Niskoenergetska JV 2014

    VUKUSIC 220X120Niskoenergetska kuća JV 2014, projektom se obrađuju instalacije koje će kući osigurati znatnu energetsku neovisnost kuće s mogućnosti odvajanja kuće s javne mreže: sakupljanje kišnice, biološka obrada vode, zračne dizalice topline, fotonaponski sustav, solarni kolektori i rekuperacija zraka koje stvaraju složenu tehnološku cjelinu međusobno povezanu.

     



    PRIKLJUČAK VODOVODA
    Zgrada će se opskrbljivati vodom preko javnog vodovoda. Spoj na javni cjevovod predviđa se pocinčanim cijevima ili alkatenskim s prijelazom na pocinčane elemente. Projektirano je vodomjerno okno sa vodomjerima. Radni tlak se može popeti i do 8 bara tako da je nužno predvidjeti redukcijski ventil koji će smanjiti radni tlak na dopuštenih 4-5 bara. Stoga sve fazonske komade i armature unutar vodomjernog okna je potrebno ugraditi za NP 16.

    SAKUPLJANJE KIŠNICE
    Sustav odvoda kišnice sa krovova se spaja na spremnik kišnice u tehničkoj etaži. Pored spremnika se postavlja hidropak koji crpi vodu i prenosi ju u instalaciju. Kišnica se prvenstveno koristi za potrebe vrta, pranje automobila te se stoga ne predviđa dodatna kemijska obrada vode jer ona nije za piće. Ispred rezervoara kišnice postavlja se taložni šaht koji onemogućava ulazak lišća i krupnog otpada u spremnik. U slučaju prepunjavanja spremnika višak kišnice se preljeva kroz drenažne vodove i odlazi u zemlju ispod vrta kroz mrežu drenažnih cijevi.

    UNUTARNJA ODVODNJA
    Odvod svih kanalizacijskih otpadnih voda iz sanitarnih čvorova i kuhinje se u konačnici spaja na kontrolno okno i sabirnu jamu. Cijevi kućne kanalizacije raspoložive su u promjeru od DN 32 do DN 160, sa standardiziranom duljinom prema DIN 19531. Cijevi i spojni dijelovi kućne kanalizacije sive su boje prema RAL 7037 i isporučuju se sa ugrađenim brtvama. Uz brtvu, cijevi imaju i oblikovani naglavak zbog čega je spajanje brzo i jednostavno, a sustav je dugotrajno vodonepropusan. Sam čin ugradnje cijevi i spojnih dijelova kućne kanalizacije je jako jednostavan i brz zahvaljujući naglavcima. Zbog lakšeg spajanja preporučljiva je upotreba sapuna za montažu (VINISAP), a sami spojevi trebaju biti čisti i uredni. Kod spajanja uvijek treba obratiti pažnju da su cijevi i spojni dijelovi postavljeni ravno, da spajanje nije previše plitko, ali ni previše duboko, što garantira čvrstoću i vodonepropusnost spoja. Prilikom skraćivanja cijevi, vrh cijevi trebamo uvijek fino obrusiti da postignemo kut od cca. 15°, što olakšava daljnje spajanje. Skraćivanje spojnih dijelova se ne preporučuje, jer može dovesti do lošeg i krivog spoja.

    SABIRNA JAMA
    Planirana sabirna jama biti će izvedena u kombinaciji beton MB-30, zidovi i dno debljine 20 cm. a ploča i unutarnja pregrada od armiranog betona, i to sa mrežastom armaturom. Jama je vodonepropusna, a to će se postići primjenom aditiva Hidro-10 uz obvezno vibriranje betona u dvostranoj oplati sa previbratorom.Unutarnje betonske površine kao i dno treba zagladiti cementnim mortom omjera 1: 3 sve do crnog sjaja. Ventilacija sabirne jame vrši se preko unutamje kanalizacijske instalacije i ventilacijskih vertikala. Pražnjenje sabirne jame uz normalno korištenje punog kapaciteta svakih 15 dana, odnosno po potrebi. Nad komorama predviđeni su otvori 60x60 cm sa okvirom i lijevano-željeznim poklopcem, radi lakšeg čišćenja i kontrole ispunjenosti jame. Pomoću specijalnog vozila za otpadne vode crpi se efluent iz sabirne jame, a otpadna voda se odvozi na deponiju, određenoj od lokalnih vlasti.

    UREĐAJ ZA BIOLOŠKO PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA
    Uređaj za biološko pročišćavanje s aktivnim muljem Bio Cro Casa koristi se za pročišćavanje sanitarnih otpadnih voda iz stambenih objekata. Uloga mu je pročišćavanje otpadnih voda do dozvoljenog stupnja za upuštanje u prirodni vodotok ili upojno drenažni bunar (drugi stupanj pročišćavanja). Nakon postave provjerite pravilan rad kompresora odnosno raspršivača zraka. Kako bi ubrzali biološki proces možete u zonu oksidacije ubaciti bakterije u obliku topive vrećice odmah nakon pokretanja uređaja. Bitno je provjeravati i konstantno održavati čistoću taložnog konusa kako nataložene tvari ne bi uzrokovale zastoj protoka i samim time moguće anaerobne procese. Svakih šest mjeseci osigurajte odvoz suvišnog mulja od strane nadležne organizacije. Osigurajte ozračivanje vertikala sanitarnih čvorova. Ukoliko to nije moguće, postoji mogućnost izvedbe ventilacije na poklopcu uređaja (preko sifonskog šahta), ili od zračnika.

    OBORINSKA ODVODNJA
    Oborinska odvodnja je projektirana PVC cijevima, limenim olucima te limenim vertikalama koje se sve spajaju preko šahti na spremnik kišnice. Oborinske vode se prikupljaju pomoću betonskih kanalica te betonskih šahti. Pad cijevi odvodnje projektiran je na 1-1,5%. Sva okna projektirana su kao okna 400x400 mm koja su betonirana. Raspoložive su cijevi u promjerima od DN 110 do DN 500 sa standardiziranim duljinama proizvodnje prema DIN 8062. Cijevi i spojni dijelovi vanjske kanalizacije su crveno - smeđe boje prema RAL 8023 i isporučuju se sa ugrađenim brtvama, koje zajedno s naglavkom omogućuju brzo i jednostavno spajanje. Izrađuju se od tvrdog PVC - a, kojeg karakterizira visoka mehanička otpornost na kiseline te mnoge organske i anorganske supstance. Također je otporan i na abraziju (trošenje) sa visokom otpornošću na starenje i vanjske utjecaje. Mala težina cijevi i velika mehanička čvrstoća olakšavaju transport, manipulaciju i montažu.

    IZVOR TOPLINE 1 – ZRAČNA DIZALICA TOPLINE
    Osnovni energent zgrade je Sunčeva energija koja se primjenom transformacijskih tehnologija pretvara u traženi energetski oblik. Električna energija iz mreže se koristi za pokretanje dizalice topline koja istovremeno crpi Sunčevu energiju koja se akumulirala u okolišu. Uređaji se koriste u kombinaciji s vanjskim zrakom, geotermalnim sondama, zemnim kolektorima ili površinskim vodama kao izvorima topline. Akumulirana Sunčeva energija u zraku, vodama ili tlu se koristi kao izvor energije za grijanje zgrada. Dizalica topline potom pretvara dva ulazna oblika energija u korisni oblik toplinske energije koja se akumulira u sustavu. Dizalice topline pretvaraju električnu energiju u toplinsku ili rashladnu energiju te pri tome imaju faktor sustava SPF u rangu 2,5 - 5,5 ovisno o vrsti dizalice topline koje imaju faktor dizalice COP 4,5 - 5,5. U režimu hlađenja energija se iz zgrade prebacuje pomoću dizalice topline u zrak, vodu ili tlo. Osnovni princip rada dizalice topline je da iz elektro-energetske mreže uzme 1 kW električne energije te iz okoliša 2-4 kW obnovljive akumulirane energije dok se u zgradu ubacuje zbroj tih energija ili 3-5 kW toplinske energije.

    IZVOR TOPLINE 2 – KAMIN NA DRVA
    Drvna biomasa nastaje akumulacijom Sunčeve energije u drvnoj masi kroz složeni proces fotosinteze te se ovaj izvor energije može svrstavati pod obnovljive izvore energije, ali ne i u čiste izvore energije jer se u procesu izgaranja oslobađa CO2 u atmosferu. Drvna masa je CO2 neutralna jer je jednaka količina CO2 koja se koristi za stvaranje drvne mase i količina CO2 koja se oslobodi tijekom izgaranja. Korištenjem biomase može se osigurati stalni izvor obnovljive energije koja stalno nastaje u prirodi.

    Biomasa je dio zatvorenog ugljičnog kruga. Ugljik iz atmosfere se pohranjuje u biljkama, prilikom spaljivanja ugljik se ponovno oslobađa u atmosferu kao ugljični dioksid CO2. Dok god se poštuje princip obnovljivog razvoja (zasadi se onoliko drveća koliko se spali biomase) ovaj oblik dobivanja energije nema značajnog utjecaja na okolinu. Biomasa se smatra obnovljivim izvorom energije i često se naziva ugljično neutralno gorivo, no ono ipak može doprinjeti globalnom zagrijavanju. To se događa kad se poremeti ravnoteža sječe i sađenja drveća, na primjer kod krčenja šuma ili urbanizacije zelenih površina. Kada se biomasa koristi kao gorivo umjesto fosilnih goriva ona ispušta jednaku količinu CO2 u atmosferu. Ugljik iz biomase koji čini otprilike pedeset posto njene mase je već dio atmosferskog ugljičnog kruga. Biomasa apsorbira CO2 tijekom svog životnog ciklusa te ga ispušta natrag u atmosferu kad se koristi za dobivanje energije. Kod fosilnih goriva je to drugačiji proces jer se kod njih ugljik izdvaja iz dugotrajnih spremnika u kojem bi inače bio zauvijek zarobljen i ispušta se u atmosferu.

    IZVOR TOPLINE 3 – SOLARNI KOLEKTORI
    Pretvaraju Sunčevu energiju u toplinsku energiju te nalaze primjenu u sustavima pripreme sanitarne potrošne vode te u sustavima grijanja građevina. U sustavima pripreme sanitarne tople vode ostvaruju se uštede na razini 80-100% ovisno o dimenzioniranju pokrivenosti sustava. Sustav se dimenzionira prvenstveno za pripremu sanitarne vode, ali se može proširiti i na pomoć u grijanju. Pravilnim postavljanjem kuta pretvornika od 15° pa do 65° može se toplinsko polje dimenzionirati za različite toplinske zahtjeve i razdoblja korištenja. Tijekom zime je gotovo nemoguće 100% pokriti toplinske potrebe klasičnim sunčanim sustavima, ali je moguće primjenom velikih međuspremnika topline i hibridnih sustava koji se rijetko primjenjuju u Europi. Višak Sunčeve energije se može koristiti tijekom ljeta u sustavima sunčanog hlađenja. Optimalni kut nagiba kolektora ovisi o namjeni pretvornika, ako se sustav koristi pretežito tijekom zime potrebno ga je postaviti pod kutem od 10 do 20° dok ako se koristi tijekom zime potrebno ga je postaviti pod kutem od 50 do 60°. Optimalni godišnji kut postavljanja kolektora se za Hrvatsku kreće na razini od 35 do 40°.

    REKUPERACIJSKI SUSTAV
    Rekuperatori su uređaji koji se ugrađuju u niskoenergetske i pasivne građevine te im je osnovni cilj smanjivanje ventilacijskih gubitaka građevine pomoću integriranih pločastih izmjenjivača topline zrak-zrak. Jedinice imaju integrirani sustav filtracije zraka u kojem se iz zraka odvajaju čestice peludi, prašine, pore plijesni te se sustavom osigurava higijenski ispravan zrak. Sustavi su idealni za primjenu u zgradama u kojima žive astmatičari jer je moguće osigurati higijenski ispravan zrak tijekom cijele godine. Osnovni element uređaja je saćasti izmjenjivač kroz koji prolaze dvije struje zraka te se preko stijenki izmjenjivača vrši izmjena topline. Topli otpadni zrak dolazi iz građevine te prelazi preko izmjenjivača, predaje toplinu te se potom izbacuje u okoliš. Na drugom ulazu je svježi zrak koji je tijekom zime hladan, prolazi preko izmjenjivača, prima toplinu na sebe te se zagrijava, a tako zagrijan ubacuje se u građevinu. Sličan je princip rada i tijekom ljeta kada se topli okolišnji zrak hladi povratnim unutrašnjim zrakom. Ovim uređajem je moguć povrat energije oko 70% iz otpadnog zraka.

    FOTONAPONSKI SUSTAV
    Sunčevo zračenje se može iskoristiti za proizvodnju električne energije u fotonaponskom postrojenju – sunčanoj elektrani. Osnova za pretvorbu energije zračenja u električnu energiju je fotonaponski modul. Odlika fotonaponskog modula je da u osvjetljenom stanju proizvodi istosmjerni napon. Ako je na modul spojeno trošilo poteći će istosmjerna struja. Veći broj modula povezuje se serijski u niz, a onda se takvi nizovi povezuju paralelno. To se radi stoga da se dobiju optimalni uvjeti za rad sklopa izmjenjivača koji pretvara istosmjerni napon u uobičajeni izmjenični. Postrojenja koja su spojena na mrežu moraju zadovoljiti uvjete koje postavlja distributer električne energije na mreži. Ova postrojenja imaju najćešće za cilj proizvodnju električne energije za prodaju. Stoga u pravilu nemaju spremnik električne energije – baterije. Za fotonaponska postrojenja koja su spojena na mrežu karakteristično je da u pravilu imaju dva brojila. Jedno služi za prihvat energije, a drugo za predaju energije. Dva brojila su potrebna jer se različito obračunava potrošnja i proizvodnja energije. Za postrojenja spojena na mrežu je karakteristično da po ispadu javne mreže moraju u izuzetno kratkom vremenu obustaviti iz sigurnosnih razloga isporuku energije. Razlog je lako shvatiti ako zamislimo da se javna mreža namjerno isključi radi servisnog zahvata.Tada ne smije lokalno fotonaponsko postrojenje „hraniti mrežu“ i time stvarati opasnost za osobe koje provode aktivnosti na mreži. Isto tako, za ova postrojenja je karakteristično I da se po povratku normalnog stanja mreže mora samostalno priključiti na mrežu. To jasno proizlazi iz želje za što većom proizvodnjom energije.


    Strojarski projekt
    Dario Hrastović, dipl.ing.stroj.

    Elektrotehnički projekt
    Petar Trumbić, dipl.ing.el.

    Arhitektonski projekt
    Ines Hašimbegović, dipl.ing.arh. 

    VUKUSIC 0

    VUKUSIC 1

    VUKUSIC 2

    VUKUSIC 3

    VUKUSIC 4

    O nama

    Hrastović Inženjering d.o.o. od 2004. se razvija u specijaliziranu tvrtku za projektiranje i primjenu obnovljivih izvora energije. Osnova projektnog managementa održivog razvitka društva je povećanje energijske djelotvornosti klasičnih instalacija i zgrada te projektiranje novih hibridnih energijskih sustava sunčane arhitekture. Cijeli živi svijet pokreće i održava u postojanju stalni dotok Sunčeve energije, a primjenom transformacijskih tehnologija Sunce bi moglo zadovoljiti ukupne energetske potrebe društva.

    Kontakt info

    HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o.
    Kralja Tomislava 82.
    31417 Piškorevci
    Hrvatska

    E-mail: info@hrastovic-inzenjering.hr
    Fax: 031-815-006
    Mobitel: 099-221-6503
    © HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o. - design & hosting by Medialive