Male hidroelektrane
    Subota, 25 Lipanj 2011 22:58

    Male hidroelektrane

    Oko 40 posto električne energije Hrvatska trenutačno dobiva iz 25 velikih hidroelektrana instalirane snage veće od 10 megavata (MW) zbog čega se nalazi pri samom vrhu država koje struju proizvode zahvaljujući tom obnovljivom izvoru energije te postoji mogućnost daljnje izgradnje novih hidroelektrana. Uz velike hidroelektrane, Hrvatska sa svojim bogatim spletom rijeka i rječica ima potencijal i za izgradnju malih hidroelektrana, dakle onih čija je instalirana snaga manja od 10 MW. No, kada je riječ o tom potencijalu, priča je poprilično složena, što nam je potvrdio i Hubert Bašić iz Energetskog instituta Hrvoje Požar. On, naime, kaže kako su analize vodnog potencijala za izgradnju malih hidroelektrana provođene za gornju granicu do pet MW, dok je u Hrvatskoj odlučeno da ta granica iznosi 10 MW instalirane snage. Bašić, koji se problemom vodnog potencijala Hrvatske bavio i u svojoj doktorskoj disertaciji Novi pristup planiranju izgradnje malih hidroelektrana, ističe kako je važno naglasiti da se prilikom provođenja tih analiza nisu uzimala u obzir ograničenja zaštite prirode i okoliša, zaštite kulturne baštine, kao i biološki minimum, odnosno količina vode koju treba ostaviti u vodotoku i koja se ne smije koristiti u elektrani.

    Ne zaboraviti čuvanje prirode
    "U široj stručnoj javnosti često se nekritički barata brojkama tehnički iskoristivog potencijala na 700 vodotoka u Hrvatskoj, te se govori kako je ukupna mogućnost instalirane snage 180 MW, a ukupna moguća godišnja proizvodnja električne energije 570 gigavat sati (GWh). No, nakon što se uzmu u obzir ograničenja zaštite prirode i okoliša, zaštite kulturne baštine, kao i biološki minimum, te se brojke smanjuju na polovinu, a možda i na trećinu", navodi taj stručnjak dodajući kako je teško točno procijeniti potencijal jer takva istraživanja još nisu provođena. A kako je najveći dio hidroenergetskog potencijala u nas već iskorišten, dodatne mogućnosti iskorištavanja kinetičke energije vodenih tokova za dobivanje struje u novim objektima su male.

    Trenutačno, u Hrvatskoj je u pogonu desetak malih hidroelektrana. Postoji i nekoliko hidroelektrana koje su izgrađene pa napuštene, a moguće ih je staviti u funkciju uz relativno mala ulaganja. Planiranje i izgradnja malih hidroelektrana u nas prepuštena je privatnoj inicijativi. Unatoč činjenici da se ulaganjem u izgradnju takvih objekata financijska sredstva ne vraćaju brzo, točnije tek nakon 10 do 15 godina, Hubert Bašić kaže kako je zanimanje investitora za to područje i dalje veliko. "S obzirom na to da je riječ o izvoru energije koji ne treba kupovati i na koji ne utječu promjene na svjetskim tržištima energenata, on je vrlo zanimljiv kao stabilan i strateški neovisan 'domaći' izvor energije", smatra on.

    Također, dodaje, kako tehničko rješenje izvedbe male hidroelektrane, a time i investicija, značajno ovisi o geomorfološkim karakteristikama same lokacije, količini vode, ograničenjima zaštite prirode i okoliša, zaštite kulturne baštine, udaljenosti objekta od elektroenergetske mreže preko koje se prenosi proizvedena električna energija te o tipu objekta, vidljivo je da od lokacije do lokacije početna ulaganja mogu značajno varirati, tako da se ne može dati generalna procjena koliko izgradnja jedne male hidroelektrane stvarno stoji.

    Donji Zvečaj i Roški slap
    Inače, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva do 1. srpnja 2008. zaprimilo je 231 zahtjev za ishođenje odobrenja za izgradnju postrojenja ili pak za upis izgrađenih postrojenja u Registar projekata i postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije i kogeneracije te povlaštenih proizvođača (OIEKPP). Više od polovine zahtjeva u Ministarstvo uputile su tvrtke koje žele graditi ili već imaju izgrađene vjetroelektrane, a 56 zahtjeva za upis u Registar odnosi se na male hidroelektrane, te po nekoliko za projekte izgradnje bioplinskih postrojenja, kogeneracije i iskorištavanja biomase.

    Gledajući pojedinačno, govore u ministarstvu, od ukupnog broja zahtjeva za izgradnju malih hidroelektrana, 52 zahtjeva odnose se na ishođenje tzv. prethodnog energetskog odobrenja za izgradnju postrojenja, dok se četiri zahtjeva odnose na upis izgrađenih hidroelektrana u Registar OIEKPP. Zasad, u taj registar upisane su dvije male hidroelektrane - ona na Roškom slapu instalirane snage 1,764 MW, te ona u Donjem Zvečaju ukupne snage 30 kilovata. Potonja je u vlasništvu dviju obitelji, pa je upravni postupak izdavanja zahtjeva vođen odvojeno.

    Zbog pravilnikom propisanog postupka raščišćavanja svih zatečenih projekata malih hidroelektrana, većina zahtjeva još nije obrađena i upisana u Registar OIEKPP. Najveći interes za izgradnju hidroelektrana, doznajemo, bilježi se na području Splitsko-dalmatinske, Karlovačke, Zadarske i Požeško-slavonske županije, a zaprimljeno je i nekoliko zahtjeva iz Primorsko-goranske, Šibensko-kninske te Varaždinske županije.

    Za i protiv
    Male hidroelektrane ubrajaju se u ekološki prihvatljive proizvođače električne energije jer za proizvodnju struje koriste vodu kao obnovljiv izvor energije te ne emitiraju štetne plinove u okoliš poput, primjerice, termoelektrana. Također, često imaju relativno stabilnu i pouzdanu ospkrbu strujom, osim u slučajevima nestalnog protoka vode i sušnih godina, a moguće ih je graditi na zabačenim područjima koja su bogata vodom, što takvim regijama može donijeti i nova radna mjesta. S druge strane, turbine u malim hidroelektranama mogu biti krivci za ozljede riba koje zbog toga često migriraju u druga područja a, smatraju neki, takvi objekti narušavaju i krajobraz.

    www.privredni.hr


    Mаle hidroelektrаne su hidroenergetski sistemi mаnjih snаgа, uglаvnom izgrаđeni nа mаnjim vodotocimа, odnosno nа mаnjim rijekаmа, potocimа, rаznim kаnаlimа pа čаk i sistemimа za navodnjavanje. Osnovni nаčin podjele mаlih hidroelektrаnа je premа: snаzi, pаdu (pritisku), nаčinu iskorištаvаnjа, smještаju pregrаdkа zа turbinu, nаčinu rаdа.

    Jednа od nаjčešćih podjelа mаlih hidroelektrаnа unutаr EU je podelа premа snаzi nа:
    * Mikrohidroelektrаne, snаge do 50 kW specifične cijene između 1250-2500 € / kW, što je grаničnа isplаtivost zа porodične mаle hidroelektrаne,
    * Minihidroelektrаne, snаge 50-500 kW i specifične cijene između 500-1250 € / kW, što je dobrа isplаtivost; te
    * Mаle hidroelektrаne, snаge 5-500 kW i specifične cene između 250-625 € / kW, što je visokа isplаtivost.

    Premа pаdu vodotokа (pritisku), odnosno premа visinskoj rаzlici između zаhvаtа i ispustа vode, mаle HE se dijele nа:
    * Niskog pritiskа, sа pаdom između 1,5 – 20 metаrа
    * Srednjim pritiskom, s pаdom između 20 – 100 metаrа i
    * Visokopritisne, s pаdom od 100 metаrа i više

    Kаo i velike HE i mаle HE se premа nаčinu iskorištаvаnjа vodа dijele nа:
    * Protočne, bez аkumulаcionog bаzenа i
    * Akumulаcione, s prirodnim ili vještаčkim аkumulаcijskim bаzenom.

    Svi dijelovi mаle hidroelektrаne mogu se podjeliti u tri osnovne grupe:
    * Grаđevinski dijelovi koji obuhvаćаju brаnu, zаhvаt, dovodni kаnаl (derivаcijskа ili tlаčni cevovodi, strojаrnice i odvodni kаnаli);
    * Hidrotehnički dijelovi koji sаdrže zаpornice, rešetke, pjeskolove, predturbinske zаtvаrаče i izlаzne dijelove turbine; te
    * Elektromаšinske dijelovi sа turbinаmа, multiplikаtorа, generаtorom, trаnsformаtorom, regulаcionim dijelom, zаštitnim dijelovimа i spojem nа elektroenergetski sistem.

    Govoreći o hidroenergiji kаo obnovljivom izvoru u užem smislu se misli sаmo nа mаle hidroelektrаne. Mаle hidroelektrаne, u slučаju dа su izbor lokаcije i tehnološkog rješenjа primjereni, nemа većih štetnih uticаjа nа životnu sredinu. Međutim, kаo što je poznаto velike hidroelektrаne mogu dа nаprаve veliku štetu nа velikim vodotocimа, dok mаle hidroelektrаne mogu nаprаviti štetu mаnjim vodotocimа а pogotovo аko se nа jednom mаnjem vodotoku nаlаzi više mаlih hidroelektrаnа. Dа bi se izbjegli štetni utjecаji, pri plаnirаnju grаdnje mаle hidroelektrаne posebnu pаžnju trebа posvetiti:
    * Adekvаtnom izboru lokаcijа mаlih hidroelektrаnа
    * Protoku vode
    * Riziku od pogrešnog uprаvljаnjа vodenim resursimа
    * Nedostаtku biološkog minimumа količine vode
    * Utjecаju nа floru i fаunu

    Energetski potencijаli mаlih hidroelektrаnа BiH iznosi 1.004,63 MW snаge i 3520 GWh električne energije godišnje što predstаvljа 12,64% ukupnog hidropotencijаlа BiH. Od togа je iskorišteno svegа 1,59 snаge, odnosno 2,44% električne energije u 8 izgrаđenih od već izučenih 200 mаlih hidroelektrаnа.
    www.alterenergija.com
     
     
    Hidroelektrana kao obiteljski biznis
    Svijet bez visokih dimnjaka, otrovnih oblaka, crnih rijeka i kiselih kiša zasigurno nije slika kakvu nam predviđaju futuristi i serviraju znanstveno-fantastični filmovi koji u svojoj tematici zaviruju u bližu ili dalju budućnost. U svakom slučaju kakav će svijet ostati našim naraštajima isključivo ovisi o nama, dok se sad donose odluke hoćemo li gospodarski razvoj i životni standard pretpostaviti očuvanju prirodnih vrijednosti koje smo besplatno dobili rođenjem ili nastaviti ih zagađivati i tako ugroziti vlastito postojanje na Zemlji. Te vrijednosti su još uvijek relativno čiste rijeke i more, šume na čijem drveću ima lišća i izvori pitke vode na kojima nam već odavno zavide oni koji su brzim industrijskim razvojem ove resurse odavno uništili. Jedan od koraka da u budućnosti izbjegnemo ovaj »crni« scenarij, a pritom ne usporimo željeni gospodarski razvoj svakako je program u koji se Hrvatska nedavno uključila zajedno s Italijom, Grčkom, Norveškom i Austrijom, a odnosi se na iskorištavanje vodotokova gradnjom malih hidroelektrana koje proizvode električnu energiju, a pritom ne devastiraju rijeke i praktički ne zadiru u okoliš.

    Projekt SMART
    U okviru SMART-a eminentni stručnjaci s područja iskorištavanja hidroenergije razmijenili su iskustva kako bi donijeli strategiju koja bi pomogla da Hrvatska što prije dosegne nivo od 20 posto udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj energetskoj mreži što je propisima Europske unije zacrtano do 2020. godine. Projekt uz gradnju mini hidroelektrana podrazumijeva investiranje u vjetroelektrane te elektrane na biomasu koje su ekološki prihvatljive kako u gradnji tako i korištenju obnovljivih energetskih resursa. U projekt su uključene regije navedenih europskih zemalja, dok se kao partner prva uključila Karlovačka županija koja zbog specifičnosti svojih vodenih resursa ima najbolju mogućnost iskorištavanja vodotokova. Cilj projekta u ovoj fazi je izrada priručnika za privatne investitore koji bi ih upoznao sa zakonskom regulativom te kako doći do koncesije za iskorištavanje vodnog bogatstva, tehničkim detaljima gradnje adnje malih hidroelektrana i konačno kako na tome zaraditi, rekao je Marinko Maradin, pročelnik za prostorno uređenje Karlovačke županije koja je u svom prostornom planu predvidjela čak 15 lokacija za gradnju malih hidroelektrana.

    15 malih HE kod Karlovca
    Među njima su koranski slap u centru Karlovca na kojem je u prošlosti bila hidroelektrana, stari mlin u karlovačkom prigradskom naselju Turanj te više lokacija – starih napuštenih mlinica na rijekama Korani, Mrežnici te rijeci Slunjčici kod grada Slunja. Zbog svog vodenog odnosno energetskog potencijala posebno je interesantna rijeka Kupa. Kako ona, međutim, velikim dijelom svog vodotoka čini granicu s Republikom Slovenijom, mogućnost gradnje malih hidroelektrana postat će temom razgovora na bilateralnoj razini sa Slovenijom. – Karlovačka županija je zbog svojih vodotokova idealna za provođenje ovog projekta. U prvoj fazi on obuhvaća izradu strategije, a potom i konkretne zahvate na terenu u kojom ćemo pružati stručnu i tehničku potporu, rekao je prof. dr. Zvonimir Guzović sa zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje. Kako dodaje, ljudi su malo upoznati s mogućnostima da se upuste u izgradnju vlastite hidroelektrane koja bi mogla funkcionirati kao svojevrstan obiteljski biznis. Dobivenu električnu energiju koristili bi za vlastite potrebe, a višak bi na komercijalnoj osnovi bio proslijeđen u energetsku mrežu.

    Primjer Norveške
    Ovakvi zahvati tehnički nisu toliko zahtjevni koliko je komplicirana birokratska procedura. Cilj je, napominje Guzović, upravo u tome da se zainteresiranim investitorima što više olakša taj dio posla i uz tehničku potporu stvar pokrene s mrtve točke. Male hidroelektrane nemaju veliku snagu, tek od 10 do 15 kilovata, ali mogu postati ionako značajne u borbi za svaki kilovat električne energije dobivene iz obnovljivih izvora i konačno dosizanje željenih 20 posto udjela do 2020. godine. Smjer u kojem želimo ići najbolje nam može pokazati Norveška, u kojoj male hidroelektrane čine 95 posto od ukupnog broja svih elektrana a koje proizvode čak jednu trećinu ukupne energije. Norveška, međutim, ima svoje specifičnosti po tom pitanju, ali to ne znači da mi ne možemo krenuti u iskorištavanje svojih resursa, rekao nam je Guzović. Njihova se energija, dodaje ovaj stručnjak, doduše ne može uspoređivati s termoelektranama, ali su prednosti brojne, prije svega potpuna ekološka prihvatljivost.
    www.poduzetnistvo.org
    Pročitano 3380 puta

    O nama

    Hrastović Inženjering d.o.o. od 2004. se razvija u specijaliziranu tvrtku za projektiranje i primjenu obnovljivih izvora energije. Osnova projektnog managementa održivog razvitka društva je povećanje energijske djelotvornosti klasičnih instalacija i zgrada te projektiranje novih hibridnih energijskih sustava sunčane arhitekture. Cijeli živi svijet pokreće i održava u postojanju stalni dotok Sunčeve energije, a primjenom transformacijskih tehnologija Sunce bi moglo zadovoljiti ukupne energetske potrebe društva.

    Kontakt info

    HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o.
    Kralja Tomislava 82.
    31417 Piškorevci
    Hrvatska

    E-mail: info@hrastovic-inzenjering.hr
    Fax: 031-815-006
    Mobitel: 099-221-6503
    © HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o. - design & hosting by Medialive