53% hidroenergije u Hrvatskoj 2009
    Ponedjeljak, 18 Srpanj 2011 22:50

    53% hidroenergije u Hrvatskoj 2009

    S obzirom na mnogobrojne upite dobivene od strane građana i poduzetnika o elektroenergetskoj bilanci Republike Hrvatske za 2010. godinu važno je naglasiti kako se, prema riječima Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, ista izračunava do kraja 2011. godine te dajemo pregled za 2009. S osobitim zadovoljstvom predstavljamo Vam osamnaesto izdanje godišnjeg energetskog pregleda "Energija u Hrvatskoj". Objavljivanjem energetskog pregleda Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva nastavlja s informiranjem domaće i inozemne javnosti o odnosima i kretanjima u hrvatskom energetskom sustavu.

    U pregledu su, na uobičajen i prepoznatljiv način, navedene brojne informacije i karakteristične veličine hrvatskog energetskog sustava, koje se odnose na proizvodnju i potrošnju energije na svim razinama. Provedena je detaljna analiza energetskih tijekova i prikazane su brojne informacije o kapacitetima, rezervama, cijenama, kao i pojedinačne energetske bilance sirove nafte, svih derivata nafte, prirodnog plina, električne energije, toplinske energije, ugljena i obnovljivih izvora energije. Prikazani su i osnovni gospodarski i financijski pokazatelji, emisije onečišćujućih tvari u zrak te osnovni pokazatelji učinkovitosti korištenja energije. Prikazan je indeks energetske učinkovitosti ODEX određen po metodologiji koja se koristi u Europskoj uniji. Tim se indeksom prati višegodišnji razvoj energetske učinkovitosti u sektoru industrije, prometa, kućanstava i ukupno. Na kraju energetskog pregleda prikazane su energetske bilance Republike Hrvatske za 2008. i 2009. godinu izrađene prema EUROSTAT i IEA metodologiji.

    Ukupna potrošnja energije u Hrvatskoj u 2009. godini smanjena je za 1,6 posto u odnosu na prethodnu godinu. Istodobno je smanjenje bruto domaćeg proizvoda iznosilo 5,8 posto, što je rezultiralo povećanjem energetske intenzivnosti ukupne potrošnje energije za 4,4 posto. U odnosu na prosječnu energetsku intenzivnost u Europskoj uniji (EU 27), energetska intenzivnost u Hrvatskoj bila je veća za 6,8 posto.

    Proizvodnja primarne energije u 2009. godini povećana je za 7,1 posto. Zbog vrlo povoljnih hidroloških prilika energija iskorištenih vodnih snaga povećana je za 31 posto. Povećana je i proizvodnja energije iz ostalih obnovljivih izvora za 29,8 posto te proizvodnja ogrjevnog drva za 5,6 posto. Proizvodnja sirove nafte je u 2009. godini smanjena za 6,6 posto, a proizvodnja prirodnog plina za 0,6 posto. Zbog povećanja proizvodnje primarne energije i smanjenja ukupne potrošne energije, vlastita opskrbljenost energijom povećana je za 4,2 posto te je u 2009. godini iznosila 52 posto.

    U strukturi ukupne potrošnje energije gubici energetskih transformacija povećani su za 4,7 posto, potrošnja energije za pogon energetskih postrojenja za 19,7 posto i gubici transporta i distribucije energije za 9,1 posto. Neposredna potrošnja energije, kao i neenergetska potrošnja energije smanjene su i to za 4,2 odnosno 15,7 posto. U svim sektorima neposredne potrošnje – industriji, prometu i općoj potrošnji ostvareno je smanjenje potrošnje energije. U industriji je smanjenje potrošnje bilo značajno i iznosilo je 16,4 posto, dok je u ostala dva sektora neposredna potrošnja energije smanjena za 0,7 posto.

    Udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji iznosio je u 2009. godini oko 20,1 posto (primjenom EIHP metodologije), odnosno oko 11 posto ako se u proračunu primjeni EUROSTAT metoda. Ukupna proizvodnja električne energije u Republici Hrvatskoj iznosila je u 2009. godini 12 777,1 GWh, pri čemu je iz obnovljivih izvora energije, uključujući i velike hidroelektrane, proizvedeno oko 54 posto. U tom postotku su velike hidroelektrane sudjelovale s 52,6 posto, a 1,4 posto električne energije proizvedeno je iz ostalih obnovljivih izvora (male hidroelektrane, energija vjetra, deponijski i bioplin). U ukupnoj potrošnji električne energije u Hrvatskoj, električna energija proizvedena iz obnovljivih izvora energije sudjelovala je s 37,4 posto. Pri tome je električna energija proizvedena u velikim hidroelektranama ostvarila udio od 36,4 posto, dok je električna energije proizvedena iz ostalih obnovljivih izvora sudjelovala s 1 posto.

    Tijekom 2009. godine smanjena je potrošnja električne energije, tekućih goriva, prirodnog plina, ugljena i koksa te toplinske energije, a samo je u potrošnji ogrjevnog drva i ostale biomase ostvareno povećanje od 4,5 posto. Ako se promatra potrošnja svih derivata nafte zajedno, onda je ostvareno smanjenje potrošnje od 3,3 posto u odnosu na prethodnu godinu. Ostvareno je smanjenje potrošnje skoro svih derivata, a samo je u potrošnji loživog ulja ostvaren porast od 7,2 posto. Najveće smanjenje ostvareno je u potrošnji mlaznog goriva i svih ostalih nespomenutih derivata promatranih zajedno i to za 14,1 odnosno 11,1 posto. Potrošnja ekstralakog loživog ulja smanjena je za 9,3 posto, ukapljenog naftnog plina za 3,8 posto i dizelskog goriva za 2,9 posto. Minimalno smanjenje od 0,6 posto ostvareno je u potrošnji motornog benzina. Udio biogoriva u motornim gorivima u 2009. godini iznosio je 0,3 posto.

    Ukupna potrošnja električne energije u Republici Hrvatskoj u 2009. godini iznosila je 18 459,2 GWh te je bila za 2,3 posto manja u odnosu na prethodnu godinu. U potrošnji prirodnog plina ostvareno je smanjenje potrošnje za 7,7 posto, ukupna potrošnja toplinske energije smanjena je za 4,5 posto, dok je potrošnja ugljena i koksa smanjena za 27,7 posto.

    Nastavio se trend poboljšanja učinkovitosti potrošnje energije u Hrvatskoj pa se tako, tijekom razdoblja od 1995. do 2009. godine, indeks poboljšanja energetske učinkovitosti za sve finalne potrošače energije promatrane zajedno smanjio za 14,4 posto. Ovoj promjeni najviše su pridonijeli sektori prometa i industrije s poboljšanjem indeksa energetske učinkovitosti za 23,6 i 19,1 posto.

    Emisije uslijed izgaranja goriva imaju dominantan utjecaj na ukupne emisije SO2, NOx i CO2. Prema preliminarnim rezultatima proračuna za 2009. godinu emisija SO2 bila je za 20 posto, a emisija NOx za 9 posto niža od limita postavljenih za 2010. godinu u okviru Strategije zaštite okoliša. Zbog globalnog utjecaja na promjenu klime vrlo je važno pratiti trend emisija stakleničkih plinova, osobito emisije CO2. Ukupna emisija CO2 u 2009. godini iznosila je oko 22,7 milijuna tona, od čega je 87 posto emisije posljedica izgaranja goriva u stacionarnim i mobilnim energetskim izvorima. Može se uočiti da je, nakon višegodišnjeg porasta, u posljednje dvije godine došlo do smanjenja emisije CO2. Emisija CO2 u 2009. godini je bila niža za oko 4 posto u odnosu na prethodnu godinu i za 2 posto niža od razine emisije u 1990. godini.

    Prosječne cijene naftnih derivata u 2009. godinu niže su u odnosu na 2008. godinu. Prosječna prodajna cijena bezolovnog motornog benzina Super 95 smanjena je za 12,6 posto, bezolovnog motornog benzina Super plus 98 za 14,0 posto, bezolovnog motornog benzina Eurosuper 95 za 13,6 posto, dizelskog goriva Eurodizel za 21,3 posto, dizelskog goriva Dizel za 21,8 posto, dizelskog goriva Dizel plavi za 27,1 posto i loživog ulja ekstra lakog za 30,0 posto.

    Tijekom 2009. godine s isporukom električne energije u mrežu počele su tri nove vjetroelektrane, ukupne snage oko 53 MW. Također su u pogon puštena tri voda i dvije transformatorske stanice, a značajem za povećanje sigurnosti opskrbe posebno se ističe obnovljeni prekogranični 220 kV dalekovod Mraclin–Prijedor (BiH). U distribucijskoj mreži je obnovljeno ili izgrađeno pet TS 110/10(20) kV, sedam TS 35/10(20) kV i dva voda 35 kV. Udio potrošnje povlaštenih kupaca porastao je na 41 posto, a prosječne cijene električne energije nisu se bitno mijenjale nakon skoka u drugoj polovici 2008. godine.

    Cijena dobave prirodnog plina određena je Odlukom o cijeni za dobavu plina dobavljaču plina za opskrbljivače tarifnih kupaca u iznosu od 1,32 kn/m3/33 338 kJ. Prosječna cijena prirodnog plina za opskrbljivače na distribucijskom sustavu u 2009. godini iznosila je 1,3476 kn/m3/33 338 kJ, dok je cijena dobave za povlaštene kupce (direktne industrijske potrošače) iznosila 1,3497 kn/m3/33 338 kJ. Prosječna cijena transporta prirodnog plina u 2009. godini za sve kupce plina na transportnom sustavu iznosila je 0,21 kn/m3. Dana 1. rujna 2009. stupila je na snagu nova Odluka o visini tarifnih stavki u Tarifnom sustavu za opskrbu prirodnim plinom, s iznimkom povlaštenih kupaca, bez visine tarifnih stavki. Prosječna prodajna cijena prirodnog plina u 2009. godine iznosila je 2,41 kn/m3 za kućanstva, 2,44 kn/m3 u sektoru usluga i 2,43 kn/m3 za industriju.

    Prema podacima Hrvatske energetske regulatorne agencije u 2009. godini 22 tvrtke su posjedovale dozvolu za proizvodnju toplinske energije, 17 tvrtki je posjedovalo dozvolu za distribuciju toplinske energije, dok su 23 tvrtke posjedovale dozvolu za opskrbu toplinskom energijom. U svim djelatnostima zabilježen je porast broja subjekata. U Republici Hrvatskoj primjenjuje se tarifni sustav za regulaciju sektora toplinarstva zasnovanu na regulaciji maksimalnog ukupnog prihoda u regulacijskoj godini unutar određenog regulacijskog ciklusa.
    www.croenergo.eu
    Pročitano 1388 puta

    O nama

    Hrastović Inženjering d.o.o. od 2004. se razvija u specijaliziranu tvrtku za projektiranje i primjenu obnovljivih izvora energije. Osnova projektnog managementa održivog razvitka društva je povećanje energijske djelotvornosti klasičnih instalacija i zgrada te projektiranje novih hibridnih energijskih sustava sunčane arhitekture. Cijeli živi svijet pokreće i održava u postojanju stalni dotok Sunčeve energije, a primjenom transformacijskih tehnologija Sunce bi moglo zadovoljiti ukupne energetske potrebe društva.

    Kontakt info

    HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o.
    Kralja Tomislava 82.
    31417 Piškorevci
    Hrvatska

    E-mail: info@hrastovic-inzenjering.hr
    Fax: 031-815-006
    Mobitel: 099-221-6503
    © HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o. - design & hosting by Medialive