Hotel Rakovica 2014

    HOTEL HENOX 220x120Hotel Henox Rakovica 2014, Predmet idejnog projekta je izrada tehničkog rješenja instalacija hotelske zgrade smještene u hladnoj planinskoj klimi. Sustav akumulacije i obrade kišnice za potrebe hotela. Sustav grijanja biomasom, solarnim kolektorima i hlađenjem dizalicom topline dok je mreža grijanja i hlađenja zgrade predviđena konvektorima.

     



    Ovim projektom predviđa se izgradnja poslovne građevine – smještaj i boravak gostiju u sklopu turističko-ugostiteljskih usluga, ugostiteljski objekt iz skupine Hoteli, na građevnoj čestici oznake k.č. br. 611, 651/4, k.o. Drežnik, u naselju Čatrnja, Rakovica. Građevna čestica je neizgrađena. Građevina je poslovne namjene, ugostiteljski objekt iz skupine Hoteli, ukupno 25 smještajnih jedinica, sadržaja kako slijedi prema etažama podrum konferencijska dvorana, sanitarije gostiju, sanitarije fitness, fitness dvorana, 3 garažno-parkirališna mjesta, kotlovnica i spremište drva, praonica rublja, klima komora komunikacije ( dizalo, stubište, hodnik ), patio prizemlje : vjetrobran, lobby, recepcija i office, prodaja suvenira, komunikacije ( dizalo, stubište, hodnik ), terasa caffe bar, restoran, kuhinja

    Oblikovanje građevine
    Objekt je projektiran kao slobodnostojeća građevina poslovne namjene – smještaj i boravak gostiju u sklopu turističko-ugostiteljskih usluga, ugostiteljski objekt iz skupine Hoteli.

    Oblikovanje građevine prikazano je u grafičkim prilozima.
    Izbor materijala, vrsta pokrova, kao i detaljnije oblikovanje građevine odredit će se projektnom dokumentacijom u dogovoru s investitorom. Završnom obradom fasade uz upotrebu različitih materijala objekt će se uklopiti u postojeći ambijent. Nivo poda prizemlja nalazi se cca 20-120 cm iznad konačno uređenog okolnog terena. Objekt je natkriven kombiniranim dvostrešnim drvenim krovom, pokrov utoreni crijep, nagiba 45°.

    Konstrukcija
    Temeljenje se izvodi na armirano-betonskoj temeljnoj ploči i betonskim temeljnim trakama širine 50 cm i dubine ispod razine smrzavanja na podložnom betonu 10 cm. Vanjski i unutarnji nosivi zidovi izvode se od armiranog betona i blok opeke debljine 25 cm. Svi nosivi zidovi završavaju vertikalnim armiranobetonskim serklažima. Otvori u zidovima premošćuju se armirano-betonskim gredama i nadvojima. Stopne međukatne konstrukcije predviđene su kao AB ploča. Drveno krovište čine rogovi koji su oslonjeni na podrožnice i nazidne drvene grede. Opterećenje se preko drvenih elemenata prenosi na horizontalne serklaže.

    HIDROTEHNIČKE INSTALACIJE
    Sustavom spremnika vode osigurava se tijekom cijele godine stalna opskrba hotela svježom vodom koja se odžava na stalnom tlaku pomoću tlačnih hidroforskih stanica sa rezervnim napajanjem preko agregata. Sustavom spremnika osigurana je potreba za dovljnom količinom vode za hidrantsku mrežu. Osigurana je voda za ispiranje sanitarija te posebna voda za tuširanje i pitku vodu. Sustavom spremnika akumulira se tijekom cijele godine kišnica koja se filtrira prije ulaska u mrežu.

    SUSTAV AKUMULACIJE VODE
    Izgradnja hotela je predviđena na mikrolokaciji na kojoj su podzemne vode na velkim dubinama te je ekonomski neisplativo izvoditi dubinske bunare da se dođe do podzemne vode. Ujedno ne postoji dostatna količina vode u javnom vodovodu da se zadovolje potrebe hotela iako magistralni vodovod prolazi pored hotela. Prema uvjetima komunalne tvrtke Spelekom d.o.o. predviđa se odvajanje hotela s mreže u slučaju nedostatka vode u cijeloj općini. Vezano uz sve nedostatke kao jedino rješenje se nameće akumulacija kišnice tijekom godine, dovoženje vode u cisternama te spremanje vode u podzemne spremnike. Pravilnom filtracijom i dezinfekcijom vode može se optadna voda hotela reciklirati te ponovno koristiti u samom hotelu. Inicijalno će se povećati investicija u sustav obrade vode hotela, ali zbog nedostatka vode ona je jedino opravdano rješenje tehničkog sustava hotela.

    Spremnik kišnice – je inicijalni spremnik kišnice koja se koristi kasnije u sustavu pitke vode i kao takav je spremnik odvojen od ostalih spremnika.

    Spremnik pitke vode – iz spremnika kišnice se daljnjom obradom vode postupkom ultrafiltracije odvajaju čestice te mikroorganizmi iz vode. Dodatnom obradom se iz ove vode dobiva zdravstveno ispravna voda koja se koristi kao pitka voda te voda za pripremu hrane i pića. Inicijalno se ovaj spremnik može napuniti pomoću cisterni za vodu do 50% napunjenosti da se pokrene proces upotrebe vode u zgradi.

    Spremnik sive vode – na spremnik se spajaju izlazi separatora ulja i masti kuhinje te izlaz bio-separatora koji filtrira otpadnu vodu sanitarija. Siva voda je tehnološka voda koja se direktno može koristiti za ispiranje wc kotlića te za zalijevanje zelenih površina. Potrebni su daljni postupci filtracije da se može koristiti i pomiješati sa kišnicom.

    Spremnik tehničke vode – je niz spremnika povezanih paralelno koji se pune kako se povećava količina dostupne vode kišnice, a pravilnim upravljanjem količine vode osiguravaju se mjesečne potrebe hotela za vodom. U ove spremnike se sprema obrađena otpadna voda zgrade nakon niza filtracijskih i dezinfekcijskih postupaka. Inicijalno se ovaj spremnik može napuniti pomoću cisterni za vodu do 50% napunjenosti da se pokrene proces upotrebe vode u zgradi.

    Odvodnja kišnice krovova – se sakuplja sa krova mrežom oluka i distribucijskih cjevovoda te se vodi do mehaničkog filtera kojim se odvajaju krupnije čestice iz vode te se potom vodi do inicijalnog spremnika kišnice.

    Odvodnja kišnica parkirališta – se sakuplja sa parkirališta oko zgrade, a obzirom da se u toj vodi mogu pojaviti ostatci ulja, motornih maziva i sl. potrebno je vodu prvo provesti kroz odvajač, separator ulja. Nakon obrade se voda provodi do spremnika tehničke vode.

    Odvodnja sanitarija – mrežom kanalizacijskih cijevi usmjeravaju se otpadne vode iz sanitarija cijelog hotela u centralni sustav obrade bio-separatora u kojem se djelovanjem bakterija ubrzava proces bio-razgradnje organskih tvari. U separator se ubacuje zrak pomoću kompresorskog sustava da se potakne razvoj aerobnih bakterija koje u procesu razgradnje oslobađaju CO2. Bez uvođenja zraka i kisika u spremniku bi se razvijale anaerobne bakterije koje tijekom razgradnje biootpada razvijaju metanske spojeve i mirise.

    Odvodnja kuhinje – kuhinja ima velike potrebe za toplom i hladnom vodom svaki dan dok otpadna voda koja izlazi iz sustava odvodnje kuhinje u sebi ima rastopljene masti, ulja biljnog i životinjskog porijekla pa je potrebno vodu prvo provesti kroz separator ulja i masti nakon čega se obrađena voda sakuplja u spremniku sive vode te čeka daljnju obradu da se može pohraniti u spremnicima tehničke vode.

    TERMOTEHNIČKE INSTALACIJE

    SPREMNIK ZA SKLADIŠTENJE UNP-a
    Kapacitet spremnika je 5 m3 ili max. punjenje pri temperaturi od 15ºC uz korekcioni faktor K=1,0 i sadržaj UNP-a pri 80% punjenja iznosi 2180 kg. Detaljan smještaj prikazan je na dispoziciji plinske opreme. Spremnik je postavljen sukladno Pravilniku o ukapljenom naftnom plinu ( NN 117/07 ). Spremnik je valjkaste ležeće izvedbe duljine 4300 mm, a promjera 1250 mm. Izrađen je od materijala klase St 52-3. Spremnik je opremljen svom potrebnom armaturom koju propisuje DIN 4680

    IZVOR TOPLINE – BIOMASA
    Drvna biomasa nastaje akumulacijom Sunčeve energije u drvnoj masi kroz složeni proces fotosinteze te se ovaj izvor energije može svrstavati pod obnovljive izvore energije, ali ne i u čiste izvore energije jer se u procesu izgaranja oslobađa CO2 u atmosferu. Drvna masa je CO2 neutralna jer je jednaka količina CO2 koja se koristi za stvaranje drvne mase i količina CO2 koja se oslobodi tijekom izgaranja. Korištenjem biomase može se osigurati stalni izvor obnovljive energije koja stalno nastaje u prirodi.

    Biomasa je dio zatvorenog ugljičnog kruga. Ugljik iz atmosfere se pohranjuje u biljkama, prilikom spaljivanja ugljik se ponovno oslobađa u atmosferu kao ugljični dioksid CO2. Dok god se poštuje princip obnovljivog razvoja (zasadi se onoliko drveća koliko se spali biomase) ovaj oblik dobivanja energije nema značajnog utjecaja na okolinu. Biomasa se smatra obnovljivim izvorom energije i često se naziva ugljično neutralno gorivo, no ono ipak može doprinjeti globalnom zagrijavanju. To se događa kad se poremeti ravnoteža sječe i sađenja drveća, na primjer kod krčenja šuma ili urbanizacije zelenih površina. Kada se biomasa koristi kao gorivo umjesto fosilnih goriva ona ispušta jednaku količinu CO2 u atmosferu. Ugljik iz biomase koji čini otprilike pedeset posto njene mase je već dio atmosferskog ugljičnog kruga. Biomasa apsorbira CO2 tijekom svog životnog ciklusa te ga ispušta natrag u atmosferu kad se koristi za dobivanje energije. Kod fosilnih goriva je to drugačiji proces jer se kod njih ugljik izdvaja iz dugotrajnih spremnika u kojem bi inače bio zauvijek zarobljen i ispušta se u atmosferu.

    SUNČANI TOPLINSKI PRETVORNICI
    Pretvaraju Sunčevu energiju u toplinsku energiju te nalaze primjenu u sustavima pripreme sanitarne potrošne vode te u sustavima grijanja građevina. U sustavima pripreme sanitarne tople vode ostvaruju se uštede na razini 80-100% ovisno o dimenzioniranju pokrivenosti sustava. Sustav se dimenzionira prvenstveno za pripremu sanitarne vode, ali se može proširiti i na pomoć u grijanju. Pravilnim postavljanjem kuta pretvornika od 15° pa do 65° može se toplinsko polje dimenzionirati za različite toplinske zahtjeve i razdoblja korištenja. Tijekom zime je gotovo nemoguće 100% pokriti toplinske potrebe klasičnim sunčanim sustavima, ali je moguće primjenom velikih međuspremnika topline i hibridnih sustava koji se rijetko primjenjuju u Europi. Višak Sunčeve energije se može koristiti tijekom ljeta u sustavima solarnog hlađenja. Optimalni kut nagiba kolektora ovisi o namjeni pretvornika, ako se sustav koristi pretežito tijekom zime potrebno ga je postaviti pod kutem od 10 do 20° dok ako se koristi tijekom zime potrebno ga je postaviti pod kutem od 50 do 60°. Optimalni godišnji kut postavljanja kolektora se za Hrvatsku kreće na razini od 35 do 40°.

    HLAĐENJE, RASHLADNIK
    Zračna dizalica zrak/voda se može koristiti kao izvor topline, osnovni nedostatak je zaleđivanje vanjske jedinice i gubitak na učinkovitosti kod niskih temperatura te je potrebno tijekom hladnijih dana koristiti dogrijavanje preko dodatnog izvora topline plinskog bojlera, kotla na biomasu i pelete ili električnog grijača. Po početnoj investiciji zračne dizalice su najpovoljnije, ali imaju i najmanju učinkovitost i najviše energije će trošiti za grijanja i hlađenje građevine. Kod zračnih dizalica topline dolazi do velikog pada instalirane snage kod niskih temperatura te kod temperatura od -15°C zračna dizalica izgubi preko 50% nominalne snage koja se daje za +5°C. Te bi za snagu grijanja od 25 kW kod -15°C i kontinentalnu klimu bilo potrebno instalirati duplo veću zračnu dizalicu od nominalno potrebne odnosno oko 40-50kW nominalne snage koju ona može dati pri temperaturi zraka od +5°C. Zračne dizalice dio snage dodatno gube na odleđivanje same jedinice te je za tu razliku gubitka vremena grijanja također potrebno instalirati dodatno oko 20% nominalne snage.

    VENTILACIJA, REKUPERACIJA
    Rekuperatori su uređaji koji se ugrađuju u niskoenergetske i pasivne građevine te im je osnovni cilj smanjivanje ventilacijskih gubitaka građevine pomoću integriranih pločastih izmjenjivača topline zrak-zrak. Jedinice imaju integrirani sustav filtracije zraka u kojem se iz zraka odvajaju čestice peludi, prašine, pore plijesni te se sustavom osigurava higijenski ispravan zrak. Sustavi su idealni za primjenu u zgradama u kojima žive astmatičari jer je moguće osigurati higijenski ispravan zrak tijekom cijele godine. Osnovni element uređaja je saćasti izmjenjivač kroz koji prolaze dvije struje zraka te se preko stijenki izmjenjivača vrši izmjena topline. Topli otpadni zrak dolazi iz građevine te prelazi preko izmjenjivača, predaje toplinu te se potom izbacuje u okoliš. Na drugom ulazu je svježi zrak koji je tijekom zime hladan, prolazi preko izmjenjivača, prima toplinu na sebe te se zagrijava, a tako zagrijan ubacuje se u građevinu. Sličan je princip rada i tijekom ljeta kada se topli okolišnji zrak hladi povratnim unutrašnjim zrakom. Ovim uređajem je moguć povrat energije oko 70% iz otpadnog zraka.


    Strojarski projekt
    Dario Hrastović, dipl.ing.stroj.

    Arhitektonski projekt
    Damir Šuper, dipl.ing.arh.

     

    HOTEL HENOX 0

    HOTEL HENOX 1

    HOTEL HENOX 2

    HOTEL HENOX 3

    O nama

    Hrastović Inženjering d.o.o. od 2004. se razvija u specijaliziranu tvrtku za projektiranje i primjenu obnovljivih izvora energije. Osnova projektnog managementa održivog razvitka društva je povećanje energijske djelotvornosti klasičnih instalacija i zgrada te projektiranje novih hibridnih energijskih sustava sunčane arhitekture. Cijeli živi svijet pokreće i održava u postojanju stalni dotok Sunčeve energije, a primjenom transformacijskih tehnologija Sunce bi moglo zadovoljiti ukupne energetske potrebe društva.

    Kontakt info

    HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o.
    Kralja Tomislava 82.
    31417 Piškorevci
    Hrvatska

    E-mail: info@hrastovic-inzenjering.hr
    Fax: 031-815-006
    Mobitel: 099-221-6503
    © HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o. - design & hosting by Medialive