LABA Vukovar 2017

HD HALA LABA 220X120LABA d.o.o. Vukovar 2017, projektom je obrađeno tehničko rješenje povezivanje energije sunčanih toplinskih pretvornika odnosno Sunčeve energije i plinske energije koja se koristi u procesu generiranja tehnološke pare pogona za preradu tekstila. Tvrtka godišnje troši veliku količinu energije za tehnološki proces, a sunčevi sustav bi iznos smanjio.


Tvrtka Laba d.o.o. iz Vukovara je moderna tvornica za proizvodnju odjeće. Proizvodne korijene vuče iz 1989.god. kada je u gornjem dijelu grada Vukovara na prostoru od 13 062 metara četvornih ograđenog i uređenog prostora formirana privatna tvornica za proizvodnju ženske, muške i dječje lake konfekcije. Proizvodnja je bila zasnovana na cca 20 000 komada odjevnih jedinica mjesečno uglavnom ženskih bluza, trenerki i raznih majica isključivo namijenjenih kupcima iz Njemačke.

Odrednice aktualnog poslovanja su:
* Laka konfekcija: sportska odjeća, majice, bluze, košulje, hlače i sl. Zaštitna konfekcija: odjeća i oprema za ugostiteljstvo, odjeća za graditeljstvo, odjeća za zaštitarske službe, odjeća i oprema za bolnice i sl. Industrijski vez: amblemi , logotipi , imena društava na promotivnim artiklima (majicama, zastavicama, jastucima ) ali isto tako na sportskoj i radnoj odjeći. Najam proizvodno poslovnog prostora: proizvodna hala; upravna zgrada
* Laka konfekcija: Kroz program lake konfekcije želja nam je i intencija približiti se potrebama sportskih, kulturno umjetničkih i raznih drugih udruga te uz usku suradnju pronaći najadekvativnije rešenje na obostrano zadovoljstvo.
* Sportska odjeća Košarkaški program Nogometni program Trenerke Košulje i bluze: Rade se od visokokvalitetnog materijala pamuka, texasa. Majice: Prema vašoj želji i potrebi izrađujemo majice sa Vašim vezenim logom. Zaštitna konfekcija: Materijali za izradu radnih odijela, mantila, kombinezona te prsluka su od kvalitetnog kepera i diolena.

Sva se odjeća prilagođava željama kupca i moguće ju je izraditi u svim veličinama i u različitim bojama. Na radnu odjeću u mogućnosti smo Vam industrijskim vezom ištikati Vaš logo ili ime tvrtke. Od 1997. godine u proizvodni program uvodimo šivanje radne odjeće za poznatog kupca što nam je postala i glavna okosnica naše proizvodnje. Sposobnost i razvojne mogućnosti tvrtke Laba iz Vukovara optimalne su i realne ,što se zasniva prvenstveno na iskustvu i obiteljskoj tradiciji u proizvodnji odjeće te tehničko – tehnološkoj i kadrovskoj opremljenosti tvrtke. Danas sa svojim uposlenicima i strojnim parkom od cca 50 usko specijaliziranih strojeva u mogučnosti smo odraditi i najzahtjevnije odjevne modele kvalitetno i na vrijeme, što dokazujemo dugogodišnjom suradnjom u lon poslovima sa renomiranim firmama iz regije. Laba je svoje poslovanje bazirala na vrijednom i predanom radu ,kao i praćenju novih tehnologija i zahtjeva svojih kupaca.

ANALIZA POTROŠNJE ENERGENATA
Tvrtka Laba d.o.o. koristi energente u proizvodnom procesu obrade tkanina pri čemu je najveći potrošač energije parna kotlovnica koja proizvodi paru za potrebu glačanja tkanina i drugih pratećih tehnoloških operacija. Tijekom 2016. godine parni kotao je potrošio ukupno 39.644 m3 zemnog plina pri čemu se iz analize potrošnje očitava stabilna mjesečna potrošnja koja puno ne oscilira. Prosječna mjesečnja potrošnja plina je 3.304 m3/mj. Zemni plin se koristi za zagrijavanje vodovodne vode te njezino pretvaranje u tehnološku paru. Tehnološki se Sunčeva energija može koristiti u ovom procesu na dva načina:

Predgrijavanje vodovodne vode pomoću sunčanih toplinskih pretvornika koji imaju mogućnost dogrijavanja vode do 95°C. Vodovodna voda 10-15°C bi se dogrijavala u predspremniku u koji bi bio uronjen izmjenjivač toplinskih kolektora tako da bi se voda dogrijavala u intervalu 20-90°C ovisno o dnevnoj insolaciji.b) Zagrijavanje vode pomoću električnih grijača koji energiju dobivaju od sunčanih fotonaponskih pretvornika tako da je moguće vodu pretvoriti u paru primjenom ovih grijača. Grijači mogu biti direktni istosmjerni tako da se dobivena električna energije fotonapona direktno pretvara u toplinsku energiju bez međufaze pretvaranja u izmjenični 220V napon. Ova tehnološka kombinacija je moguća jer pogon radi tijekom prve i druge smjene odnosno tijekom dana kada postoji dostatna sunčeva insolacija.

Kombinacijom ove dvije tehnologije moguće se ostvariti značajne uštede u radu pogona tijekom godine i to najviše u razdoblju od ožujka pa do listopada kada postoji dosta sunčanih dana u kontinentalnoj Hrvatskoj. Tijekom zime područje Istočne Slavonije se nalazi pod trajnom naoblakom zbog isparavanja tla, okolnih riječnih i vodenih površina.

Tijekom 2016. godine tehnološki pogon obrade tkanine je putem raznih električnih uređaja i strojeva potrošio 117.893 kWh električne energije. Potrošnja tijekom svakog mjeseca je uglavnom stabilna te se kreće na srednjoj mjesečnoj razini od 9.824 kWh. Potrošnja električne energije tijekom sunčanog dana se može smanjiti uporabom fotonaponskih sustava koji će generirati električnu energiju koja će se potom pretvoriti iz istosmjerne u korisnu izmjeničnu 220V. Orijentacija krovova tvrtke je idealna s velikim krovom postavljenim u smjeru juga s nagibom koji odgovara za direktno postavljanje fotonaponskih modula. Orijentacijski 10 kW fotonapona tijekom godine u ovom području može generirati oko 10.400 kWh električne energije.

Tijekom 2016. godine pogon tvrtke je potrošio 849 m3 vode pri čemu je procjena korisnika da 20% te potrošnje pripada potrošnji sanitarija dok 80% pripada potrošnji pogona proizvodnje tehnološke pare. Količina svježe vode je referenca za količinu energije koja bi se mogla dobiti dogrijavanjem pomoću toplinskih kolektora.

OPĆE ZNAČAJKE ENERGIJE SUNCA
Sunčeva energija predstavlja jednu od osnovnih komponenti za razvoj života na Zemlji. Većina dostupnih energetskih oblika u prirodi nastala je djelovanjem energije Sunca. Sunčeva energija je dostupan i besplatan oblik energije, međutim, sustavi za korištenje Sunčeve energije nerijetko predstavljaju značajnu investiciju. U unutrašnjosti Sunca odvijaju se nuklearne reakcije prilikom kojih se oslobađaju veće količine energije te se dio te energije emitira u svemir kao Sunčevo zračenje kakvo poznajemo na planetu Zemlji. Od ukupno emitiranog zračenja, tek manji dio dospije do vanjskih dijelova Zemljine atmosfere, a Sunčevo zračenje na gornjoj granici atmosfere naziva se ekstraterestričko zračenje. Ekstraterestričko zračenje okomito na površinu za srednju udaljenost Zemlje od Sunca naziva se Sunčeva konstanta i iznosi 1.367 W/m2. Na putu do Zemljine površine, Sunčevo zračenje slabi zbog interakcije s plinovima, prašinom i oblacima. Zemlja se u svojoj putanji okreće oko Sunca (revolucija) te oko svoje osi (rotacija), što uzrokuje pojavu godišnjih doba te dana i noći. Nagib osi ekliptike (vrtnje oko svoje osi) mijenja se tijekom godine, što uzrokuje promjenu kuta upada Sunčevih zraka, odnosno smanjivanje i povećanje duljina dana i noći te pojavu godišnjih doba.

Za razumijevanje značenja pojedinih vrijednosti parametra Sunčevog zračenja potrebno je upoznati sljedeće pojmove:
* Ozračenje je srednja gustoća dozračene snage Sunčevog zračenja, koja je jednaka omjeru snage Sunčevog zračenja i površine plohe okomite na smjer tog zračenja. Jedinica za ozračenje je watt po kvadratnom metru (W/m2).
* Ozračenost je količina energije Sunčevog zračenja dozračena na jediničnu površinu plohe u određenom vremenskom razdoblju. Dobiva se integriranjem ozračenja po vremenu, a jedinica za ozračenost je vat sat po kvadratnom metru (Wh/m2) ili džul po kvadratnom metru (J/m2). Ovisno o promatranom vremenskom intervalu ozračenost se često naziva satna, dnevna, mjesečna ili godišnja suma zračenja.

Na putu kroz atmosferu Sunčevo zračenje slabi jer se apsorbira zbog interakcija s plinovima i vodenom parom pa se raspršuje na molekulama plinova i česticama prašine. Zbog toga Sunčevo zračenje do tla dospijeva kao izravno i kao raspršeno zračenje.

Izravno (direktno) Sunčevo zračenje dolazi izravno iz prividnog smjera Sunca. Raspršeno (difuzno) Sunčevo zračenje nastaje raspršivanjem zračenja u atmosferi i do tla dopire iz svih smjerova. Ukupno (globalno) Sunčevo zračenje na vodoravnoj plohi sastoji se od izravnog i raspršenog zračenja. Nagnuta ploha osim izravnog i raspršenog zračenja prima i od tla odbijeno Sunčevo zračenje. Odbijeno (reflektirano) Sunčevo zračenje je dio zračenja koje se odbije od tla ili vodenih površina. Ukupno Sunčevo zračenje na nagnutu plohu sastoji se od izravnog, raspršenog i od tla odbijenog zračenja.

Izravna komponenta Sunčevog zračenja je dominantna u ukupnom zračenju. Maksimalno ozračenje izravnim Sunčevim zračenjem postiže se postavljanjem plohe okomito na smjer zračenja. Kako je raspršeno zračenje anizotropno, intenzitet zračenja se povećava približavanjem Sunčevom disku i, u manjoj mjeri, obzoru. Površina koja nije okomita na smjer upadnih zraka ozračena je s dijelom maksimalno mogućeg ozračenja proporcionalnom kosinusu kuta između upadnih zraka i normale plohe. Maksimalno ozračenje plohe moguće je ako se u svakom trenutku prati kretanje Sunca na nebu. Ozračenje tada ovisi samo o optičkoj masi zraka koja se povećava s približavanjem Sunca obzoru. Za fiksno postavljeni sustav određuje se vrijednost optimalnog kuta nagnute plohe. Optimalni kut nagnute plohe je kut pod kojim je potrebno postaviti modul u odnosu na vodoravnu površinu da bi se dobila najveća moguća godišnja ozračenost. Osim godišnjeg kuta, optimalni kut je moguće izračunati za sezonu i za svaki mjesec pojedinačno.

Ozračenost ili klimatološke značajke iz kojih se može procijeniti vrijednost ozračenosti najčešće se mjere na meteorološkim postajama ili na namjenskim mjernim postajama za mjerenje karakteristika Sunčevog zračenja. Najčešće se na meteorološkim postajama mjeri osunčavanje (trajanje sijanja Sunca), dok se na namjenskim mjernim postajama mjeri ukupno, a na bolje opremljenim mjernim postajama i izravno i raspršeno Sunčevo zračenje. Svjetska meteorološka organizacija za prikaz prosječnih klimatskih prilika, pa tako i Sunčevog zračenja, preporuča korištenje niza podataka iz tridesetogodišnjeg razdoblja od 1961. do 1990. godine.

TEHNIČKI POTENCIJAL ENERGIJE SUNCA
Godišnja ozračenost vodoravne plohe osnovni je parametar kojim se može procijeniti prirodni potencijal energije Sunca na nekoj lokaciji ili širem području. Ozračenost vodoravne plohe na nekom širem području (poput područja županije) je prostorno distribuirana ovisno o zemljopisnoj dužini (povećava se u smjeru sjever-jug), topografiji terena (smanjuje se u smjeru od mora prema kopnu) te klimatološkim značajkama samog prostora. Vukovarsko-srijemska županija nalazi se u kontinentalnom dijelu Hrvatske koji ima relativno stalnu razdiobu potencijala Sunčevog zračenja. Najveći dio područja nalazi se u ravničarskom kraju te na gotovo cijelom području Županije srednja godišnja ozračenost vodoravne plohe iznosi između 1,25 i 1,30 MWh/m2. Na slici 1. prikazana je prostorna raspodjela srednje godišnje ozračenosti na području Vukovarsko-srijemske županije.

SUNČANI TOPLINSKI SUSTAVI
Tijekom 2016. godine pogon tvrtke je potrošio 849 m3 vode pri čemu je procjena korisnika da 20% te potrošnje pripada potrošnji sanitarija dok 80% pripada potrošnji pogona proizvodnje tehnološke pare. Količina svježe vode je referenca za količinu energije koja bi se mogla dobiti dogrijavanjem pomoću toplinskih kolektora. Voda u pogon ulazi iz javnog vodovoda tako da je za pretpostaviti da se temperatura vode kreće tijekom godine u intervalu od 10 do 15 °C te se u parnom kotlu potom grije do 100°C do ključanja i dobivanja tehnološke pare koja se dodatno grije na potrebnu temperaturu. U zimskom radzdoblju u kontinentalnoj Hrvatskoj veliki je udio dana koji su oblačni s niskom naoblakom te insolacijom koja neće djelovati na toplinske kolektore da se može povećati temperatura ulazne vode. Tako da se u razdoblju listopada, studenog, prosinca, siječnja i veljače ne očekuje veći broj dana od 30% koji će biti s insolacijom dostatnom da se postigne povećanje temperature glikola u toplinskim kolektorima. Tijekom ovog razdoblja tvrtka je potrošila u 2016. godini 314 m3 vodovodne vode pri čemu 80% te potrošnje pripada dobivanju tehnološke vode odnosno oko 251 m3. Ako se pretpostavi da će se samo 30% te vode moći zagrijati onda se dođe do podatka od 75 m3. Za pretpostaviti je da se ova voda neće dogrijati u srednjoj vrijednosti većoj od 40°C s ulaznih 10°C. U ljetnom razdoblju tvrtka je potrošila u 2016. godini 535 m3 vodovodne vode pri čemu 80% te potrošnje pripada dobivanju tehnološke vode odnosno oko 428 m3. Ako se pretpostavi da će se 70% te vode moći zagrijati onda se dođe do podatka od 299 m3. Za pretpostaviti je da se ova voda neće dogrijati u srednjoj vrijednosti većoj od 60°C s ulaznih 10°C.

INSTALACIJA SOLARNOG SUSTAVA
Solarni sustav je opskrba energijom bez stvaranja štetnih plinova, kojom se štede fosilni energenti i rasterećuje okoliš. Solarni sustavi u nabavi iziskuju relativno velike investicije, međutim, osiguravaju donekle i neovisnost od porasta cijene nafte i plina ili drugih izvora energije. Solarni sustav je investicija u budućnost koja ne zahtijeva opsežno održavanje, ne podliježe krizama i osigurava određenu neovisnost.

Dozračena energija koja dospijeva do površine zemlje naziva se globalnim zračenjem. Snaga i udio izravnog i difuznog zračenja u velikoj mjeri ovise o godišnjoj dobi i lokalnim vremenskim prilikama. Difuzno zračenje nastaje raspršivanjem, refleksijom i lomom na oblacima i česticama u zraku. Ono se također može iskoristiti za solarnu tehniku. U oblanom danu s difuznim udjelom zračenja od 80% dozračena energija je 300 W/m2. Ovisno o lokaciji, godišnje sunčevo zračenje u Hrvatskoj iznosi od 1.150 do 1.600 kWh/m2. Načelno vrijedi: I na našim prostorima Sunce daje dovoljno energije zračenja za zagrijavanje PTV i podršku grijanju.

Sunčevo je zračenje najintenzivnije oko podneva. Stoga bi kolektori trebali biti tako postavljeni da su u podne okrenuti na jug. Tu orijentaciju nazivamo Azimutovim kutem pri cemu 0° označava orijentaciju na jug. Ukoliko orijentacija kolektora odstupa od optimalne orijentacije, tada se godišnje zračenje na površinu kolektora smanjuje što je veće odstupanje od idealnog smjera i nagiba, što u pravilu možemo kompenzirati većom površinom kolektora.

Solarni stupanj pokrivenosti je ciljna veličina orijentacije koja određuje mjerodavne dimenzije površine kolektora i volumena spremnika. Ovaj stupanj opisuje udio potrebe za toplinskom energijom koji treba pokriti solarni sustav. Zimi je, zbog male količine sunčeva zračenja, nemoguće 100 % pokriti toplinske potrebe za grijanjem. Odgovarajućim povećanjem površine kolektora neznatno se doduše može povećati pokrivenost zimi. Ali, to nesumnjivo dovodi do viška u ljetnim mjesecima što pored male gospodarske rentabilnosti dovodi do dodatnog termičkog opterećenja ukupnog postrojenja. Potpuna pokrivenost sunčevom energijom moguća je stoga samo pomoću velikih međuspremnika.

Kod malih je sustava kao npr. obiteljske kuće ili kuće za dvije obitelji) potreban stupanj pokrivenosti od cca. 60 % za grijanje PTV. Kod srednjih solarih sustava (stambena zgrada, sportski centri itd.) odabire se stupanj pokrivenosti od cca. 30 - 45 %. Kod velikih sustava (stambene zgrade, dom za starije osobe itd.) s više od 30 - 40 m2 površine kolektorskog polja nastoji se postići stupanj pokrivenosti od < 20 %. Ovdje je riječ o tzv. sustavima za predgrijavanje. Razlog za različite stupnjeve pokrivenosti prije svega leži u gospodarskoj optimizaciji. Eventualni solarni viškovi smatraju se gubicima. Takvo shvaćanje ima posebno značenje kod velikih postrojenja s večim investicijama.

Solarni stupanj korisnosti sustava je odnos topline koju solarni sustav predaje konvencionalnom sustavu i sunčeve energije koja je zračila na površini kolektora. Stupnjevi korisnosti promatraju se uvijek tijekom duljeg razdoblja (više mjeseci ili jednu godinu). Služe prvenstveno energetskoj procjeni postrojenja. U okviru gospodarske optimizacije teži se što većem stupnju korisnosti. Stupanj korisnosti uobičajenih solarnih sustava za zagrijavanje PTV u obiteljskim kućama ili kućama za dvije obitelji kod sustava s 60 % pokrivenosti iznosi otprilike 30 - 45 %. To znači da se od cca 1000 kWh/m2g zraćenja može proizvesti 300 - 400 kWh/m2g korisne topline. Sustavi za predgrijavanje mogu proizvesti do 600 kWh/m2g. Minimalni prinos kolektora od 525 kWh/m2g je ispitna vrijednost koja je dobivena u „uvjetima za ispitivanje“ Ne može se usporediti s prinosom realnih postrojenja.

Kod projektiranja večih postrojenja od posebnog značaja je pojam iskorištenost kapaciteta. To je mjera za dnevnu potrošnju PTV po m2 površine kolektora. Važan je instrument za energetsku optimizaciju solarnoga sustava. Kod manjih sustava dnevna iskorištenost kapaciteta često iznosi od 30 - 40 l PTV po m2 površine kolektora, dok je za velike sustave dnevno potrebno cca 70 l PTV po m2 površine kolektora.

SOLARNI KOLEKTOR
Kolektor je srce odnosno „elektrana“ svakog solarnog postrojenja. Tu se „proizvodi“ energija pretvaranjem sunčeve energije u toplinsku. To omogućuje individualnu tehniku priključivanja te jednostavnu prilagodbu željama kupaca i okolnostima postavljanja. Ovisno o lokalnim uvjetima i broju kolektora polazni i povratni vod kolektorskog polja mogu se položiti s iste ili nasuprotne strane kolektorskog polja. Serpentinski apsorber služe za optimalno punjenje i pražnjenje. Dugotrajna stabilnost medija za prijenos topline povisuje se, budući da se kod stvaranja pare, u slučaju stagnacije, on brže potiskuje iz kolektora. Antirefleksivno staklo kod pločastog kolektora ima smanjenu refleksiju zbog strukture stakla (nano-struktura). Postupkom jetkanja površina postaje gruba, a indeks loma se smanjuje s 1,53 na 1,3. Prijenos svjetla raste u odnosu na konvencionalno staklo s 91 % na 96 %. Tako se pospješuje optički stupanj djelovanja na cca. 0,85. U odnosu na standardne radne temperature, bruto prinos kolektorskog polja raste za 7 % do 10 %.

Solarni pločasti kolektori
- model kolektora Vaillant VFK 135/2 VD za drain back
- vertikalno usmjereni kolektor
- površina jednog kolektora 2,51/2,35 m2
- solarni prinos max 525 kWh/m2
- apsorpcija dozračene energije 90%
- tip stakla sigurnosno prozirno staklo
- snaga kolektora 1000-1200 W
- dimenzije š 2033 x v 1233 x d 80 mm
- sadržaj glikola kolektora 1,46 L
- masa kolektora 38 kg + 2 kg = 40 kg

SOLARNI SPREMNICI
Solarni spremnici imaju 175 mm toplinsku izolaciju koja se može skinuti. Osim lakog rukovanja prilikom montaže - izolacija spremnika se po potrebi može postaviti tek nakon instaliranja cijevovoda - smanjuju se i gubici energije za pripravnost na cca 1.9 kWh/d. Mali gubici u stanju pripravnosti omoguČuju da se racionalno koristi akumulirana energija u spremniku te se smanjuje potreba za dogrijavanjem. Solarni je izmjenjivač smješten u donjem dijelu spremnika tako da za solarno zagrijavanje na raspolaganju stoji čitava zapremina spremnika. Kad se iz spremnika uzima topla voda automatski dotjeće hladna pitka voda u donji predio spremnika. Dolazi do izraženog temperaturnog raslojavanja, što potpomaže i "mali" promjer spremnika. Ako se temperatura spremnika snizi u odnosu na namještenu u gornjem dijelu spremnika, PTV se zagrijava putem dodatnog izmjenjivača topline. Zagrijava se samo voda u gornjem dijelu spremnika kako bi u donjem na raspolaganju bile niže temperature za što efikasnije korištenje solarne energije. Na taj način korisnik uvijek ima PTV. Istovremeno solarna tehnika ima najbolje izglede za visoki stupanj eksploatacije energije.

Za dimenzioniranje solarnih sustava načelno vrijede drugačija pravila nego što je to slučaj kod dimenzioniranja konvencionalnih sustava! Oni se postavljaju kao dopunski sustavi koji bi što učinkovitije trebali iskoristiti sunčevu energiju čija količina značajno oscilira, po mogućnosti bi trebali istu akumulirati te na taj način umanjiti potrebnu količinu energije za konvencionalni sustav. U pravilu najveća potrošnja PTV je u jutarnjim i večernjim satima. S druge strane tijekom godine izmjenjuju se oblačni i sunčani dani s različitim vrijednostima dozračene sunčeve energije. Kompenzaciju perioda različitog prinosa i potrošnje kompenzira solarni spremnik. Upravo iz tog razloga solarni spremnici su znatno većeg volumena od spremnika u konvencionalnim sustavima. Sigurnost opskrbe osigurava se sustavom dogrijavanja koji po potrebi gornji dio spremnika dogrijava na željenu temperaturu. Za efektivno korištenje solarne energije na raspolaganju je donji dio spremnika na što nižoj temperaturnoj razini. Ako dolazi do potrošnje PTV tada izlaznu količinu iste nadomješta hladna voda čiji priključak je u najnižem dijelu spremnika i time se osigurava temperaturna slojevitost. Dimenzioniranje solarnog spremnika uvjetovano je potrebama za PTV i površinom kolektora. Površina izmjenjivača topline u solarnome spremniku trebala bi biti tako dimenzionirana da su po m2 neto kolektorske površine na raspolaganju minimalno 0,3 m2 do 0,4 m2 ili 0,2 m2 površine fleksibilne cijevi izmjenjivača.

11 AKUMULATOR SOLAR
Centrometal model CAS-S 3001
* 5-30 lit/kW dizalice topline
* 30-50 lit/kW kotla na biomasu
* izmjenjivač solar donja zona 30W
* izmjenjivač solar gornja zona 30W
* 100 lit/kW x 30 kW = 3000 lit spremnik
* volumen za akumulaciju 2960 lit
* promjer spremnika 1250 / 1450 mm
* max visina spremnika 2695 mm
* min visina prostorije 2915 mm
* priključci DN50
* ukupna masa 321 kg
* ograničenje zbog unosa opreme

VAILLANT podstanica VPM 30 D
* drain back solarni modul
* max do 12 drain back kolektora
* zapremina solarne tekuće 40 lit
* toplinska snaga izmjenjivača 16 kW
* odvaja kolektore i spremnik sa zaštitom od pregrijanja
* 220V / 50 Hz / 130 W
* zaštita IPX 1
* dodatni električni grijač u modulu
* dodatna solarna crpka 1+1
* dimenzije š 900 x v 750 x d 340 mm

DRAIN BACK SOLAR - TEHNIČKI UVJETI
* max horizontalna dužina cjevovoda je 10 m
* min nagib polaznog cjevovoda je 4% ili 4 cm / m
* min nagib povratnog cjevovoda je 1 %
* max nagib cjevovoda je 45°
* stvarna visina dizanja 3 m
* stvarna horizontalna dužina 7 m
* uvjete cjevovoda (zadovoljava)
* fleksibilne cijevi 2 u 1 DN10x0,8
* bakrene cijevi Cu15x1, Cu18x1, Cu22x1
* odabrano Cu 18x1 dužine 2x17m

PODSTANICA VPM 30 D
* max visina između podstanice i najviše točke solarnog sustava je 9 m za auroFLOW plus VPM 30 D
* max 12 kolektora auroTHERM VFK 135 VD
* max polje kolektora 2 x 6 kom ili 3x4, 4x4, 6x2
* high-flow protok 1.128 lit/h
* high-flow pad tlaka 1.167 mbar = 117 kPa
* 1 mbar = 0,1 kPa
* low-flow visina prijenosa 160 kPa (zadovoljava)

TERMOSTATSKI MJEŠAJUĆI VENTIL
U solarnim sustavima temperature PTV mogu doseći vrijedosti više od 60°C. Posebno se značenje pridaje zaštiti od mogućih opeklina. Stoga je obavezna ugradnja termostatskog troputnog miješajućeg ventila kako bi se ograničila izlazna temperatura iz spremnika. Ako se termostatski troputni miješajući ventil instaliraju u cirkulaciju, treba paziti na hidraulički spoj cirkulacijskog povratnog voda s dovodom hladne vode termostatske miješalice.

Strojarski projekt
Dario Hrastović, dipl.ing.stroj.

Arhitektonski projekt
Tihomir Kostić, mag.ing.arch.

 

HD LABA NOVO H1

HD LABA NOVO H2

HD LABA NOVO H3

HD HALA LABA 750 4

Energetski Video

hrastovic energetski video banner

Energetski Članci

hrastovic energetski clanci banner

Random video

Udruga SOLAR

Udruga SOLAR  je nastala 2011. godine kao potreba organiziranja civilnog društva u smjeru korištenja i primjene obnovljivih izvora energije, primjene alternativnih izvora energije te povećanja energijske učinkovitosti na razini korisnika i lokalne zajednice.

Opširnije

O nama

Hrastović Inženjering d.o.o. od 2004. se razvija u specijaliziranu tvrtku za projektiranje i primjenu obnovljivih izvora energije. Osnova projektnog managementa održivog razvitka društva je povećanje energijske djelotvornosti klasičnih instalacija i zgrada te projektiranje novih hibridnih energijskih sustava sunčane arhitekture.

Cijeli živi svijet pokreće i održava u postojanju stalni dotok Sunčeve energije, a primjenom transformacijskih tehnologija Sunce bi moglo zadovoljiti ukupne energetske potrebe društva.

Kontakt info

HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o.

Dario Hrastović, dipl.ing.stroj.

Kralja Tomislava 82
31417 Piškorevci
Hrvatska

E-mail:dario.hrastovic@gmail.com
Fax: 031-815-006
Mobitel:099-221-6503
© HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o. - design & hosting by Medialive