Svijest o štetnim posljedicama potrošnje i sagorijevanja fosilnih goriva, u stalnom je porastu. Budući da su svjetske energetske potrebe sve veće, zanimljivo je proučiti brojke koje procjenjuju buduće energetske potrebe, te udio koji održivi izvori energije mogu pokriti u ukupnoj bilanci. Na osnovu podataka koje su objavili UNDP, UNDESA i organizacija World Energy Council, te na osnovu podataka koje je u svojim radovima objavio islandski znanstvenik J. B. Friedleiffson, u ovom članku dat je pregled odnosa i udjela energije iz različitih izvora, u pokrivanju svjetskih energetskih potreba. U različitim scenarijima razvoja prema kojima se računaju buduće energetske potrebe, uključeni su faktori ekonomskog rasta i društvenog razvoja kao i učinci na okoliš, pogotovo u zemljama u razvoju. Dvije milijarde ljudi u zemljama trećeg svijeta nema mogućnost moderne opskrbe energijom. Da bi se popravila ovakva situacija, koja utječe na toliki broj ljudi i ekonomije mnogih nerazvijenih zemalja, nužno je osigurati proizvodnju čiste energije po cijenama koje će biti pristupačne. Budući da se očekuje sa se broj stanovnika na planetu udvostruči do kraja 21 stoljeća, jasno je da je realizacija ovog cilj vrlo zahtjevna.

Vrhunac ere potrošnje nafte i zemnog plina, prema izvještaju World Energy Councila već je prošao. Ipak nafta i plin će i dalje biti najvažniji izvori energije jer da bi se u potpunosti prešlo na korištenje energije samo iz održivih izvora, potrebne su znatne tehnološke i druge prilagodbe. Predviđa se da će održivi izvori energije do 2050. godine u najvećoj mjeri zamijeniti ugljen. Isto tako predviđa da sa će do 2050, 20 – 40 % primarne energije biti porijeklom iz održivih izvora. Do 2100. godine, predviđa se da će udio energije dobiven iz održivih izvora biti između 30 i 80 %.

Svjetski izvori energije i udio u ukupnoj potrošnji
Prema podacima iz 1998 godine iz fosilnih goriva proizvedeno je oko 80 % ukupne energije. Od toga, 35% otpada na naftu, 23 % ugljen i 21 % prirodni plin. Udio energije dobiven iz obnovljivih izvora energije bio je 14 %, od toga je najviše energije dobiveno iz biomase, (10 %), dok je 2 % energije dobiveno iz velikih hidroelektrana. Preostalih 2 % potječe iz „novih" obnovljivih izvora energije, u koje spada i geotermalna energija. Preostalih 6,5 % energije u ukupnoj bilanci iz 1998 godine, potječe od nuklearne energije, odnosno nuklearnih elektrana.

Tablica 1. Potrošnja primarne energije - podaci za 1998. godinu

Izvor energije	EJ godišnje
Energija vode	50
Biomasa	276
Solarna energija	1575
Energija vjetra	640
Geotermalna energija	5000
UKUPNO	7541

Svjetska proizvodnja električne energije u svijetu 1973 godine iznosila je oko 6000 TWh. 1998 godine proizvodnja je narasla na 14 000 TWh. Većina energije je dobivena iz ugljena spaljenog u termoelektranama, (38 %). Za termoelektranama slijede hidroelektrane, nuklearna energija doprinijela je sa 17 % i prirodni plin sa 16 %, te nafta sa 9 % udjela. Iz obnovljivih izvora energije dobiveno je svega 2 % električne energije. Ukupna količina električne energije proizvedena iz obnovljivih izvora energije u 1998. godini  bila je 2826 TWh. Od toga, najviše su doprinijele hidroelektrane sa 92 % udjela, 5.7% energije dobiveno je od biomase, 1.6 % od geotermalne energije  i 0.6 % od vjetra. Solarna energija u ukupnom zbiru doprinosi sa tek 0.05 %, a energija plime i oseke sa 0.02 %.

Tablica 3. Količina proizvedene električne energije iz održivih izvora – podaci iz 1998. godine

Iz Tablice 3. vidljivo je da je najviše električne energije proizvedeno iz geotermalnih izvora 69, 6 %, za kojim slijede vjetroelektrane - 27, 2 %. Visok udio proizvodnje električne energije iz geotermalnih izvora povezan je sa pouzdanošću geotermalnih postrojenja koje imaju učinkovitost veću od 90 %.   Ovdje je zanimljivo usporediti i troškove proizvodnje električne energije iz pojedinog izvora energije, prikazane tablicom 4. Najniži troškovi proizvodnje energije su troškovi hidroelektrana i geotermalnih postrojenja. Za njima slijede biomasa i energija vjetra.

Tablica 4. Trošak proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije

Proizvodnja toplinske energije iz održivih izvora energije konkurentna je cijenom konvencionalnim izvorima. Cijena direktnog zagrijavanja iz biomase iznosila je 1 do 5 US¢/kWh, iz geotermalnih izvora 0,5 – 5 US¢/kWh, dok je grijanje pomoću Sunčeve energije iznosilo 3 do 20 US¢/kWh. Omjer cijene i dobivene energije prema ovim podacima svrstava geotermalne potencijale u jednu od jeftinijih kategorija energetskih resursa, čak jeftinije od primjene solarne energije. Dobivanje električne energije pomoću solarnih fotonaponskih sustava je najskuplje, iako su u bližoj budućnosti zbog razvoja tehnologije očekuje smanjenje troškova.

Na godišnjoj razini postotak instaliranih kapaciteta u razdoblju od 1998. do 2003. godine bio je 2 – 4 % za hidroenergiju, biomasu i geotermalnu energiju, dok je za solarnu i energiju vjetra porast bio 30 %. Logično je pitanje zašto se najviše ulaže u proizvodnju energije čiji su troškovi proizvodnje, prema ovim podacima i najskuplji? U kontekstu direktne proizvodnje električne toplinske energije, u prednosti je biomasa (93%) ,za kojom slijedi geotermalna energija sa 5 % udjela te solarna energija sa 2 %.

Geotermalni izvori koriste se za dobivanje kako toplinske tako i električne energije. Geotermalna energija neovisna je o vremenskim prilikama što je nedostatak nekih drugih održivih izvora energije, energije vjetra, sunca kao i hidroenergetskih potencijala. Geotermalna energija najviše se koristi za sustane javnog grijanja na Islandu, u Francuskoj, Kini i Turskoj. Individualno grijanje kuća pomoću toplinskih pumpi također  je postalo prihvaćeno u SAD- u, Švedskoj i Švicarskoj.

Upotreba toplinskih pumpi omogućuje korištenje geotermalne energije i na geotermalnim izvorima koji se nalaze na dubini većoj od 3 km, što je prije bio ograničavajući faktor. Na dubinama većim od 3 km sistem toplinskih pumpi omogućuje zagrijavanje i hlađenje i na mjestima gdje to prije nije bilo moguće budući je dubina bila ograničavajući faktor. Upotrebom toplinskih pumpi, primjena geotermalne energije sada je moguća gotovo svugdje jer se na toj dubini toplina kontinuirano generira iz litosfere.

U 1999 godini, količina energije dobivena iz geotermalnih izvora u svijetu procjenjuje se na približno 49 TWh za pridobivanje električne energije, a 53 TWh koristilo se za direktnu upotrebu toplinske energije odnosno za potrebe grijanja.

Trenutna procjena geotermalnih potencijala u svijetu iznosi 11000 TWh sa odstupanjem od +/- 1300 TWh/a dok je ukupni potencijal resursa za direktnu upotrebu preko 1400EJ/a odnosno 390 000 TWh/a u toplinskoj energiji. Potencijal koji se trenutno koristi – 49 TWh za električnu energiju i 53 TWh za toplinsku energiju, samo je mali dio ukupnog energetskog potencijala koji možemo dobiti iz geotermalne energije. Drugi podatak je da se geotermalni resursi procjenjuju na 2000 +/- TW/a za proizvodnju struje  i preko 7000 TW/a za direktnu toplinsku upotrebu.

Zaključak je da definitivno postoji dovoljno prostora za daljnje održivo korištenje geotermalne energije, a obzirom na razvijenu tehnologiju ono je moguće i relativno brzo. U ovom kontekstu potrebno je razmisliti i o ekonomskim i političkim implikacijama korištenja ovog relativno čistog, održivog i dostupnog izvora energije, uzeti u obzir odnose na tržištu energije pojedinih zemalja, kao i političke aspekte i odnose moći koji su u pozadini.

Na kraju potrebno je napraviti i kratak osvrt na europske trendove korištenja geotermalne energije. Energetski strateški planovi zemalja Europske Unije ostavljaju dosta prostora i nisu se u dovoljnoj mjeri pozabavili geotermalnim potencijalima u Europi. Moguće je da će se to promijeniti zbog pristupanja EU onih zemalja koje imaju bogati geotermalni potencijal – Mađarske, Slovačke, Poljske i Slovenije, te da će se uočiti i prikladno iskoristiti mogućnosti koje te zemlje u smislu geotermalne energije mogu ponuditi. Ukupna bilanca korištenja održivih izvora energije u Europi tada bi izgledala drugačije.

Dva sedimentna bazena pokrivaju gotovo cijelo područje Republike Hrvatske: Panonski bazen i Dinaridi. Velike su razlike u geotermalnim potencijalima koji su dobiveni istražnim radovima u svrhu pronalaska nafte i plina. U Dinaridima prosječni geotermalni gradijent i toplinski tok iznosi:

Na ovom području se ne mogu očekivati otkrića značajnijih geotermalnih ležišta. Moguća su otkrića voda sa temperaturama na površini prikladnim za rekreativne i balneološke namjene. Vode takvih karakteristika su otkrivene u Istarskim Toplicama, Splitu, Omišu, Sinju i Dubrovniku. Za razliku od Dinarida, koji nemaju značajnih geotermalnih potencijala u Panonskom bazenu prosječni geotermalni gradijent i toplinski tok su mnogo viši:

Na polju Lunjkovec-Kutnjak, geotermalno ležište je ispitano s dvije istražne (naftne) bušotine. Geotermalna voda sadrži 5 g/l otopljenih minerala i 3 m3/m3 plina (85 % CO2, oko 15 % ugljovodika i tragove H2S). Kamenac se počinje taložiti pri uvjetima pritiska nižeg od 10 bar. Ležišna stijena je karbonatna breča s prosječnom poroznošću od 7,5 %. Procjenjeni volumen pora je oko 109 m3, a područje ležišta oko 100 km2. Temperatura ležišta varira u zavisnosti od dubine vrha ležišta. U nepropusnim stjenama, između ležišta i površine temperaturni gradijent je viši od 0,06 °C/m. Izdašnost bušotina je 58 l/s s temperaturom od 120 do 130 °C. Na ovom ležištu moguće je pretvoriti geotermalnu energiju u električnu pomoću binarnog ciklusa.

Velika Ciglena

Na dubini od 2500 m u vrlo propusnim stijenama otkrivena je 1990. godine termalna voda visoke temperature (172 °C). Temperaturni gradijent iznosi 0,062 °C/m. Geotermalna voda sadrži 24 g/l otopljenih minerala, 30 m3/m3 CO2 i 59 ppm H2S. Kamenac se počinje taložiti pri uvjetima pritiska nižeg od 20 bar. Iz dvije postojeće bušotine moguće je proizvoditi 115 l/s geotermalne vode.

Tabela 2. Ležišta s geotermalnom vodom temperature manje od 100°C


Neki važniji pokazatelji značajnijih polja:

Bizovac



Geotermalni izvori temperature manje od 65°C

Ukupna toplinska snaga geotermalne energije iz ovih ležišta iznosila bi MWt:

	do 50°C	do 25°C
Iz već izrađenih bušotina:	8,92	53,47
Uz potpunu razradu ležišta:	8,92	53,47

www.alterenergija.com