Strojarski fakultet u Beogradu razvija rješenja za rekonstrukciju postojećih termoelektrana na ugljen radi akumulacije energije u spoju sa solarnim elektranama i vjetrogeneratorima. Primjenom rješenja i ulaganjem od 70 milijuna eura dnevno bi se moglo akumulirati oko 600 MWh električne energije, doznaje portal eKapija.
Ovo je samo jedan od 20 projekata koje podržava Fond za znanost Republike Srbije u okviru Zelenog programa suradnje znanosti i gospodarstva. Ukupni proračun odobrenih projekata, čija je misija smanjenje onečišćenja okoliša, iznosi 3,5 milijuna eura. U sljedeće dvije godine 215 istraživača iz 37 znanstveno-istraživačkih organizacija razvijat će rješenja koja će doprinijeti smanjenju onečišćenja zraka, vode i tla.
TE-RSU: Rekonstrukcija termoelektrana na ugljen
U okviru projekta „Poboljšanje fleksibilnosti rada dekarboniziranih termoelektrana s toplinskom akumulacijom u svrhu povećanja udjela obnovljivih izvora energije“ (akronim TPP-RSU) istražuju se mogućnosti i izrađuju rješenja za rekonstrukciju postojećeg ugljenog postrojenja. - termoelektrane na pogon kako bi se povećala njihova fleksibilnost i akumulacija energije u spregnutom radu sa solarnim elektranama i vjetrogeneratorima, čija proizvodna snaga ovisi o vremenskim uvjetima i izrazito je promjenjiva. Kako je za portal eKapija otkrio voditelj projekta dr. Vladimir D. Stevanović, procjenjuje se da se primjenom rješenja razvijenog u okviru projekta TE-RSU dnevno u Srbiji može akumulirati oko 600 MWh električne energije uz investicija od oko 70 milijuna eura.
Tehničko-tehnološka rješenja koja se razvijaju u okviru projekta, za čiju je provedbu zadužen Strojarski fakultet Sveučilišta u Beogradu, temelje se na inovativnoj primjeni parnih akumulatora u parnim blokovima termoelektrana . Omogućuju značajnu akumulaciju energije u razdobljima kada izdašnost obnovljivih izvora zajedno s drugim proizvodnim kapacitetima premašuje potrebe potrošača, odnosno korištenje akumulirane energije za povećanje snage termoelektrana u razdobljima kada je izdašnost obnovljivih izvora energenata se smanjuje, otkriva voditeljica projekta.
Na ovaj način se posredno dnevno mogu akumulirati značajne količine električne energije , pri čemu su troškovi akumulacije usporedivi s troškovima akumulacije današnjih standardnih rješenja s reverzibilnim hidroelektranama, a značajno su niži od troškova akumulacije pomoću elektrokemijskih baterija ili kroz proizvodnju vodika – kaže dr. Vladimir D. Stevanović.
Procjenjuje se da se unutar jedne termoelektrane nazivne snage 600 MW može akumulirati do 100 MWh električne energije koja bi bila raspoloživa tijekom dvadesetčetverosatnog razdoblja. Investicije se procjenjuju na 100 EUR/kWh, što je, napominje naš sugovornik, na razini ili čak niže od investicijskih troškova reverzibilnih elektrana (čiji troškovi bitno ovise o lokaciji), a znatno niže od investicijskih troškova elektrokemijskih. baterije, čiji investicijski troškovi prelaze nekoliko stotina pa čak i tisuća EUR/MWh (ovisno o vrsti, raspoloživom kapacitetu i drugim karakteristikama baterija).
Na razini elektroenergetskog sustava Srbije procjenjuje se da se primjenom rješenja razvijenog u okviru projekta TE-RSU dnevno može akumulirati oko 600 MWh električne energije uz investiciju od oko 70 milijuna eura - kaže naš sugovornik. Osim navedenog, u okviru projekta TPP-RSU razmatrane su mogućnosti dekarbonizacije termoelektrana suizgaranjem ugljena sa „zelenim“ gorivima , kao što su biomasa, bioplin, vodik ili amonijak, kao i istražit će se uvođenje tehnologija za izdvajanje ugljičnog dioksida iz dimnih plinova i njegovo skladištenje.
Sagledat će se stanje razvoja navedenih tehnologija u svijetu, investicijski troškovi i učinci njihove primjene u usporedbi s gašenjem postojećih termoelektrana na ugljen i primjenom novih naprednih tehnologija poput novih elektrana. o "zelenim" gorivima, primjeni vodikovog ciklusa, značajnom povećanju obnovljivih izvora energije sa skladištima, uvođenju nuklearne energije i dr. Tijekom provedbe projekta procijenit će se potrebni investicijski troškovi za dekarbonizaciju termoelektrana na ugljen, dijelom kroz izgaranje ugljena sa „zelenim“ gorivima ili kroz punu primjenu tehnologija za ekstrakciju i skladištenje ugljičnog dioksida – kaže dr. Vladimir D. Stevanović.
Gašenje termoelektrana "preko noći" nije moguće
Iako Zelena agenda nalaže gašenje termoelektrana na ugljen, naš sugovornik navodi da gašenje "preko noći" i potpuni prelazak na obnovljive izvore energije u kombinaciji s nuklearnom energijom ili bez nje nije moguć , kako u Srbiji, tako ni u drugim razvijenim zemljama. zemlje u svijetu koje koriste mjere ugljen za proizvodnju električne energije.
Takav scenarij podrazumijevao bi oslanjanje na značajan uvoz električne energije, ako bi je uopće bilo moguće uvoziti, a to bi značilo i energetsku nesigurnost. U tranzicijskom razdoblju, koje će trajati nekoliko desetljeća, rekonstrukcijom, revitalizacijom i modernizacijom postojećih termoelektrana na ugljen treba povećati njihovu učinkovitost , fleksibilnost i ugraditi sustave za pohranu energije, koji bi uz raspoloživu fleksibilnost i akumulaciju reverzibilnih i skladišnih hidroelektrane, omogućit će značajno povećanje udjela solarnih elektrana i vjetrogeneratora u proizvodnji električne energije, uz mogući razvoj vodikovog ciklusa i primjenu nuklearne energije – ističe naš sugovornik.
Prema njegovim riječima, značajna dekarbonizacija termoelektrana može se postići djelomičnom zamjenom ugljena drugim "zelenim" gorivima te ugradnjom sustava za izdvajanje ugljičnog dioksida iz dimnih plinova i njegovo skladištenje. U takvom energetskom miksu treba tražiti optimalno rješenje za dekarbonizaciju elektroenergetskog sustava Srbije. Neke elemente takvih strateških promišljanja dat će i rezultati projekta TPP-RSU – zaključuje dr. Vladimir D. Stevanović.
www.ekapija.com
