rodni Badnjevac posljednjih dana postao stjecište predstavnika kompanija koje se bave obnovljivim izvorima energije. Britanski biznismen Ridžait i profesor Petrović već dvije godine surađuju na ovom projektu, a od prije nekoliko dana sunčana energana u srcu Šumadije spremna je za puštanje u pogon. Ako može u Jordanu, sa čijom smo vladom potpisali Memorandum o razumjevanju, ne vidim zašto se sunčane energane ne bi pravile i ovdje, u Srbiji, rodnoj zemlji gospodina Petrovića – kaže Ridžait, dodajući da je riječ o izumu koji jednoj zemlji može da donese „apsolutnu energetsku nezavisnost". Strojarski inženjer Petrović, vlasnik poduzeća „Alternativna energija", u izjavi za naš list kaže da je suština njegovog pronalaska u dugotrajnom akumuliranju Sunčeve energije koja se može koristiti tijekom cijele godine, bez obzira na vremenske prilike i broj sunčanih dana u godini. Najveći problem obnovljivih izvora energije, kao što su vjetar i sunce je u tome što su nestalni. U Španjolskoj postoji sunčana energana koja radi devet sati, koliko sunce, u prosjeku, dnevno greje. Raznim poboljšanjima uspeli su da dodaju još šest sati, što znači da nedostaje još devet. Ja sam uspio da riješim taj problem i moja energana radi 24 sata dnevno, svih 365 dana u godini, dakle i ljeti i zimi – tvrdi Petrović, koji je sedamdesetih godina prošlog vijeka bio direktor razvoja u jednom od najvećih svjetskih koncerna za proizvodnju čelika, njemačkom „Tisen krupu". Petrovićeva energana sastoji se od koncentratora koji je napravljen od specijalnih ogledala i visokotemperaturnog akumulatora valjkastog oblika. Prečnik koncentratora postrojenja u Badnjevcu je 13 metara, a visina i prečnik akumulatora su osam metara. Slična sunčana energana, samo nekoliko puta veća, trebalo bi uskoro da bude izgrađena u Velikoj Plani. Prečnik tog koncentratora biti će 55 metara, a visina i prečnik akumulatora 22 metra. Dovoljno da se zagrije 5.400 metara kvadratnih. Projekt u Velikoj Plani ima i svoju drugu fazu koja, kako kaže profesor Petrović, podrazumijeva izgradnju sedam postrojenja koja će grijati još oko 40.000 kvadrata stambenog prostora. Relativni gubitci energije su minimalni, a uštede su ogromne. Cijela investicija od milion eura, uzimajući u obzir cijenu plina, mogla bi se isplatiti za nepune četiri godine. A ekološka korist je nemerljiva, budući da se u zrak više ne bi ispuštao ugljen-dioksid – objašnjava naš sugovornik, naglašavajući da bi država na ovaj način mogla uštedjeti novac koji troši na uvoz struje i plina. I pored nekoliko pokušaja, profesor Petrović nije uspio da ostvari kontakt sa predstavnicima lokalne samouprave u Kragujevcu. Moji proračuni kažu da bi oko 50.000 kragujevačkih domaćinstava moglo da se grije isključivo Sunčevom energijom. Za taj poduhvat bilo bi neophodno da se postave 392 postrojenja, veličine onog u Velikoj Plani. I samo jedan veliki akumulator, visine i promjera 90 metara. No, ako Kragujevac nije zainteresiran za moju ideju, tu su strane kompanije iz Škotske, Engleske, Norveške, Italije i drugih zemalja čiji su predstavnici bili ili će doći da vide pilot postrojenje u Badnjevcu – kaže ovaj pronalazač, koji je do sada zaštitio 36 patenata i objavio više od 50 znanstvenih radova iz različitih područja. Indijac Ridžait tvrdi da bi naša država, ukoliko razvije Petrovićevu ideju, imala ogromnu korist. Mi smo pokrenuli priču, ali Srbija bi mogla postati glavni svjetski proizvođač i izvoznik sunčanih energana – smatra ovaj biznismen iz Londona. Privredna komora Srbije već je upoznata sa mogućnostima Petrovićeve sunčane energane, a sve one koji sumnjaju profesor poziva u Badnjevac da se uvjere u vrijednost njegovog izuma.
www.politika.rs
