Najefikasnije vjetroelektrane već sada proizvode električnu energiju po cijeni sličnoj ugljenu, plinu i nuklearnoj energiji, a do 2016. bi i prosječne vjetroelektrane to trebale postići. Bloombergov tim za vjetar je procijenio da proizvodnja kopnenih vjetroelektrana pokazuje 7% pad cijena za svako udvostručavanje instalirane snage. Prosječna cijena vejtroagregata je od 1984. do 2011. pala je za više od duplo, tj sa 2 milijuna eura po MW na 0,88 milijuna eura po MW. U tih 17 godina je količina postavljenih vjetroagregata skočila je sa 0,3 GW na 240 GW. U isto vrijeme je s padom cijene rasla i snaga vjetroagregata, postali su veći, s boljom efikasnošću, boljom aerodinamikom itd. Troškovi pogona i održavanja su isto pali sa 50 €/MWh na samo 11€/MWh. Zbog svih tih razloga svaki instalirani MW vjetra danas daje 2,9 GWh godišnje, a tokom 1980ih je davao samo 1,8 GWh. Nivelirana cijena energije iz kopnenih vjetroelektrana je pala za 14% za svako udvostručavanje instalirane snage od 1984. do danas. To financijski znači da je cijena pala sa 200 €/MWh na 52 €/MWh. To je samo 6 €/MWh više nego što je prosječna cijena energije iz plinske elektrane danas, a kad bi se u obzir uzela i cijena ispuštenog ugljičnog-dioksida, ta bi cijena bila ista ili čak manja. Zbog povećane konkurencije u industriji vjetra Bloomberg očekuje daljnji pad cijena tokom idućih nekoliko godina, a faktor korisnosti bi pak trebao rasti, što će u konačnici rezultirati u padu cijene energije iz vjetra do cijena fosilnih goriva. Kad se uzmu dosadašnji podatci i način razvijanja tržišta to bi se trebalo dogoditi 2016. godine, pri čemu bi cijena vjetroagregata bila 0,8 milijuna eura po MW. Ako bi cijena plina skočila onda bi se trenutak izjednačenja cijena mogao i približiti.
www.vjetroelektrane.com


Energija vjetra više vraća domaćoj ekonomiji jer stvara više dodane vrijednosti lokalno, te otvara više poslova naspram proizvodnje iz CCGT (plinskih elektrana s kombiniranim ciklusom), rezultati su nove studije Ernst & Younga. Izvještaj Ernst & Younga pod nazivom „Analysis of the value creation potential of wind energy policies" je otkrio da kombinacijom početnih troškova i prednosti od povratka troškova energija vjetra ima niže „netto troškove" od CCGT tehnologije za većinu Europskih država koje su proučene, te na razini cijele EU. Studija je napravljena za Accionu i EDP, a rezultati koji dolaze u „zlatno doba plina" imaju stoga veću važnost pogotovo kad se uzme u obzir i fiskalna strogost političara naspram ekonomoskog rasta. Studija je napomenula da političari većinu odluka rade na usporedbi niveliziranih troškova energije (LCOE) pojedinih tehnologija, ali rijetko uključuje detaljnu analizu dodatnih ekonomskih troškova i prednosti. Energija vjetra stvara više poslova i lokalne vrijednosti. Studija pokazuje da donosioci odluka ne pridaju dovoljno pažnje potencijalu stvorene vrijednosti koji otvara svaki euro uložen u energiju vjetra. Kod CCGT-a većina troškova je povezana sa cijenama goriva, a većina plina se u Europi uvozi što ne otvara mnogo mogućnosti lokalnoj ekonomiji. Studija je pokazala da u Europskim državama koje su pokrivene analizom vjetroelektrane više sudjeluju u BDP-u nego CCGT. Rezultati naravno nisu isti za svaku državu, te ovise o količini uvezenog prirodnog plina kojeg troše CCGT elektrane. Vjetroelektrane pak imaju veći LCOE od CCGT-a, te je on oko 81 €/MWh naspram 74 €/MWh za CCGT, i to ponajviše zbog većih kapitalnih troškova. S druge strane kapitalni i operativni troškovi za vjetroelektrane prilično pomažu stvaranju dodane vrijednosti u lokalnoj ekonomiji. Kada se uključe svi vanjski troškovi i prednosti kroz sve EU države „netto" troškovi vjetra su niži od ekvivalentnih za CCGT, i to skoro dvostruko niži. Njemačka od svih EU država ima najbolje rezultate u stvaranju BDP-a kroz upotrebu vjetroelektrana. U Njemačkoj je i najveća razlika u „netto troškovima", te je tamo CCGT tehnologija čak 2,5 puta skuplja nego vjetroelektrane. U Francuskoj i Španjolskoj pak vjetroelektrane stvaraju dvostruko više (pa i više od toga) poslova (prema omjeru čovjek-sati rada) nego CCGT tehnologija po svakom uloženom milijunu eura. U Španjolskoj je omjer 15:6 u korist vjetroelektrana, a u Francuskoj 12:5. Na razini cijele Europske Unije svaki uloženi milijun eura stvara 21 čovjek-godina radnih mjesta u sektoru vjetroelektrana, naspram 13 u CCGT tehnologiji. Ova razlika u stvaranju radnih mjesta se može objasniti činjenicom da se veliki dio troška proizvodnje električne energije sa CCGT-om izvozi kroz troškove goriva, te time ne pomaže domaćoj ekonomiji. Pri pregledu Velike Britanije, Francuske, Španjolske, Njemačke, Poljske i Portugala izvještaj je pokazao da vjetroelektrane stvaraju više prihoda iz poreza nego CCGT. Svaki euro potrošen na električnu energiju iz vjetroelektrana stvara od 0,27 do 0,52 eura poreza, ovisno o lokalnoj poreznoj politici. Za CCGT tehnologiju to iznosi od 0,09 do 0,26 eura. Rafael Munilla, viši menadžer za tržište i regulaciju u EDP-u je izjavio da studija pokazuje kako, osim ovih rezultata izvještaja treba uzeti u obzir i činjenicu da energija vjetra utječe pozitivno na veleprodajnu cijenu električne energije, odnosno da je smanjuje. Munilla je dodao da smatra da rezultati ove studije ne smiju biti odbačeni od strane kreatora politike u Europi. Oni bi trebali u obzir uzeti širu perspektivu, te kao u studiji uzeti u obzir sve bitne troškove i prednosti tehnologije, osim samih investicijskih troškova i troškova pogona. CEO Europskog udruženja za energiju vjetra (EWEA) Christian Kjaer je pak izjavio da studija Ernst & Younga dokazuje da energija vjetra stvara više poslova i ekonomske vrijednosti od najefikasnijih plinskih elektrana. Poruka je jasna, ako želite stvoriti poslove i bogatstvo u Europi, uložite u vjetar, izjavio je Kjaer.