Prva sunčana sportska hala u Srbiji koja se grijje na sunčevu energiju, a čiji je tvorac inženjer Milenko Milinković, biti će otvorena sutra u dvorištu osnovne škole "Branko Radičević" u surčinskom naselju Boljevci.   Poslije nepunih pet mjeseci gradnje Beograd dobiva solarnu školsku dvoranu.

Izumitelj Milenko Milinković inače je tvorac i prve solarne kuće u Beogradu. Ova hala imati će najveći stupanj energetske efikasnosti u regiji. Ona troši struju čak sedam puta manje od običnih školskih hala, pa je tako umjesto standardnih 180 do 200 kilovat sati njen utrošak svega oko 30 kilovata - ističe Milinković. I to je tek uvod u ovaj naizgled svemirski projekt. Čak i sa vanjske strane hala djeluje kao dio naučno fantastičnog scenarija iz daleke budućnosti jer zbog manjeg utroška energije nije uobičajenog kockastog oblika već lučnog, pa zauzima i manju površinu. I za grijanje crpi prirodne izvore, vodu, zemlju i Sunčevu energiju, a to je dovoljno da u hali vlada vječito proljeće. Đaci jedva čekaju da uđu u halu, pa su je prethodnih dana radoznalo razgledali sa svih strana. Od sutra će konačno ona biti otvorena za igru i sport.
www.gradjevinarstvo.rs

Solarna fiskulturna hala inženjera Milenka Milinkovića, koja se grije na Sunčevu energiju, ima klimu kao na Zlatiboru i otporna je na zemljotrese i olujne vjetrove, otvorena je jučer u dvorištu OŠ "Branko Radičević" u naselju Boljevci u opštini Surčin. Otvaranju prvog solarnog objekta u Beogradu prisustvovali su gradonačelnik Dragan Đilas, predsjednik opštine Surčin Vojislav Janošević i zamjenik sekretara za obrazovanje Dragica Moro. Ovaj projekt predstavlja dobar primjer efikasnog korištenja energije, na koji treba da se ugledaju svi ostali. Omogućiti će djeci da se u ekološkom, zdravom okruženju koji pruža ova hala, igraju i druže. Inače, žitelji naselja Boljevci već su doprinjeli pozitivnijoj slici Beograda i Srbije kada su nedavno prihvatili nekoliko raseljenih romskih porodica - kaže Đilas. Jedinstvena solarna hala veličine 800 kvadrata izgrađena je za svega pet mjeseci a njena izgradnja koštala je 360.000 eura, što je, kako kažu u opštini Surčin, duplo brže i jeftinije nego izgradnja uobičajenih školskih sala. Zahvaljujući efikasnom korišćenju energije, za opsluživanje ove sale potrebno je samo sedam kilovata struje, što bitno smanjuje godišnji trošak za njeno održavanje. Potrebne su i fiskulturne sale u Bečmenu, kao i u Dobanovcima gde ćemo u drugoj polovini godine početi izgradnju fiskulturne sale koja bi trebalo da bude zasnovana na istom principu - ističe predsjednik općine Surčin Vojislav Janošević. Autor projekta i veliki ljubitelj solarne energije, inženjer Milenko Milinković, objasnio je da zbog manjeg utroška energije hala nije uobičajenog kockastog oblika već lučnog. Time je utrošeno manje cementa i čelika. Zbog lučnog oblika hala je stabilna i otporna na zemljotrese, pa čak i jake olujne vjetrove. Sala obezbjeđuje i maksimalni nivo energetske efikasnosti, a projekt ovakve gradnje uvršten je među prvih deset projekata održivog razvoja u Europi - ističe Milinković. Umjesto 180 do 200 kilovat sati, koliko troše standardni objekti uu Srbiji, ova hala troši svega 35 kilovat sati po metru kvadratnom na godišnjem nivou. Ipak, može se reći da je od uštede struje bitnije to što solarna hala čuva zdravlje njenih posjetilaca. Sistem za ionizaciju i cirkulaciju zraka omogućuje da se zrak obnavlja na svakih 60 minuta, tako da je u hali uvek provjetreno i svježe. Temperatura pri vrhu gotovo je identična temperaturi na podu hale, a vlaga koja je ljeti u zraku uvijek visoka i iznosi oko 15 grama po kubnom metru, ovdje je optimalna i iznosi od 7 do 8 grama po kubnom metru - objašnjava Milinković. Solarna hala grije se pomoću geotermalne dizalice topline koja od topline vode iz bunara u dvorištu škole "oduzima" osam stupnjeva celzijusovih i potom vraća vodu u drugi bunar. Voda tako kruži i sve vrijeme služi za zagrijavanje objekta. Za zagrijavanje vode koristi se Sunčeva energija, odnosno sunčani toplinski pretvornici instalirani na površini hale. Iako zvuči kao dio naučno fantastičnog scenarija, ova hala jučer je i zvanično postala dio stvarnosti u Boljevcima.

*Zbog manjeg utroška energije, hala nije kockastog oblika već lučnog, pa je površina 20 posto manja nego što bi bila kod kockastog oblika.
*Prozori su manji od uobičajenih a pružaju potpuno isto osvjetljenje.

*Postoji sistem u kojem su integrirani klimatizacija, grijanje i ventilacija. Zraku koji dolazi izvana dodaje se toplina zraka iznutra. Zrak se mijenja svakih 60 minuta pa je hala stalno provjetrena i svježa.

*Grijanje se vrši preko dizalice topline koja crpi toplinu vode iz zemlje na dubini od 20 metara. Voda ulazi iz bunara, zadržava se njena energija odnosno toplina i voda se ponovo vraća u zemlju.

*Cijevi su spojene sa solarnim bojlerom i kolektorima. Kolektori koji su instalirani na površini hale sakupljaju Sunčevu toplinu, koja se potom koristi za zagrijavanje vode.

*Na ovom mjestu se ukršta ulazni i izlazni zrak. Izlazni, iskorišćeni zrak predaje svoju toplinu ulaznom, odnosno onom iz vana, pa tek poslije toga izlazi napolje.

*Temperatura pri vrhu i podu hale je gotovo identična, a vlažnost koja je ljeti u Beogradu visoka i iznosi čak 15 grama po kubnom metru, ovde je optimalna i iznosi od 7 do 8 grama po kubnom metru.
www.gradjevinarstvo.rs

Inženjer iz Beograda Milenko Milinković, koji je sagradio prvu solarnu kuću i solarnu sportsku halu u Srbiji, danas će dobiti nagradu međunarodne fondacije „Enerdži glob" za najbolje projekte održive gradnje u našoj zemlji.   Njegove solarne hale djeluju kao objekti iz naučnofantastičnih filmova: otporne su na zemljotrese, olujne vetrove i požare, troše šest puta manje električne energije, a imaju klimu kao na Zlatiboru. Danas će se, također, otvoriti još jedna solarna hala građena prema projektu Milenka Milinkovića. Ona ima 650 kvadrata i građena je za Osnovnu školu „Vojvoda Prijezda" u Stalaću. Hala predstavlja objekat visoke energetske efikasnosti jer zahvaljujući specijalnoj termoizolaciji troši električnu energiju šest puta manje od standardnih hala. Izgrađena je u rekordnom roku od četiri mjeseca i sa porezom košta 420.000 eura, što je oko 649 eura po kvadratu. Zbog ovalnog oblika i materijala, otporna je na zemljotrese, tornada i požare, a njeno trajanje se i bukvalno mjeri vjekovima - objašnjava Milinković za „24 sata". Kod izgradnje solarnih hala se, kaže on, koristi za trećinu manje čelika i cementa. Kolika ekološka ušteda je u pitanju najbolje govori podatak da se za proizvodnju samo jedne tone čelika, u atmosferu emitira čak 1,9 tona ugljik-dioksida. Neophodno je smanjiti emisiju ugljik-dioksida u atmosferu. Izgradnjom solarnih hala postiže se takav efekat, a osim što štede električnu energiju, one se grade duplo brže od standardnih, jeftinije su i bezbednije - dodaje Milinković. Njegova sljedeća solarna hala otvara se 2. maja u Zlotu, u okviru Osnovne škole „Petar Radovanović". Završeni su pregovori i za izgradnju solarne hale u Baroševcu koja će biti jedini objekat u Srbiji koji će sve svoje potrebe ispunjavati potpuno sam, iz obnovljivih izvora energije. Ova hala će imati 300 kvadrata fotoelektričnih panela, što znači da će sama proizvoditi dovoljno električne energije da zadovolji sve svoje potrebe. Takvih objekata ima malo i u svijetu napominje on.
www.gradjevinarstvo.rs