Javna podrška biogorivima je skupa i ne utječe u značajnoj mjeri na smanjenje emisija stakleničkih plinova pa bi vlade bolje postupile kada bi, u svrhu borbe protiv promjene klime, pojačano promovirale manju potrošnju energije, izvijestio je OECD.Vlade bi trebale podržati i takozvanu drugu generaciju biogoriva.

Za proizvodnju druge generacije biogoriva ne koriste se kulture namijenjene prehrani, stoji u izvješću OECD-a. Rezultati toga istraživanja predstavljaju najnoviju u nizu kritika na račun biogoriva koja se proizvode od žitarica, uljane repice i šećera, te koja su nekoć smatrana čistom alternativom fosilnim gorivima no sada se smatraju jednim od faktora zaslužnih za uzlet cijena hrane. Vlade u sve većoj mjeri sumnjaju u to da su biogoriva zelena onoliko koliko se to dosada smatralo, pogotovo kada se u obzir uzme ukupna energija koja je potrebna za njihovu proizvodnju, kao i utjecaj intenzivnog poljodjelstva i pojačane upotrebe raspoloživih površina. Iako brazilski etanol koji se proizvodi iz šećerne trske smanjuje emisije stakleničkih plinova za oko 80 posto, od biogoriva koja se proizvode iz drugih kultura u Sjedinjenim Američkim Državama, EU ili Kanadi mnogo je manje koristi po okoliš, izvijestio je OECD. Tako biodizel koji se proizvodi iz biljnog ulja smanjuje emisije stakleničkih plinova za između 40 i 55 posto a etanol koji se dobiva iz kukuruza, a koji se uglavnom proizvodi u SAD-u, smanjuje emisije ugljičnog dioksida za manje od 30 posto. SAD i Brazil najveći su proizvođači etanola, s odgovarajućim udjelom u svjetskoj proizvodnji u 2007. godini od 48 odnosno 31 posto, dok je EU u istoj godini proizvela oko 60 posto ukupno proizvedenog biodizela.Iz OECD-a se naglašava da će podrška mjerama među kojima su porezni poticaji, ciljani udjeli biogoriva u kombinacijama s fosilnim gorivima i trgovinska ograničenja radi zaštite domaće proizvodnje u glavnim zemljama proizvođačima kao što su EU, Sjedinjene Američke Države i Kanada, u 2015. godini dosegnuti godišnju vrijednost od 25 milijardi dolara, pri čemu će emisija ugljičnog dioksida iz transporta biti smanjena za samo jedan posto. OECD i agencija Ujedinjenih Naroda za hranu FAO u zajedničkom su izvješću krajem svibnja priopćile da će se globalna proizvodnja biogoriva u sljedećem desetljeću više nego udvostručiti, što će pridonijeti uzletu cijena poljoprivrednih proizvoda. Umjesto da promiču biogoriva, vlade bi svoj novac trebale ulagati u projekte koji troše manje energije, stoji u izvješću. "Kada je posrijedi ušteda fosilnih goriva, usredotočenost se mora sa alternativnih goriva preusmjeriti na smanjenju potrošnju energenata", izvijestio je OECD.

www.business.hr


Uvođenje novog bio-goriva E10 u Njemačkoj pokazuje se kao pravi fijasko.Potrošači ga bojkotiraju, proizvođačima prijete kazne, a sada i prehrambena industrija najavljuje da će zbog njega poskupjeti hrana, izvjestio je Deutsche Welle. Predstavnici udruga proizvođača hrane najavljuju da će cijena namirnica u Njemačkoj u prosjeku porasti za tri posto, a nekih proizvoda i znatno više. Oni kao krivca navode novo, biološko gorivo E10. Mnoge sirovine koje se koriste za proiozvodnju stočne hrane, naime, sada odlaze u proizvodnju goriva koje potrošači ne žele kupovati. Mlijeko i mliječni proizvodi će, rečeno je, biti skuplji za 10 do 15 posto, a predsjednik Udruge njemačkih pekara Peter Becker najavljuje da će pekarski proizvodi poskupjeti za tri do pet posto. "Apsurdno je spaljivati žitarice dok ljudi na svijetu nemaju što jesti", kaže on i ukazuje da je u jednom rezervoaru bio-goriva 18 kilograma kruha. Greenpeaceov stručnjak za agrar Martin Hofstetter je u "Bildu" izračunao kako je samo prošle godine na svijetu 142 tone žitarica iskorišteno za proizvodnju bio-goriva - što bi bilo dovoljno za prehraniti 420 milijuna ljudi u jednoj godini. I njemački automobilski klub ADAC zabrinut je zbog posljedica uvođenja goriva E10. On računa da će ono dovesti do daljnjeg poskupljenja "starog" goriva. Proizvođači su, naime, obvezni proizvoditi i prodavati određene kontingente novog goriva - ako ih ne ostvare, prijete im "masne" kazne. ADAC se boji da će ih proizvođači prebaciti na kupce tako što će dodatno podignuti cijene svojih proizvoda na pumpama. BP i Total već proizvode veće količine konvencionalnog benzina jer E10 kupci zaobilaze u širokom luku. Vozači pak i dalje ne vjeruju gorivu s 10 posto etanola. Nisu na vrijeme i dovoljno informirani o tome što on jest, što znači i koliko je dobar ili štetan za pojedine motore. Oko toga nisu ni stručnjaci baš potpuno oko toga složni. "Potrošači sada moraju platiti ceh za diletantsko uvođenje goriva E10", tvrdi predsjednik ADAC-a Meyer. Njemačko ministarstvo poljoprivrede i Udruženje njemačkih seljaka (DBV) odbacuju ove optužbe. Oni tvrde da "faktor E10" minimalno utječe na cijene sirovina u prehrambenoj industriji, te da razloge za poskupljenje hrane treba tražiti na drugom mjestu, u porastu cijene nafte, plina i rada. I Udruženje seljaka smatra da je diskusija pod motom "rezervoar ili tanjur" pogrešna. Njegov glavni tajnik Helmut Born ukazuje na činjenicu da se samo 2 posto njemačkih njiva koristi za proizvodnju bio-goriva. Stručnjaci za jezik ukazuju da razloge za neuspjeh izlaska novog goriva na tržište treba tražiti i u njegovom imenu. "Ne vjerujem da puno ljudi zna što se krije iza imena E10 ", kaže direktor manhajmskog Instituta za njemački jezik Ludwig Eichinger: "Ovakve kombinacije slova i brojeva ljudi obično povezuju s dodacima hrani". Novo gorivo naišlo bi na puno bolji odjek, smatra ovaj stručnjak za jezik, da mu je dano neko ime koje se nadovezuje na postojeću nomenklaturu, na primjer, "Super-etanol". "Ja bih ga bio nazvao Super-etanol i ispod bih napisao da u njemu ima 10 posto etanola", zaključuje on.
www.croenergo.eu

LONDON - Odluka da se naglo razviju biogoriva igrala je značajnu ulogu u dramatičnom porastu cijene hrane diljem svijeta, zaključio je izvještaj za britansku vladu. Takozvani Gallagherov izvještaj, koji će vladi u cijelosti biti prezentiran idući tjedan, tvrdi i da je zbog toga 100 milijuna ljudi ostavljeno gladovati.Ovakav zaključak Gallagherovog izvještaja natjerat će britansku vladu da ponovno razmotri velik dio svoje ekološke strategije i namjeru da se sve više počne oslanjati na gorivo dobiveno od biljaka. Problem je, dakako, u tome da te biljke negdje treba posaditi, što znači manje obradive površine posvećene hrani.Profesor Ed Gallagher, šef Agencije za obnovljivo gorivo, u svom je izvještaju pozvao na znatno obuhvatnije istraživanje o neizravnom utjecaju koji upotreba biogoriva ima na korištenje zemljišta i proizvodnju hrane prije nego što britanska vlada donese značajnije odluke. Izvještaj ujedno u pitanje dovodi istinske ekološke koristi od biogoriva, koje je do sada bilo smatrano važnim oružjem za borbu protiv globalnog zagrijavanja.Od travnja ove godine, sav benzin u Britaniji mora sadrzavati 2,5 posto biogoriva, a taj bi postotak do 2010. morao narasti na 5 posto. Gallagherov izvještaj sastavljen je na zahtjev britanske ministrice prometa Ruth Kelly i za pretpostaviti je da će britanska vlada prihvatiti te rezultate.

www.jutarnji.hr

Cannes, 03. studenog 2011. (DW) - Milijarda ljudi gladuje. Broj gladnih se povećava i zato što se prehrambene kulture sve češće koriste za proizvodnju bio-goriva. Jedan stručnjak UN-a zahtijeva da države prestanu subvencionirati tu proizvodnju.Na susretu skupine gospodarski najjačih zemalja G-20 u Cannesu trebalo bi donijeti odluku o obustavi državnih subvencija za proizvodnju bio-goriva. To je uoči početka summita zahtijevao Olivier de Schutter, posebni UN-ov izvjestitelj za pravo čovjeka na hranu. On u subvencijama proizvodnje bio-goriva vidi glavni uzrok rasta cijena hrane i pojačanu potražnju za obradivim površinama u zemljama u razvoju.Uz SAD, Japan, Njemačku i druge članice EU-a, skupini G-20 pripadaju i Kina, Indija, Brazil i Meksiko. One predstavljaju dvije trećine svjetskoga stanovništva, gotovo devet desetina svjetskoga gospodarstva i četiri petine svjetske trgovine. Već u lipnju ove godine ministri poljoprivrede skupine G-20 dogovorili su, u sklopu borbe protiv gladi, akcijski plan za opskrbu hranom. "To je važan korak, ali on je preslab", kritizira UN-ov stručnjak de Schutter."Svakome od milijardu gladnih uskraćuje se jedno osnovno ljudsko pravo", upozorava UN-ov posebni izvjestitelj u apelu upućenom sudionicima summita G-20. Porast gladi na Rogu Afrike, slaba žetva u zapadnoj Africi, propast žetve u jugoistočnoj Aziji uslijed poplava zahtijevaju snažno djelovanje protiv gladi i sprječavanje špekulacija s hranom. Pritom nije dovoljno samo prestati subvencionirati proizvodnju bio-goriva nego bi šefovi vlada morali "ljudsko pravo na hranu staviti ispred interesa industrije u svojim zemljama", kaže de Schutter.Najveći europski proizvođač šećera, njemački Südzucker, povećao je primjerice u prvom tromjesečju 2011. svoj prihod za 23 posto – među ostalim i zahvaljujući bio-gorivu. Südzuckerova tvrtka-kćer Crop Energies, koja se orijentira na bio-gorivo, bila je još uspješnija: zahvaljujući višim cijenama ljudske i stočne hrane, te porastu prodaje bio-etanola prihod Crop Energiesa je porastao za čak 67 posto.Rast cijena hrane potakao je kinesku vladu, ali i brojne koncerne, da kupuju obradive površine u zemljama u razvoju. U međuvremenu i financijski investitori pokazuju sve više zanimanja za obradivu zemlju. Prema navodima organizacija za ljudska prava i humanitarnih organizacija, kupoprodajni ugovori često idu na štetu lokalnog stanovništva, a krše i ljudska prava. Unutar UN-ovog odbora za sigurnost hrane (CFS) od 2008. se zato radi na međunarodnim smjernicama protiv otimanja zemlje (tzv. land grabbing). Posljednji krug pregovora u listopadu 2011. završio je bez rezultata. Sporna su prije svega pravila za velike investicije u poljoprivredno zemljište. Ti pregovori bi trebali biti nastavljeni iduće godine.

www.croenergo.eu


Teška suša koja je pogodila Sjedinjene Američke Države uzrokovat će (opet) lošu žetvu - i sve veću cijenu žitarica, a utoliko se opet rasplamsala rasprava oko biogoriva, gdje se zapravo hrana pretvara u dodatak gorivu, komentira Deutche Welle. Koncem prošlog tjedna, američko ministarstvo poljoprivrede je objavilo kako će tamošnja žetva žitarica biti čak za 13% slabija nego prošle - već ionako loše godine. Jer, ovo će u Americi biti već treća loša žetva za redom, ali ova godina će biti osobito loša. To znači da se očekuje urod koji će biti najmanji još od 1995. godine. Zapravo, i uz takvu lošu žetvu, ne bi bio problem nahraniti sva gladna usta kada bi se urod koristio samo za hranu, ali kako navodi DW-e, politička je volja i u SAD i u Europskoj uniji da se golema količina uroda mora pretvarati u biogorivo, dakle u alkohol koji se dodaje benzinu za automobile. Tako je i američki kongres odlučio da sve veći udio u gorivu za automobile mora dolaziti iz "obnovljivih izvora" energije pa tako ispada da oko 40% žetve odlazi - u spremnike za gorivo automobila! Sve te političke odluke - baš kao i "biogorivo" E-10 kakvo se prodaje u Europskoj uniji - rezultat su ekološkog stremljenja sve više fosilnog goriva zamijeniti obnovljivim izvorima energije. Ali i zaštitari okoliša su u međuvremenu zabrinuti zbog ovog razvoja gdje se, pod krinkom ekologije, hrana pretvara u gorivo za automobile bogatih dok se u siromašnim dijelovima planete sve više širi glad. Zato je u upravo drastičnom apelu, glavni tajnik organizacije za prehranu Ujedinjenih naroda FAO, Jose Graziano da Silva pozvao Washington neka smjesta suspendira odluku kako se golemi dio žetve - prije svega kukuruza, mora pretvoriti u biogorivo. Upozorava kako je cijena žitarica na svjetskom tržištu već ionako drastično narasla: kada je riječ o kukuruzu, njegova cijena je od početka lipnja porasla za 40%. Već se vidjelo kako "moda" biogoriva ujedno znači i porast cijena hrane - i političke nemire u zemljama koje žive na granici siromaštva. Zapravo se i čitavo "Arapsko proljeće" dobrim dijelom može pripisati povećanju cijena hrane od 2008. godine, a politička nestabilnost se širi i po drugim dijelovima svijeta. Zato stručnjaci u FAO smatraju kako je stanje već sada "napeto" i kako je potrebna samo još jedna iskra pa da se to pretvori u plamen političke krize. Iako je Njemačka - i njen tradicionalno snažan ekološki pokret, bila među prvima koja je težila okrenuti se obnovljivim izvorima energije i biogorivu, čak i tu su sve glasniji prosvjedi protiv tog trenda. Nedavno je i jedna studija bavarske nacionalne Akademije znanosti Lepoldina utvrdila goleme nedostatke u poticanju biogoriva i ta kritika se ne svodi samo na sve skuplju hranu, nego i na uništavanje krajolika monokulturama iz kojih se može proizvesti biogorivo. Sve je to navelo da čak i Savez za okoliš i zaštitu prirode Njemačke (BUND) sada traži ukidanje obaveze miješati biogorivo u benzin i dizel: "Gorivo dobiveno od biljaka je neučinkovito, guta obradive površine i proizvodi se u zemljama na jugu pa čak i kad tamo ljudi gladuju", smatra stručnjakinja udruge, Reinhild Benning. Kako piše DW-e, uU međuvremenu je i stranka zelenih - koja je zapravo i potakla trend prema biogorivu - shvatila da se to pretvara u sve veći problem. Kao posljednji spas, političari ove stranke vide u činjenici da se biogorivo zapravo može proizvesti iz svega što raste, a ne samo iz žitarica. Zato zamjenica kluba zastupnika zelenih u Bundestagu Bärbel Höhn traži korištenje korova i divlje trave, a ne prehrambenih kultura: "Budućnost bioenergije leži u cvjetnim poljima, a ne u kukuruzu." Ali biogorivo je već davno preraslo granice lijepih želja i snova zaštitnika okoliša i postalo je ozbiljna investicija naftnih koncerna, ističe DW-e. I u Njemačkoj već oko 8% potrošenog goriva potječe s oranica, a makar je tehnološki moguće proizvesti alkohol iz svake biljke, iz onih biljaka koje sadrže mnogo škroba ili šećera, to je mnogo učinkovitije i jeftinije. Drugim riječima, ono što je i vrijedna živežna namirnica, to je i zanimljiv izvor zarade u proizvodnji biogoriva. Političari pak nemaju samo pred očima ekološki, nego i geopolitički značaj biogoriva. Zemlja poput Njemačke je ionako uvelike ovisna od uvoza energenata, tako da njemački ministar okoliša Peter Altmaier - usprkos svim i sve glasnijim kritikama, uporno ponavlja: "Biomasa je veoma raznolik i pouzdan izvor energije koji će, obzirom na okretanje obnovljivim izvorima energije, biti sve značajniji u opskrbi energijom naše zemlje", prenosi Deutche Welle.
www.energetika-net.com

London, 16. kolovoza 2012. - Iako su sirovine tijekom svih pet godina krize bile najbolja zaštitna aktiva, usporavanja kineske ekonomije u posljednjih šest mjeseci ugrožavaju njihovu privlačnost, dok investicije u poljoprivredne proizvode postaju sve unosnije. Najprofitabilnija aktiva postao je kukuruz, čija je cijena skočila za 150 posto, a ovakvi rezultati posljedica su prirodnih kataklizmi, kao i korištenja kukuruza u proizvodnji etanola u SAD-u, upozoravaju stručnjaci. Investicije u kukuruz posebno su unosne ove godine, zbog suše u SAD-u, što je za posljedicu imalo skok cijena terminskih isporuka od kraja svibnja za 47 posto. Na drugom i trećem mestu po prinosima su ulaganja u zlato i srebro, pa tek onda u naftu tipa "Brent", čije su cijene naglo padale, da bi zatim isto tako rasle, ističe ekonomist Jim Rayd iz Deutsche Banka koji je proračunao koja je aktiva bila najunosnija od početka krize. Tržišta dionica "sigurnih" zemlja su pokazala zbog čega se te zemlje smatraju za sigurne, dok su tržišta "problematicnih" doživjela kolaps. Najnepovoljnije u pet proteklih godina bile su investicije u tržišta europske periferije, po čemu je prednjačila grčka burza. Vlade mnogih zemalja su znatno pomagale tržištima, što je očigledno sprečilo katastrofu većih razmjera. Pomoć će se morati produžiti još najmanje pet godina, jer će se u suprotnom za desetogodišnjicu krize, lista profitabilne aktive dodatno smanjiti. U posljednjih šest mjeseci od financijske krize najviše su ugrožena ulaganja u sirovine. U veljači je po prinosima još uvijek prednjačilo zlato, a među gubitnicima našle su se investicije u bakar, čiji su prinosi još u veljači dostizali 40 posto, a sada su praktično nulti, zbog usporavanja kineske ekonomije i pada svjetske potražnje. [SEEbiz]