Desertec je najveći solarni konzorcij u svijetu, vrijedi 400 mlrd. eura, a vlada A. Merkel obećava mu jamstva za kredite u pohodu na sj. Afriku Njemačka obiluje mnogočime, no jedna od blagodati kojom Nijemci nisu blagoslovljeni, a zbog čega hodočaste na Mediteran, sunce su i njegova toplina.
Ta i takva Njemačka postala je lider u iskorištavanju Sunčeve energije. Rainer Brüderle, liberal i ministar za gospodarstvo u vladi Angele Merkel, prije nekoliko je dana ponosno objelodanio da će njegova vlada financijski podupirati 20 njemačkih korporacijskih divova u pripremi projekta Desertec i davati im jamstva pri traženju kredita nužnih za troškove gradnje od – 400 milijardi eura. Riječ je o planu kojim bi se 17.000 kilometara četvornih Sahare i bliskoistočnih pustinja pokrilo paraboličnim zrcalima za potrebe proizvodnje električne energije u solarnim termoelektranama, a sve kako bi EU do 2050. iz čistih i neiscrpnih izvora pokrivao 15 posto potreba za energijom. Proizvodnja bi započela puno prije te bi rasla kako bi se izgradio koji dio projekta. Računica je jednostavna. Pustinje sjeverne Afrike i Bliskog istoka godišnje obasja 630.000 TWh Sunčeve energije, a EU godišnje potroši 4000 TWh električne energije. Ako se zauzda energije Sunca na samo 0,6 posto površine tih pustinja, EU je riješio sve svoje energetske potrebe. Tako gledajući, projekt o 15 posto pustinjske električne energije za EU više i ne djeluje nemoguće ambiciozan, a to su shvatile i njemačke kompanije Munich Re, koja vodi projekt, Deutsche Bank, Siemens, švicarski ABB, E.ON, RWE, Cevital, HSH Nordbank i drugi. Tehnologija je krajnje jednostavna: u solarnim elektranama u pustinjama Kalifornije i Nevade primjenjuje se od sredine 80-ih, a princip je poznat svakom djetetu koje je ikada povećalom zapalilo papir. Sunčeve zrake se tisućama paraboličnih zrcala usmjeravaju prema spremnicima s vodom, koja se može zagrijati i na više od 1000 stupnjeva Celzija, dobivena para pod pritiskom pokreće parne turbine i generatore, a akumulirana toplina omogućuje proizvodnju i noću.
Predstavnici 20 kompanija uključenih u projekt kao motiv za ulazak u golemu investiciju, i to usred financijske krize, navode zabrinutost klimatskim promjenama i ljubav prema energiji bez zagađivanja atmosfere sa CO2. Prilično je, međutim, jasno da je riječ o uočenoj (i legitimnoj) prilici za zaradu. Wuppertalski institut za klimu, okoliš i energiju procjenjuje je da bi Desertec već do 2050., znači i prije nego što se sagrade svi dijelovi, trebao proizvesti električne energije u vrijednosti 2000 milijardi eura, a vladu A. Merkel nesumnjivo je privukla i procjena o 240.000 novih radnih mjesta za Nijemce. Predviđa se da će sva dokumentacija biti gotova do 2012. kada će se ugovori ponuditi na potpisivanje zemljama na čijem bi se teritoriju trebali graditi solarni pogoni – Maroko, Alžir, Tunis, Libija, Egipat te u nekim bliskoistočnim zemljama. U zamjenu za beskorisna pustinjska zemljišta ponudit će im se goleme količine besplatne električne energije, što znači i gospodarski rast. Razlog za vjerovanje da će se ponuđeno prihvatiti su i procjene da će se nestašica pitke vode u sjevernoafričkim zemljama do 2050. utrostručiti. U tom slučaju jedina opcija ostaje desalinizacija mora, za što je nužna – energija. Jedini razlog zašto već nije došlo do procvata u iskorištavanju solarne energije relativno je jeftina nafta, što se mijenja te se predviđa da će se cijena energije iz fosilnih goriva (na zalasku) i one solarne izjednačiti do 2020
Sunce ulazi u modu
Španjolska naveliko gradi solarne elektrane, Kina također najavljuje gradnju solarnih elektrana, čak je i francuski predsjednik Nicolas Sarkozy otkrio solarnu energiju iako je donedavno naveliko prodavao nuklearke. Jedine nacije koje se ne pokreću bliskoistočni su naftni divovi poput S. Arabije, UAE, Kuvajta i sl. u kojima 1 kWh još uvijek košta pola eurocenta. Međutim, čak i tamo tvrtke poput Masdara iz Abu Dabija, koje se bave obnovljivom energijom, zalet hvataju na solarnim projektima u Španjolskoj. Desertec se najviše kritizira zbog političke nestabilnosti u regiji, primjerice spora Maroka i Alžira o marokanskoj okupaciji Zapadne Sahare, zbog korumpiranosti nekih režima te opasnosti od političke ovisnosti država Sj. Afrike i Bliskog istoka o EU. No, riječ je o problemima koji bi postojali i koje bi trebalo rješavati i bez Deserteca, a Njemačka u međuvremenu nastavlja otvarati prostor svojim tvrtkama. Ministar Brüderle navodno je već pridobio i Europsku banku za investicije, a nova mu je “destinacija” povjerenik za energetiku EU Günter Oettinger, također Nijemac, pa se može pretpostaviti da će se na književnom njemačkom lako razumjeti.
Energetska budućnost u kojoj nema Balkana, pa tako ni Hrvatske
Manji crveni kvadrat na drugoj slici u fotogaleriji označava površinu u Sahari od 17.000 km četvornih (trećina Hrvatske) koja bi, prekrivena zrcalima u solarnoj termoelektrani proizvodila energiju dovoljnu za podmirenje svih potreba EU. Veći je kvadrat površine nešto veće od Hrvatske i označava površinu pod kolektorima za proizvodnju električne energije za cijeli svijet. Slika pokazuje i raspored obnovljivih izvora energije koje predviđa Desertec, a primijetiti se može da Balkan zjapi prazan. Procjenjuje se da će gradnja pogona stajati 350 milijardi eura te da će još 50 milijardi koštati dalekovod kojim će se električna energija iz pustinja dopremati u Europu.
Skupina od dvadeset njemačkih "blue chip" kompanija među kojima su Siemens i Deutche Bank te energetske kompanije RWE i E.on planiraju uložiti preko 400 milijardi eura za izgradnju solarnih elektrana u pustinjama sredozemnih zemalja sjeverne Afrike. Iz tih bi se postrojenja trebala električnom energijom snabdijevati njemačka i europska kućanstva. Konzorcij koji će pokrenuti najveći projekt iskorištavanja solarne energije u povijesti prvo će raditi na podizanju svijesti o solarnoj energiji i privlačenju drugih investitora. Priprema projekta nazvanog Desertec trebala bi početi već sredinom srpnja, a struja bi iz afričkih pustinja trebala početi stizati za desetak godina. Konzorcij se nada da će Desertec moći pokriti 15 posto europskih potreba za energijom, a cijene bi trebale biti konkurentne za 10 do 15 godina čak i u slučaju da ova energetska inicijativa ne osigura državne poticaje. Projektom je predviđena izgradnja solarnih postrojenja na nekoliko mjesta u sjevernoj Africi, a odabir zemalja u kojima će se graditi ovisit će o političkoj stabilnosti. Energija će se do Europe prenositi novim visokonaponskim dalekovodima koji će se također morati izgraditi. Zamisao konzorcija tehnički je potpuno izvediva jer slična postrojenja već postoje u Španjolskoj, Maroku, Alžiru te u Kaliforniji i Nevadi u SAD-u. Naime, pomoću velikih zrcala se prikuplja Sunčevo zračenje koje zagrijava posebna ulja, a ta se toplina zatim pretvara u paru koja pokreće turbine. Predstavnici njemačkih ekoloških udruženja s oduševljenjem su prihvatili ovu vijest i pružit će mu svesrdnu podršku. "Kompanije su napokon prepoznale da je obnovljiva energija budućnost i u vrijeme ove ekonomske krize poslale velik poticaj ekonomskom rastu" izjavio je Andree Bohling iz Greenpeacea.
www.jutarnji.hr
Konzorcij 12 tvrtki planira na zapadu Sahare postaviti niz solarnih elektrana koje će već 2015. davati struju, a do 2050. zadovoljavati 15 posto europskih energetskih potreba. U projektu Desertec Industrial Initiative vrijednom oko 400 milijardi dolara sudjeluju neke od najvećih europskih banaka i tehnoloških i energetskih tvrtki: Deutsche Bank, Siemens, E.On, ABB, Abengoa Solar, Cevital, HSH Nordbank, MAN Solar Millennium, Munich Re, M+W Zander, RWE i Schott Solar. Konzorcij čije je središte u Münichu planira postaviti golemu mrežu solarnih konvertera i mreža za prijenos energije u cijeloj sjevernoj Africi i na Bliskom istoku.Projekt pored podrške njemačke kancelarke Angele Merkel (koja želi smanjiti europsku ovisnost o ruskom plinu) uživa i podršku jordanskog princa Hassana i većine vlada u sjevernoafričkim državama, koje su itekako zainteresirane za korištenje sunca kao svojega najobilnijeg resursa. Dio energije dobivene od sunca koristio bi se za potrebe lokalnog stanovništva, a dio bi se prodavao Europi.Prva faza projekta predviđa izgradnju golemih solarnih polja na zapadu saharske pustinje, korištenjem CPS tehnologije (koncentrirana Sunčeva energija): parabolična zrcala fokusiraju Sunčeve zrake na spremnike vode, koja postaje superzagrijana i pokreće parne turbine koje struju proizvode 24 sata na dan, sedam dana u tjednu, 365 dana godišnje. Struja će se u Europu prenositi visokotehnološkim kabelima uz iznimno mali gubitak u prijenosu.Došlo je vrijeme da tu viziju pretvorimo u stvarnost – izjavio je glavni šef Deserteca, Paul van Son.To podrazumijeva intenzivnu suradnju među brojnim partnerima i različitim kulturama da bi se stvorili zdravi temelji za održive investicije u obnovljive izvore energije i povezane mreže dalekovoda.
www.vecernji.hr
Konzorcij 12 tvrtki planira na zapadu Sahare postaviti niz solarnih elektrana koje će već 2015. davati struju, a do 2050. zadovoljavati 15 posto europskih energetskih potreba. U projektu Desertec Industrial Initiative vrijednom oko 400 milijardi dolara sudjeluju neke od najvećih europskih banaka i tehnoloških i energetskih tvrtki: Deutsche Bank, Siemens, E.On, ABB, Abengoa Solar, Cevital, HSH Nordbank, MAN Solar Millennium, Munich Re, M+W Zander, RWE i Schott Solar. Konzorcij čije je središte u Münichu planira postaviti golemu mrežu solarnih konvertera i mreža za prijenos energije u cijeloj sjevernoj Africi i na Bliskom istoku.Projekt pored podrške njemačke kancelarke Angele Merkel (koja želi smanjiti europsku ovisnost o ruskom plinu) uživa i podršku jordanskog princa Hassana i većine vlada u sjevernoafričkim državama, koje su itekako zainteresirane za korištenje sunca kao svojega najobilnijeg resursa. Dio energije dobivene od sunca koristio bi se za potrebe lokalnog stanovništva, a dio bi se prodavao Europi.Prva faza projekta predviđa izgradnju golemih solarnih polja na zapadu saharske pustinje, korištenjem CPS tehnologije (koncentrirana Sunčeva energija): parabolična zrcala fokusiraju Sunčeve zrake na spremnike vode, koja postaje superzagrijana i pokreće parne turbine koje struju proizvode 24 sata na dan, sedam dana u tjednu, 365 dana godišnje. Struja će se u Europu prenositi visokotehnološkim kabelima uz iznimno mali gubitak u prijenosu.Došlo je vrijeme da tu viziju pretvorimo u stvarnost – izjavio je glavni šef Deserteca, Paul van Son.To podrazumijeva intenzivnu suradnju među brojnim partnerima i različitim kulturama da bi se stvorili zdravi temelji za održive investicije u obnovljive izvore energije i povezane mreže dalekovoda.
Projekt „Desertec" može preuzeti nekoliko funkcija: da osigura opskrbu Europe strujom, da bude pomoć u razvoju sjevera Afrike i da bude faktor stabilizacije. Ideja projekta „Desertec" je jednostavna: sunce na sjeveru Afrike trebalo bi proizvoditi struju za potrebe Europe. Inicijatori „Deserteca" ne odustaju iako se regija nalazi u turbulentnim političkim vremenima. U tu svrhu je osnovana i „Inicijativa Desertec". To je ambiciozan projekat koji može biti značajan program pomoći za lokalno stanovništvo i ujedno izvor čiste energije za potrebe Europe. Ipak, politička previranja u regiji povod su za brojna pitanja o ostvarljivosti tog projekta. Da li je „pustinjska struja" postala prošlost i prije nego što su potekli prvi kilovati ka sjeveru? Da bi se realizirao taj projekat potrebno je u sljedećih četrdeset godina investirati 400 milijardi eura. Zašto bi se tolike sume ulagale u politički nestabilnu regiju? Paul van Sohn, predsjednik „Inicijative Desertec", u političkim promjenama ne vidi samo opasnost, nego i šansu. „Upravo sada", tvrdi on, „potrebne su investicije koje će kroz kooperaciju Europe i Afrike stabilizirati situaciju. Od toga će korist imati i gospodarstvo."
Pravi trenutak
Cilj inicijative glasi: Na sjeveru Afrike i na Bliskom istoku izgraditi velike solarne i vjetro-elektrane. Do 2050. bi se na taj način mogle pokriti potrebe lokalnog stanovništva i 15 posto potreba Europe za strujom. „Desertec" se nada i političkoj podršci prvenstveno Njemačke. U inicijativu su uključeni veliki njemački koncerni kao što su „Siemens" „E.ON", „RWE", "Deutsche bank" i „Schot". Vlada u Berlinu od samog početka pokazala je interes za taj projekt. U međuvremenu povučen je i prvi konkretan potez. Kraljevina Maroko ima i osmišljene projekte i već je raspisala natječaj za izgradnju solarne elektrane u gradu Ouzazardu. „Desertec" planira izgraditi elektranu koja će proizvoditi struju i grijati vodu. Najkasnije za pet godina radovi bi trebali biti gotovi, a elektrana snage 500 megavata puštena u pogon. Trećina proizvedene struje trebala bi ostati u Maroku, a dvije trećine bile bi isporučene Europi. Njemačka bi također trebala sudjelovati u tom projektu. Marokanska ministrica za energetska pitanja u siječnju je boravila u Berlinu. Njemački ministar za gospodarstvo Rainer Briderle izjavio je da su već postignuti konkretni dogovori o nastavku suradnje.
Afrika i Europa se zbližavaju
Ministar Briderle izjavio je da Njemačka ne odustaje od projekta „Desertec" i da se, bez obzira na turbulentna politička zbivanja, neće povući. „Vlada u Berlinu će s Marokom uspostaviti opsežnu suradnju u području proizvodnje energije. Nama je stalo do toga da ostvarimo partnerski odnos. Partnerstvo s Marokom može biti primjer za buduće odnose sa Tunisom, Alžirom i Egiptom", izjavio je Briderle. Projekt „Desertec" može preuzeti nekoliko funkcija: da osigura opskrbu Europe strujom, da bude pomoć u razvoju sjevera Afrike i da bude faktor stabilizacije. Jedan od velikih izazova je prijenos struje od Afrike do Europe. Trenutno postoji samo jedan kabl koji povezuje Maroko i Španjolsku. Planirano je, međutim, postavljanje još jednog, između Tunisa i Italije. U „Desertecu" navode da to ne bi trebao biti tehnički problem. Ukazuju na to da se u Kini već koristi tehnologija pomoću koje je moguće struju transportirati i do 5000 kilometara.
Tko će na kraju platiti račun?
„Inicijativa Desertec" računa da će potrebna sredstva prikupiti iz raznih programa vlada, ali i iz privatnih izvora. Konkretan plan još ne postoji tako da nije jasno u kojem postotku se računa na ulaganja privatnih investitora. Projektanti računaju i na europske fondove za podršku izgradnje izvora obnovljive energije. Ipak, moglo bi se dogoditi da rade račun bez krčmara. Njemački ministar Briderle u svakom slučaju odbija mogućnost da se struja koja stiže iz Afrike subvencionira na isti način kao struja koja je proizvedena u Njemačkoj. Jedan od razloga za to je što su građani Njemačke kroz svoje račune u 2010. već platili 13 milijardi eura koje su iskorištene za subvenciju domaćih, obnovljivih izvora energije.
Bruxelles, 20. studenog 2011. (Hina) - Na marginama sastanka europskih ministara za energetiku 24. studenoga potpisat će se memorandum o razumijevanju između Deserteca i Medgrida o budućoj suradnji, najavila je Europska komisija. Cilj inicijative Desertec je stvaranje okvira za generiranje održive i ekološke električne energije u pustinjama sjeverne Afrike i Bliskog istoka. Desertec uključuje izgradnju široke mreže solarnih farmi i vjetroelektrana širom sjeverne Afrike i Bliskog istoka čime bi se ispunjavalo oko 15 posto europske potražnje za električnom energijom do 2050. U projekt Desertec uključen je konzorcij tvrtki - E.ON, Siemens, Munich Re i Deutsche Bank. Medgrid promovira novu električnu mrežu visokog kapaciteta oko Sredozemlja. "Desertec i Medgrid su komplementarni i međusobno se jačaju budući da se prvi fokusira na proizvodnju energije, a drugi na njezin prijenos - pojačana suradnja Deserteca i Medgrida stvorit će snažnu sinergiju", naglašava EK.
www.croenergo.eu
U pijesku Sjeverne Afrike, vizija budućnosti zaklade DESERTEC, u kojoj svjetske pustinje dostavljaju čistu i održivu energiju cijelom čovječanstvu, poprima svoj oblik. Ta vizija započinje u saharskoj pustinji Tunisa s projektom pod nazivom "TuNur". Koristeći tisuće zrcala koja će pratiti tunisko sunce i koristiti njegovu toplinu za proizvodnju električne energije, TuNur koncentrirana solarno-termalna elektrana (CSP) će na kraju proizvoditi 2 GW struje, otprilike dvostruko više od prosječne nuklearne elektrane. Projekt razvija tvrtka Nur Energie i njezini tuniski partneri, predvođeni tvrtkom Top Oilfield Services, a plan obuhvaća izgradnju u nekoliko faza. Početak prve faze se očekuje 2014. godine, a prvi izvoz električne energije u Europu do 2016. putem novog dalekovoda prema Italiji. Projekt je osmišljen tako da se smanji potreba za vodom na minimum pomoću suhog, zračnog sustava hlađenja. DESERTEC zaklada podupire TuNur i vjeruje da ovaj projekt može poslužiti kao predložak za daljnji razvoj vjetro i solarnih projekata u Sahari. Razlozi za to su: Projekt će se usredotočiti na maksimalno korištenje lokalnih resursa Tunisa. On pruža zemlji priliku za početak gradnje novog industrijskog sektora, što će dovesti do novih ulaganja, otvaranja radnih mjesta, a time i gospodarskog razvoja. Ulaganjima će se uglavnom okoristiti južni i unutrašnji dijelovi zemlje, koji su tuniskoj vladi i inače prioritetna razvojna područja. Broj radnih mjesta stvorenih izravno i neizravno kroz period izvedbe projekta i operativnog razdoblja popet će se na oko 20.000. Osim što se će se oslanjati na lokalne partnere i lokalni menadžment te lokalna inženjerska poduzeća, projekt će stvoriti i nove proizvodne industrije. Na primjer, oko 825.000 pločastih zrcala i čeličnih konstrukcija poznatih kao 'heliostati' će biti potrebno za 2-gigavatni projekt, a svi se mogu proizvesti na lokalnoj razini. TuNur potkrepljuje DESERTEC-ovo uvjerenje da je ulaganje u obnovljive izvore na mjestu gdje su ti izvori energije najobilniji ujedno i najučinkovitiji način zaštite klime. TuNur projekt pruža Tunisu priliku za početak gradnje novog industrijskog sektora, što će dovesti do novih ulaganja, otvaranja radnih mjesta, a time i gospodarskog razvoja.U Tunisu ima puno slobodnog prostora, a Sunčevo zračenje je do tri puta veće od onog u srednjoj Europi. Tvornice izgrađene na takvim optimalnim lokacijama proizvoditi će više električne energije te imaju potencijal da učinkovitije zamijene konvencionalne izvore energije bazirane na ugljiku. TuNur može osigurati predvidljivu proizvodnju energije za napajanje električnih mreža iz promjenjivih izvora energije poput solarne i energije vjetra. Korištenjem toplinskih spremnika, TuNur može proizvesti struju prema potrebi i danju i noću te isporučivati dovoljno električne energije za napajanje 700.000 europskih domova.
Fethi Somrani, predsjednik uprave tvrtke Top Oilfield Services:
"Ovo je vrijeme velikih promjena u Tunisu i sjevernoj Africi, i nema prikladnijeg vremena za aktivno i odgovorno ulaganje u dugoročne projekte u ovoj mladoj demokraciji. Ulaganja u industriju te otvaranje novih radnih mjesta su najučinkovitiji načini da se ublaži siromaštvo i pruže mogućnosti tuniskom mladom stanovništvu. DESERTEC podupire ovu viziju, a s našim TuNur projektom poduzimamo prvi konkretan korak u tom smjeru. "
Glavni izvršni direktor tvrtke Nur Energie, Kevin Sara:
"TuNur će biti predložak za stvari koje tek dolaze. To je pionirski projekt koji druge vlade, tvrtke i pojedinci mogu pokazati i reći: "Izvoz solarne energije iz Sjeverne Afrike u Europu je moguć, to je vrijedno truda, a vizija DESERTEC-a je ostvariva". Mi smo navikli na transport potrošnih izvora energije poput nafte i plina tisućama kilometara, a zatim ih izgaramo u blizini naših gradova sa svim pripadajućim problemima onečišćenja i drugih opasnosti za ljude i za naš okoliš. Sada, uz TuNur projekt, mi se odmičemo od tih štetnih goriva kako bi prenosili čistu i neiscrpnu energiju iz srca pustinje u europske domove te istodobno otvaramo nova radna mjesta, potičemo gospodarski razvoj te potičemo izvoz iz Tunisa. "
Glavni izvršni direktor tvrtke TuNur d.o.o., dr. Do Stenzel:
"Radujemo se suradnjom s tuniskim vlastima, kao i europskim tvrtkama i vladama u zajedničkom naporu da ispoštujemo raspored provedbe projekta TuNur. Korištenjem toplinskih spremnika, TuNur može proizvesti struju prema potrebi i danju i noću te isporučivati dovoljno električne energije za napajanje 700.000 europskih domova. Pozdravljamo i dodatno sudjelovanje svih tvrtki i vlada zainteresiranih za uvoz čiste, solarne energije iz Tunisa."
Ravnatelj Zaklade, dr. Desertec Thiemo Gropp:
"Projekt je ocijenjen od strane tima nezavisnih stručnjaka i, na temelju uvida u dosadašnji tijek razvoja, on zadovoljava naše kriterije da bi postao službeni DESERTEC projekt. TuNur će donijeti koristi Tunisu stvaranjem novih radnih mjesta i poticanjem ulaganja u edukaciju na lokalnom nivou kao pripremu za dugoročno upravljanje postrojenjima nakon 2016. Mi ćemo pažljivo pratiti razvoj projekta kako bi se osigurali maksimalni društveno-ekonomski efekti za Tunižane te kako bi se TuNur pridržavao načela DESERTEC koncepta. Uz ovaj važan prvi korak, mi pokazujemo svjetskim vladama, industriji i potrošačima da je ono za što su mnogi mislili da je znanstvena fantastika zapravo znanstvena činjenica. Nadamo se da je ovo prvo od mnogih takvih sličnih postrojenja koja će biti izgrađena u pustinjskim dijelovima svijeta. "
www.zelenaenergija.org
Europa bi mogla imati uštedu od 30 €/MWh električne energije proizvedene u pustinjama Bliskog istoka i Sjeverne Afrike (MENA), ukoliko tri regije integriraju svoje elektroenergetske mreže, pokazuje nova studija objavljena prošli tjedan. Studiju je objavio Dii, konzorcij industrijskih partnera koji ulažu u projekt Desertec, mrežu projekata pridobivanja električne energije iz Sunčeve energije i energije vjetra u području pustinja MENA regije, koji bi trebali pomoći Europi ostvariti ciljeve smanjenja emisija stakleničkih plinova. U izvješću Desertec Power 2050 se navodi da je zajednička elektroenergetska mreža, koja bi povezivala Desertec projekte s europskom elektroenergetskom mrežom, od ključnog značaja ukoliko europski kupci žele smanjiti cijenu električne energije proizvedene u pustinjama. Paul van Son, glavni izvršni direktor Dii, tvrdi da se održiva isporuka energije iz obnovljivih izvora energije najbolje može postići međusobnom suradnjom Europe i obje strane Mediterana. Razviti takvo tržište od ključne je važnosti. Upotrebom Sunčeve energije i energije vjetra možemo napustiti razdoblje fosilnih goriva i ostvariti viziju Desertec-a. Takva mreža, koja bi omogućila isporuku 90% proizvodnje iz obnovljivih izvora, je isplativa i održiva iz razloga neograničene količine energije vjetra i Sunca u pustinji, stoji u izvješću. Obje strane Mediterana imale bi koristi, MENA područje moglo bi zadovoljiti svoje potrebe za električnom energijom istovremeno razvijajući izvoznu industriju uz godišnju zaradu od oko 60 milijardi eura. U međuvremenu, Eurpa bi uvozom 20% energije iz Desertec-a mogla uštedjeti oko 30 €/MWh električne energije. Međutim, iz Dii-a upozoravaju da bi odluke o elektroenergetskoj mreži donešene sada mogle imati izravan utjecaj na održivosti projekta Desertec u budućnosti. Širenje mreže izvan državnih granica i stvaranje zakonodavnih okvira za energiju proizvedenu u pustinji biti će glavna prepreka u godinama koje dolaze. Političke odluke donesene danas odrediti će mogu li okviri mreže održive energije biti uspiješno konstruirani, izjavio je Aglaia Wieland, rukovodeći direktor u Dii. Dii trenutno priprema projekte ukupne snage 2,5 GW u Maroku, Alžiru i Tunisu, uključujući i planove za 500 MW u Maroku. Polovina ovih projekata već je odrađena sa 150 MW kapaciteta Sunčeve toplinske energije i 100 MW kapaciteta energije vjetra i fotonaponske energije, koji se planiraju za 2014. godinu. Alžir i Tunis doprinjeti će svaki sa 1 GW kapaciteta.
www.croenergo.eu
U pijesku Sjeverne Afrike, vizija budućnosti zaklade DESERTEC, u kojoj svjetske pustinje dostavljaju čistu i održivu energiju cijelom čovječanstvu, poprima svoj oblik. Ta vizija započinje u saharskoj pustinji Tunisa s projektom pod nazivom "TuNur". Koristeći tisuće zrcala koja će pratiti tunisko sunce i koristiti njegovu toplinu za proizvodnju električne energije, TuNur koncentrirana solarno-termalna elektrana (CSP) će na kraju proizvoditi 2 GW struje, otprilike dvostruko više od prosječne nuklearne elektrane. Projekt razvija tvrtka Nur Energie i njezini tuniski partneri, predvođeni tvrtkom Top Oilfield Services, a plan obuhvaća izgradnju u nekoliko faza. Početak prve faze se očekuje 2014. godine, a prvi izvoz električne energije u Europu do 2016. putem novog dalekovoda prema Italiji. Projekt je osmišljen tako da se smanji potreba za vodom na minimum pomoću suhog, zračnog sustava hlađenja. DESERTEC zaklada podupire TuNur i vjeruje da ovaj projekt može poslužiti kao predložak za daljnji razvoj vjetro i solarnih projekata u Sahari. Razlozi za to su: Projekt će se usredotočiti na maksimalno korištenje lokalnih resursa Tunisa. On pruža zemlji priliku za početak gradnje novog industrijskog sektora, što će dovesti do novih ulaganja, otvaranja radnih mjesta, a time i gospodarskog razvoja. Ulaganjima će se uglavnom okoristiti južni i unutrašnji dijelovi zemlje, koji su tuniskoj vladi i inače prioritetna razvojna područja. Broj radnih mjesta stvorenih izravno i neizravno kroz period izvedbe projekta i operativnog razdoblja popet će se na oko 20.000. Osim što se će se oslanjati na lokalne partnere i lokalni menadžment te lokalna inženjerska poduzeća, projekt će stvoriti i nove proizvodne industrije. Na primjer, oko 825.000 pločastih zrcala i čeličnih konstrukcija poznatih kao 'heliostati' će biti potrebno za 2-gigavatni projekt, a svi se mogu proizvesti na lokalnoj razini. TuNur potkrepljuje DESERTEC-ovo uvjerenje da je ulaganje u obnovljive izvore na mjestu gdje su ti izvori energije najobilniji ujedno i najučinkovitiji način zaštite klime. TuNur projekt pruža Tunisu priliku za početak gradnje novog industrijskog sektora, što će dovesti do novih ulaganja, otvaranja radnih mjesta, a time i gospodarskog razvoja.U Tunisu ima puno slobodnog prostora, a Sunčevo zračenje je do tri puta veće od onog u srednjoj Europi. Tvornice izgrađene na takvim optimalnim lokacijama proizvoditi će više električne energije te imaju potencijal da učinkovitije zamijene konvencionalne izvore energije bazirane na ugljiku. TuNur može osigurati predvidljivu proizvodnju energije za napajanje električnih mreža iz promjenjivih izvora energije poput solarne i energije vjetra. Korištenjem toplinskih spremnika, TuNur može proizvesti struju prema potrebi i danju i noću te isporučivati dovoljno električne energije za napajanje 700.000 europskih domova.
Fethi Somrani, predsjednik uprave tvrtke Top Oilfield Services:
"Ovo je vrijeme velikih promjena u Tunisu i sjevernoj Africi, i nema prikladnijeg vremena za aktivno i odgovorno ulaganje u dugoročne projekte u ovoj mladoj demokraciji. Ulaganja u industriju te otvaranje novih radnih mjesta su najučinkovitiji načini da se ublaži siromaštvo i pruže mogućnosti tuniskom mladom stanovništvu. DESERTEC podupire ovu viziju, a s našim TuNur projektom poduzimamo prvi konkretan korak u tom smjeru. "
Glavni izvršni direktor tvrtke Nur Energie, Kevin Sara:
"TuNur će biti predložak za stvari koje tek dolaze. To je pionirski projekt koji druge vlade, tvrtke i pojedinci mogu pokazati i reći: "Izvoz solarne energije iz Sjeverne Afrike u Europu je moguć, to je vrijedno truda, a vizija DESERTEC-a je ostvariva". Mi smo navikli na transport potrošnih izvora energije poput nafte i plina tisućama kilometara, a zatim ih izgaramo u blizini naših gradova sa svim pripadajućim problemima onečišćenja i drugih opasnosti za ljude i za naš okoliš. Sada, uz TuNur projekt, mi se odmičemo od tih štetnih goriva kako bi prenosili čistu i neiscrpnu energiju iz srca pustinje u europske domove te istodobno otvaramo nova radna mjesta, potičemo gospodarski razvoj te potičemo izvoz iz Tunisa. "
Glavni izvršni direktor tvrtke TuNur d.o.o., dr. Do Stenzel:
"Radujemo se suradnjom s tuniskim vlastima, kao i europskim tvrtkama i vladama u zajedničkom naporu da ispoštujemo raspored provedbe projekta TuNur. Korištenjem toplinskih spremnika, TuNur može proizvesti struju prema potrebi i danju i noću te isporučivati dovoljno električne energije za napajanje 700.000 europskih domova. Pozdravljamo i dodatno sudjelovanje svih tvrtki i vlada zainteresiranih za uvoz čiste, solarne energije iz Tunisa."
Ravnatelj Zaklade, dr. Desertec Thiemo Gropp:
"Projekt je ocijenjen od strane tima nezavisnih stručnjaka i, na temelju uvida u dosadašnji tijek razvoja, on zadovoljava naše kriterije da bi postao službeni DESERTEC projekt. TuNur će donijeti koristi Tunisu stvaranjem novih radnih mjesta i poticanjem ulaganja u edukaciju na lokalnom nivou kao pripremu za dugoročno upravljanje postrojenjima nakon 2016. Mi ćemo pažljivo pratiti razvoj projekta kako bi se osigurali maksimalni društveno-ekonomski efekti za Tunižane te kako bi se TuNur pridržavao načela DESERTEC koncepta. Uz ovaj važan prvi korak, mi pokazujemo svjetskim vladama, industriji i potrošačima da je ono za što su mnogi mislili da je znanstvena fantastika zapravo znanstvena činjenica. Nadamo se da je ovo prvo od mnogih takvih sličnih postrojenja koja će biti izgrađena u pustinjskim dijelovima svijeta. "
www.zelenaenergija.org
Europa bi mogla imati uštedu od 30 €/MWh električne energije proizvedene u pustinjama Bliskog istoka i Sjeverne Afrike (MENA), ukoliko tri regije integriraju svoje elektroenergetske mreže, pokazuje nova studija objavljena prošli tjedan. Studiju je objavio Dii, konzorcij industrijskih partnera koji ulažu u projekt Desertec, mrežu projekata pridobivanja električne energije iz Sunčeve energije i energije vjetra u području pustinja MENA regije, koji bi trebali pomoći Europi ostvariti ciljeve smanjenja emisija stakleničkih plinova. U izvješću Desertec Power 2050 se navodi da je zajednička elektroenergetska mreža, koja bi povezivala Desertec projekte s europskom elektroenergetskom mrežom, od ključnog značaja ukoliko europski kupci žele smanjiti cijenu električne energije proizvedene u pustinjama. Paul van Son, glavni izvršni direktor Dii, tvrdi da se održiva isporuka energije iz obnovljivih izvora energije najbolje može postići međusobnom suradnjom Europe i obje strane Mediterana. Razviti takvo tržište od ključne je važnosti. Upotrebom Sunčeve energije i energije vjetra možemo napustiti razdoblje fosilnih goriva i ostvariti viziju Desertec-a. Takva mreža, koja bi omogućila isporuku 90% proizvodnje iz obnovljivih izvora, je isplativa i održiva iz razloga neograničene količine energije vjetra i Sunca u pustinji, stoji u izvješću. Obje strane Mediterana imale bi koristi, MENA područje moglo bi zadovoljiti svoje potrebe za električnom energijom istovremeno razvijajući izvoznu industriju uz godišnju zaradu od oko 60 milijardi eura. U međuvremenu, Eurpa bi uvozom 20% energije iz Desertec-a mogla uštedjeti oko 30 €/MWh električne energije. Međutim, iz Dii-a upozoravaju da bi odluke o elektroenergetskoj mreži donešene sada mogle imati izravan utjecaj na održivosti projekta Desertec u budućnosti. Širenje mreže izvan državnih granica i stvaranje zakonodavnih okvira za energiju proizvedenu u pustinji biti će glavna prepreka u godinama koje dolaze. Političke odluke donesene danas odrediti će mogu li okviri mreže održive energije biti uspiješno konstruirani, izjavio je Aglaia Wieland, rukovodeći direktor u Dii. Dii trenutno priprema projekte ukupne snage 2,5 GW u Maroku, Alžiru i Tunisu, uključujući i planove za 500 MW u Maroku. Polovina ovih projekata već je odrađena sa 150 MW kapaciteta Sunčeve toplinske energije i 100 MW kapaciteta energije vjetra i fotonaponske energije, koji se planiraju za 2014. godinu. Alžir i Tunis doprinjeti će svaki sa 1 GW kapaciteta.
www.obnovljivi.com
DESERTEC: Bliži li se propast projekta?
Iako je DESERTEC u teoriji vrlo dobra ideja, praktična implementacija u teškim ekonomskim uvjetima mogla bi se pokazati tvrd orah kako za gospodarski sektor, tako i za čitave države poput Španjolske koje su u teškoj ekonomskoj i socijalnoj situaciji.Svaki iole ozbiljniji medij, pa tako i naša stranica, već je do sada pisala o projektu DESERTEC, odnosno ideji da se iskoristi solarni potencijal sjeverne Afrike za rješenje energetskih potreba Europe. Naime, činjenično je stanje da u Europi unatoč relativno visokom stupnju razvoja obnovljivih izvora i dalje vlada glad za energijom iz navedenih izvora. Ideja se sastoji od instalacije 125 GW solarnih elektrana u sjevernoj Africi do 2050. godine i povezivanja elektroenergetskih mreža sjeverne Afrike i Europe visokonaponskim istosmjernim kabelskim vezama. Vrijednost čitave investicije trebala je iznositi oko 400 milijardi eura. Kažemo, trebala je, međutim, ove krizne 2012. godine projekt je doživio vrlo snažan udarac odstupanjem dvaju poprilično velikih proizvođača solarne opreme. Tako je još u listopadu iz projekta istupio Siemens, a do kraja godine isto bi trebao učiniti i Bosch koji svoje istupanje iz projekta pravda ekonomskom situacijom koja mu ne dopušta daljnja ulaganja. No, možda još veći udarac do istupanja samih proizvođača, za DESERTEC bi mogao biti nedostatak političke podrške u Španjolskoj, koja je odbila sudjelovati u gradnji solarnih elektrana u Maroku, zbog ekonomskih i socijalnih problema radi kojih ne može opravdati ulaganja u projekte u stranim zemljama. Dodatan razlog za njihovu nevoljkost može biti i činjenica da sjeverna Afrika trenutno nije baš najsigurnije područje (sukobi u Libiji i Maliju, nemiri u Egiptu i nepostojana politička situacija u Tunisu), još je teže opravdati ulaganja u infrastrukturu na navedenim područjima koja bi trebala imati tek dugoročne efekte. Ipak, možda sve ovo i nije kraj ovog smjelog projekta, iako je istupanje dvaju giganta kao što su Bosch i Siemens zasigurno snažan udarac. Ostaje pitanje hoće li nakon svega ovaj projekt koji je trenutno na klimavim nogama ipak biti realiziran ili će se apetiti smanjiti, a njegova realizacija biti ostvarena u smanjenom obimu. Kako god okrenuli stvari, teško je vjerovati da će Europa, suočena s energetskom ovisnošću o Rusiji te drugim politički nestabilnim područjima samo tako odustati od ove ideje, pogotovo što je upravo ona još uvijek lider na području razvoja obnovljivih izvora energije te stoga mora osigurati tržište za plasman svojih proizvoda s područja zelenih tehnologija.
Izvor: TreeHugger
DESERTEC: Bliži li se propast projekta?
Iako je DESERTEC u teoriji vrlo dobra ideja, praktična implementacija u teškim ekonomskim uvjetima mogla bi se pokazati tvrd orah kako za gospodarski sektor, tako i za čitave države poput Španjolske koje su u teškoj ekonomskoj i socijalnoj situaciji.Svaki iole ozbiljniji medij, pa tako i naša stranica, već je do sada pisala o projektu DESERTEC, odnosno ideji da se iskoristi solarni potencijal sjeverne Afrike za rješenje energetskih potreba Europe. Naime, činjenično je stanje da u Europi unatoč relativno visokom stupnju razvoja obnovljivih izvora i dalje vlada glad za energijom iz navedenih izvora. Ideja se sastoji od instalacije 125 GW solarnih elektrana u sjevernoj Africi do 2050. godine i povezivanja elektroenergetskih mreža sjeverne Afrike i Europe visokonaponskim istosmjernim kabelskim vezama. Vrijednost čitave investicije trebala je iznositi oko 400 milijardi eura. Kažemo, trebala je, međutim, ove krizne 2012. godine projekt je doživio vrlo snažan udarac odstupanjem dvaju poprilično velikih proizvođača solarne opreme. Tako je još u listopadu iz projekta istupio Siemens, a do kraja godine isto bi trebao učiniti i Bosch koji svoje istupanje iz projekta pravda ekonomskom situacijom koja mu ne dopušta daljnja ulaganja. No, možda još veći udarac do istupanja samih proizvođača, za DESERTEC bi mogao biti nedostatak političke podrške u Španjolskoj, koja je odbila sudjelovati u gradnji solarnih elektrana u Maroku, zbog ekonomskih i socijalnih problema radi kojih ne može opravdati ulaganja u projekte u stranim zemljama. Dodatan razlog za njihovu nevoljkost može biti i činjenica da sjeverna Afrika trenutno nije baš najsigurnije područje (sukobi u Libiji i Maliju, nemiri u Egiptu i nepostojana politička situacija u Tunisu), još je teže opravdati ulaganja u infrastrukturu na navedenim područjima koja bi trebala imati tek dugoročne efekte. Ipak, možda sve ovo i nije kraj ovog smjelog projekta, iako je istupanje dvaju giganta kao što su Bosch i Siemens zasigurno snažan udarac. Ostaje pitanje hoće li nakon svega ovaj projekt koji je trenutno na klimavim nogama ipak biti realiziran ili će se apetiti smanjiti, a njegova realizacija biti ostvarena u smanjenom obimu. Kako god okrenuli stvari, teško je vjerovati da će Europa, suočena s energetskom ovisnošću o Rusiji te drugim politički nestabilnim područjima samo tako odustati od ove ideje, pogotovo što je upravo ona još uvijek lider na području razvoja obnovljivih izvora energije te stoga mora osigurati tržište za plasman svojih proizvoda s područja zelenih tehnologija.
Izvor: TreeHugger
