Plinovod Pitomača, Šašnato polje 2020. glavni projekt izgradnje novog odvojka distribucijskog PEHD plinovoda do naselja Šašnato polje. Plinovod je dimenzioniran za očekivanu maksimalnu potrošnju zemnog plina sukladno broju objekata te očekivanom broju novih potrošača od domaćinstava do poljoprivednih industrijskih pogona.

 

Ovim projektom razmatra se izgradnja sustava plinske mreže Pitomača – Križnica (do rijeke Drave) s odvojkom prema Ulici Šašnato polje. Smještaj spojnog cjevovoda predviđen je u Dravskoj ulici (k.č.br. 6628, k.o. Pitomača II) ispred k.č.br. 6623/11 k.o. Pitomača II na postojeći cjevovod promjera d90. Na mjestu priključka na postojeći cjevovod, projektirani cjevovod prelazi na drugu stranu ceste u Dravskoj ulici te se nastavlja prema Ulici Šašnato polje sa desne strane Dravske ulice, pa sve uz lokalnu cestu LC 40003 (javna cesta pod upravom Županijske uprave za ceste Virovitičko-podravske županije) te kroz ulicu Šašnato polje. Predviđena je gradnja cjevovoda dužine cca. 5,1 km izvedenog iz profila PEHD d63 i d90.

Svrha projekta je potpuno osiguranje opskrbe plinom prema naselja Križnica i osiguranje plinske mreže u ulici Šašnato polje, te osiguranje dovoljne količine plina. Novo projektirana plinska mreža spojit će se na jednom mjesta na postojeću plinsku mrežu Općine Pitomača u Dravskoj ulici ispred k.č.br. 6623/11 k.o. Pitomača II na postojeći cjevovod promjera d90.

Područje namijenjeno izgradnji plinskog sustav prema Prostornom planu Virovitičko – podravske županije svrstano je u planirana područja namjene odnosno područja T4 (pojedinačni objekti u području ugostiteljsko turističke namjene) i područje R5 (sportski centri u području športsko – rekreacijske namjene). Također, područje zahvata nalazi se na području naselja većeg od 25 ha.

Dionice koje su predmet zahvata prikazane su u grafičkom dijelu iz kojeg je vidljiva lokacija i mjesto spojeva na postojeću plinsku mrežu, duljina zahvata te materijal i profil cjevovoda. Novoprojektirani vod spojit će se na postojeći vod u Dravskoj ulici (k.č.br. 6628, k.o. Pitomača II) ispred k.č.br. 6623/11 k.o. Pitomača II na postojeći cjevovod promjera d90. Na mjestu priključka na postojeći cjevovod, projektirani cjevovod prelazi na drugu stranu ceste u Dravskoj ulici te se proteže duž jugoistočne strane k.č.br. 6629 k.o. Pitomača II. Na čvoru 3, predviđen je prelazak ispod ceste, bušenjem, ulaganjem u zaštitnu čeličnu cijev d250.

Dionica cjevovod Šašnato polje predviđena je jugozapadnim dijelom k.č.br. 6713, k.o. Pitomača dok je dionica Šašnato polje II smještena uz južni dio k.č.br. 6712/12. Dionica Šašnato polje III položena je uz sjeverni dio k.č.br. 6729/1, k.o. Pitomača II. Plinovodna mreža je dimenzionirana sukladno potrebama stanovništva i zahtjevima posebnih propisa te će sa na predmetnim dionica izvršiti usklađenje obzirom na važeće propise i zakonsku regulativu.

POSTOJEĆI PLINOVOD
Plinski priključak DN80 (3") d90x8,2 SDR11 NP16 potrebno je izraditi prema energetskim uvjetima distributera plina i ovom projektu. Izvođenje radova na priključnom plinovodu može se povjeriti samo specijaliziranoj tvrtki koja posjeduje posebnu opremu i ateste za zavarivanje plinskih vodova pod tlakom. Prije početka radova potrebno je distributeru plina prijaviti početak radova na instalaciji. Priključni plinovod definirati prema stvarnom stanju na lokaciji probnim iskopima. Od priključnog plinovoda vodi se po prilaznom putu plinovod u podzemnom kanalu na dubini od 1,00-1,20 m, sa svih strana se oblaže pijeskom. Nakon polaganja pijeska potrebno je postaviti traku za detektiranje priključka i traku „POZOR PLIN“.

Zaštitni pojas plinskog priključka je minimalna udaljenost od drugih instalacija da se onemogući oštećenje plinske instalacije. Zaštitni pojas je dodatno označen na nacrtima šrafurom. Plinski cjevovod se vodi kroz zaštitni sloj pijeska iznad kojeg je zemljani nasip te slojevi prilaznog puta. Na mjestima križanja s drugim instalacijama postavlja se zaštitna proturna cijev oko plinske cijevi u dužini 1+1 m.

PLINSKA TRASA

Način polaganja trase novog cjevovoda ovisi o položaju postojećih podzemnih infrastruktura, instalacija i postojećih građevina. Plinovod je predviđen sa maksimalnim radnim tlakom od 3 bar-a nad tlaka. Za izvedbu cjevovoda predviđen je materijal polietilen visoke gustoće naziva PEHD, kvalitete materijala PE 100, nazivnog tlaka NP 16. Kod izrade plinovoda koristiti će se sljedeći profili:
PEHD d90, SDR11 NP16, DN80 (3'') (d90x8,2mm).
PEHD d63, SDR11 NP16, DN50 (2'') (d63x5,8mm).

Plinski cjevovod će se polagati u pripremljeni rov na prosječnoj dubini 1,50 m na pripremljenu podlogu. Predviđena minimalna debljina nadsloja iznad cijevi je u prosjeku 1,3 m. Širina rova za polaganje biti će kod profila d90 i d63 širine 0,9 m. Iskop rova će se vršiti uglavnom strojno, te ručno i to na onim mjestima gdje strojni iskop nije dozvoljen ili je kao takav neizvediv. Debljina posteljice iznosi 10 cm, a debljina nadsloja pijeska iznosi 20 cm iznad cijevi Polaganje cjevovoda izvršiti će se u skladu s posebnim uvjetima od strane nadležnih ustanova ili vlasnika postojećih podzemnih instalacija i prema tehničkim uvjetima za polaganje cjevovoda od polietilena, te pravilima struke. Obavezno je postavljanje obilježavajuće trake iznad cjevovoda izvedenih polietilenom na 30 cm iznad tjemena cijevi s natpisom “POZOR PLINOVOD”.

* Prijedlog trase je utvrđen s predstavnicima Investitora.
* Plinska mreža je projektirana za maksimalni radni tlak pe = 3 bar-a nadtlaka. Izvesti će se iz polietilenskih cijevi od tvrdog polietilena (PE), tipiziranih dimenzija od distributera plina.
* Distributivni plinovod služi za opskrbu plinom stambenih objekata.
* Trasa plinovoda vodi se u zoni javne površine i to cijelom duljinom u zelenom pojasu između kuća ( granica parcela ) i kanala, osim prolaza ispod ceste.
* Plinovod se vodi podzemno na dubini 1,3 m iznad tjemena cijevi, a samo dijelom dublje gdje to zahtjeva teren,trasa ili posebni uvjeti pojedinih vlasnika infrastrukture.
* Sva križanja sa podzemnim instalacijama su u zaštitnoj cijevi ukoliko su razmaci kod križanja i paralelnog vođenja manji nego je dopušteno (udaljenost iz predhodnih uvjeta vlasnika pedzemnih instalacija).
* Distributivni plinovod izvest će se podzemno na dubini od 1,3 m od gornje ivice cijevi, tako da radna temperatura u plinovodu neće peijeći dozvoljenu temperaturu od + 20 oC.
* Distributivni plinovod je projektiran za odorirani prirodni plin ( sa manje od 20 mgr/nm3 odoranta) u kojem nema više od 0,3 gr/mn3 aromatičkih ugljikovodika npr. naftalen, benzen, toulen) koji bi mogao štetno djelovati na njegovu nepropusnost.
* U cilju uočavanja trase plinovoda postavit će se pločice na objektima.
* Na cijeloj dužini plinske mreže postavit će se traka upozorenja s natpisom „POZOR PLINOVOD“ na 0,3 m od tjemena cijevi.

Trasa plinovoda Dravska ulica započinje u čvoru 1 od postojećeg voda u Dravskoj ulici (k.č.br. 6628, k.o. Pitomača II) ispred k.č.br. 6623/11 k.o. Pitomača II. Na mjestu priključka na postojeći cjevovod, projektirani cjevovod prelazi na drugu stranu ceste u Dravskoj ulici te se proteže duž jugoistočne strane k.č.br. 6628 te prelazi preko k.č.br. 6631 k.o. Pitomača II, do čvora 2 na k.č.br. 6629 k.o. Pitomača II (Stacionaža B1 0+0.000,00 do stacionaže B5 0+0172.50).

Trasa se nastavlja uz cestu Pitomača – Križnica (cjevovod Banov brod) od čvora 2, stacionaža B5 (0+172,50) = C1 (0+000,00) do čvora 3, stacionaža C21 2+191,53 gdje je planiran odvojak za Šašnato polje za opskrbu ulice Šašnato polje koje će se izvesti bušenjem ispod ceste s ulaganjem provodne čelične cijevi te je na istom mjestu i završetak cjevovoda Banov brod.

Cjevovod Šašnato polje proteže se prema sjeveru od čvora 3, stacionaža C21 (2+191,53) = C22 (0+000,00) sve do planiranog odvojka Šašnato polje II što je ujedno i čvor 4, stacionaža C37 0+923,89, i Šašnato polje III što je ujedno i čvor 5, stacionaža C38 0+942,45, a završava stacionažom C39 0+964,37.

Cjevovod Šašnato polje II započinje u čvoru 4, na stacionaži C37 (0+923,89) = C40 (0+000,00) te se proteže prema sjeveroistoku sve do stacionaže C56 0+555,81 gdje i završava. Materijal i profil cijevi predviđen za ovu dionicu je PEHD d63.

Cjevovod Šašnato polje III započinje u čvoru 5, na stacionaži C38 (0+942,45) = C57 (0+000,00) te se proteže prema zapadu do stacionaže C83 1+196,00 gdje i završava. Materijal i profil cijevi predviđen za ovu dionicu je PEHD d63.
Cjevovod Šašnato polje izveden je od PEHD d90 sve do stacionaže C39 0+964 gdje i završava.

 

ZAŠTITA PLINSKOG PRIKLJUČKA
Sigurnosna udaljenost (pojas) je najmanja udaljenost od tangentne ravni plinovoda i susjednog voda, najčešće u vodoravnoj projekciji, a kod vodova postavljenih dublje od plinovoda, po liniji koja ih spaja. Podaci u zagradi se odnose na plinovode sa zaštitom. Pored navedenih u tablici, udaljenost plinovoda od građevine, komunalnih instalacija, postrojenja treba da bude takvo, da uzajamno osigura sigurno obavljanje radova pri održavanju, popravcima obiju instalacija, kao i zaštitu instalacija tjekom radova. Prilikom polaganja plinovoda posebnu pozornost obratiti na minimalne dozvoljene razmake između postojećih ili projektiranih podzemnih instalacija.

Uz kanalizacijska okna, koja se otvaraju u slobodan prostor iznad tla, sigurnosna udaljenost iznosi 0,40 m, odnosno 0,20 m ako je plinovod u zaštitnoj cijevi koja s obje strane završava na 2,00 m od stjenke kanalizacijskog okna. Okno sa vodomjerom, koji se otvara u slobodan prostor iznad tla, može se približiti plinovodu do 0,3 m.

Plinovod postavljen u tlo u odnosu na ostale instalacije i podzemna postrojenja treba križati sa gornje strane. Priključni i potrošački vodovi pri križanju sa šupljim instalacijama bez pretlaka i podzemnih postrojenja sa donje strane, plinovod treba zaštititi unutar sigurnosne udaljenosti.

Udaljenosti između najbližih izvodnica plinovoda i električnih vodova jake struje treba biti najmanje 0,5 m, ili jedna od instalacija treba biti zaštićena elektrozolacionom cijevi u duljini koja za po 1 m prelazi mjesto križanja, sa oba kraja. Prbližavanje podzemnim toplovodima i vodovodima na udaljenosti manjem od 0,3, odnosno 0,5 m treba izvesti sa zaštitnom cijevi plinovoda odgovarajuće čvrstoće (izuzev točke ukrštanja sa vodovodom). Udaljenosti od drveća je najmanje 2 metra, sa odgovarajućom zaštitom 1 m (mehanička zaštita odgovarajuće čvrstoće).

Za zaštitu se prije svega trebaju koristiti zaštitne cijevi, koje su od transportne cijevi veće za 2 mjere. Zaštitna cijev treba biti od različitog materijala, nego transportna cijev. Cijev istog materijala se može primjeniti, ako se ona obilježi drugom bojom ili neprekidnom upozoravajućom oznakom po cijeloj dužini. Zaština cijev za mehaničku zaštitu treba biti čelična cijev zaštićena protiv korozije i zatvorena s oba kraja. Pri zaštiti od propuštanja i za električnu izolaciju se može koristiti PVC cijev za kanalizaciju, PE cijev, nastavljanje je dozvoljeno samo zavarivanjem. U slučaju nemogućnosti primjene zaštitne cijevi, može se koristiti pokrivna folija iznad posteljice od šljunka, sa odušnom cijevi na višem kraju.

Prijelazi preko asfalitranih prometnica izvodit će se isključivo bušenjem ispod lokalnih i nerazvrstanih cesta. Kod svih prolaza obavezno je ulaganje provodne cijevi u zaštitnu cijev. Najprije treba radnu i zaštitnu cijev iznutra očistiti od svih nečistoća. Radnu i zaštitnu cijev zaštititi propisanom zaštitom. Radna cijev treba biti duža od zaštitne sa svake strane cca 2 m. Po završenom ispitivanju na nepropusnost vrši se postavljanje odstojnih prstenova, te uvlačenje radne u zaštitnu cijev. Na krajevima zaštitne cijevi postavi se odgovarajuća gumena manžetna s obujmicom. Nakon toga cijev je spremna za uvlačenje prilikom bušenja hidrauličkim bušilicama. Uvlačenje cijevi treba vršiti pažljivo da se ne ošteti izolacija cijevi. Na zaštitnoj cijevi treba napraviti otvore, ako je to projektom predviđeno, u koje će se ugurati odušne cijevi, te otvore za zaljevanje žitkog bitumena. Odušne cijevi treba iznutra očistiti, zavariti sa dva zavarna sloja, uvariti navarna koljena, začepiti cijevovod na krajevima i ispitati zavare na nepropusnost tlačenjem komprimiranim zrakom. Na kraju svih montažnih radova, prije zatrpavanja izvršiti tlačnu probu.

PEHD CJEVOVOD PRIKLJUČKA
Da bi kvalitet radova bio zadovoljavajući, plinovode iz PE cijevi i spojnih elemenata smiju izvoditi stručne ekipe poduzeća registriranih za ovu vrstu radova. Radove na izradi plinovoda iz PE mogu izvoditi za to obučeni radnici koji imaju propisano odgovarajuće uvjerenje izdano za to ovlaštene ustanove. Izvoditelj radova dužan je Nadzornom inženjeru staviti na uvid atesta zavarivača, atest aparata za zavarivanje, podatke o kvaliteti cijevi i spojnih elemenata, kako bi se mogla ustanoviti kompatibilnost zavarivanja cijevi i spojnih elemenata. Sva mjesta zavara spojnih elemenata ostavljaju se otkrivena, kako bi se mogla završiti tlačna proba i kontrolirati kvalitete zavara.

* Trasu podzemnih vodova treba postaviti paralelno ili okomito na zgradu. Od paralelnosti se može odstupiti zbog konfiguracije terena – uz pridržavanje sigurnosnih udaljenosti.
* Polietilenske cijevi se mogu upotrijebiti samo za podzemne vodove. Upotrebljene cijevi i fitinzi trebaju odgovarati standardu DVGW – Radni list G 477 (standard EN 1555 dio 3 i 4).
* Dubinu polaganja cijevi propisuje projektant, a treba iznositi najmanje 80 cm. Iznad i ispod cijevi se treba položiti posteljica od pijeska debljine najmanje 10 cm. Najmanja širina rova za polaganje: promjer transportne cijevi FI 30 cm. Ukoliko iskopano tlo to omogućuje, posteljica se može izraditi i od njega.
* Ne smije se upotrijebiti za gradnju plinovoda cijev ili fiting, na kojem se očito vidi oštećenje (deformitet, odstupanje boje, bubrenje, površinska neravnomjernost, itd.).
* Zavarivanje polietilenskih cijevi može vršiti samo zavarivač, sa važećom svjedodžbom.
* Prelaz PE-čelik se može ugraditi samo iznad zemlje na visini 0,3-1,5 m. Ne mogu biti ugrađeni u zatvorenom prostoru. Može se upotrijebiti prijelazni komad, koji je pogodan za to u pogledu promjene temperature (npr. veza sa rasteznom čahurom promjera D 32-63). Mogu se upotrijebiti prijelazni komadi samo sa oznakom proizvođača. * Ovi prijelazi ne smiju biti u zemlji. PE cijevi iznad razine tla se protiv temperaturnih promjena i utjecaja okolice trebaju zaštiti čeličnim i drenažnim cijevima. Čelična zaštitna cijev treba biti ukopana najmanje 30 cm, a drenažna cijev treba viriti iz tla najmanje 5 cm. Pri izradi u potpunosti se treba pridržavati uputa proizvođača. Čelična zaštitna cijev, jedan kraj treba biti proširen, a drugi sa unutarnje strane oboren pod 45°.
* Ispod temperature od -5° C zabranjeni su bilo kakvi radovi sa PE cijevima (transport, pomjeranje, zavarivanje, itd.). U slučaju vjetra, padavina, magle, odnosno pri temperaturi blizu -5° C zavarivanje se može vršiti samo pod zagrijavanim zaštitnim šatorom.
* Iznad plinovoda, na 20 cm treba se položiti žuta traka za obilježavanje, po cijeloj dužini.

TEHNOLOGIJA ZAVARIVANJA
Od tri postupka zavarivanja polietilenskih cijevi odabran je postupak elektrofuzijskog zavarivanja za cijevi PEHD Ø 63 mm i PEHD Ø 90 mm.

ZAVARIVANJE CIJEVI – elektrofuzijsko zavarivanje
Da bi kvalitet radova bio zadovoljavajući, plinovode iz PE cijevi i spojnih elemenata smiju izvoditi stručne ekipe poduzeća registriranih za ovu vrstu radova. Radove na izradi plinovoda iz PE mogu izvoditi za to obučeni radnici koji imaju propisano odgovarajuće uvjerenje izdano za to ovlaštene ustanove. Izvoditelj radova dužan je Nadzornom inženjeru staviti na uvid atesta zavarivača, atest aparata za zavarivanje, podatke o kvaliteti cijevi i spojnih elemenata, kako bi se mogla ustanoviti kompatibilnost zavarivanja cijevi i spojnih elemenata.

POLAGANJE PLINOVODA
Plinovod se polaže u pripremljeni rov na sloj pijeska debljine 10-20 cm. Nakon polaganja cijevi se prekriju sa pijeskom debljine 10-20 cm, kako bi se smanjilo zagrijavanje cijevi. Sva mjesta zavara spojnih elemenata ostavljaju se otkrivena, kako bi se mogla završiti tlačna proba i kontrolirati kvalitete zavara.

Cjevovod Šašnato polje izveden je od PEHD d90 sve do stacionaže C39 0+964 gdje i završava.

Nakon izvođenja radova predmetnu trasu potrebno je sanirati i dovesti u prvobitno stanje. Tijekom izvođenja zahvata izvođač je dužan djelovati tako da u najmanjoj mjeri oštećuje prirodu. Radovima se nesmije uzrokovati oštećivanje površinskih ili podzemnih geoloških,

hidrogeoloških i geomorfoloških vrijednosti, narušavanje povoljnog stanja divljih vrsta i staništa, smanjenje bioraznolikosti, krajobrazne raznolikosti i georaznolikosti. Ukoliko se tijekom izvođenja radova pronađu minerali i fosili iznimni zbog svoje rijetkosti, veličine, izgleda ili obrazovnog i znanstvenog značaja, iste treba u roku osam dana od dana pronalaska prijaviti Ministarstvu zaštite okoliša i energetike.

KONTROLA KVALITETE ZAVARA

Elektrofuzijsko zavarivanje
Nadzorni inženjer kontrolira zavarene spojeve vizualnom kontrolom prema DVS 2202 za kvalitativnu grupu II, uspoređujući zavare sa mogućim greškama prikazanim u tablici 3 navedenog propisa.

Kontrolira se:
Dubina dosjedanja
Simetričnost u odnosu na ukupnu dubinu spojnica

Kontrolirati količinu i kvaliteta pretička taline, prema uputama proizvođača spojnih elemenata. Nadzorni inženjer obavezno mora poznavati navedene propise sa tablicom mogućih grešaka.

UVJETI I UPUTE ZA MONTAŽU ZAŠTITNIH CIJEVI
Prolaz plinovoda ispod lokalnih cesta treba izvesti u proturnoj cijevi. Najprije treba radnu i zaštitnu cijev izunutra očistiti od svih nečistoća. Radnu i zaštitnu cijev zaštititi propisanom zaštitom. Radna cijev treba biti duža od zaštitne sa svake strane cca 2 m. Ispitivanje na nepropusnost vrši se propisanim postupkom određenim u projektu. Po završenom ispitivanju na nepropusnost vrši se postavljanje odstojnih prstenova, te uvlačenje radne u zaštitnu cijev. Na krajevima zaštitne cijevi postavi se odgovarajuća gumena manžetna s obujmicom. Nakon toga cijev je spremna za uvljačenje prilokom bušenja hidrauličkim bušilicama. Uvlačenje cijevi treba vršiti pažljivo da se ne ošteti izolacija cijevi. Na zaštitnoj cijevi treba napraviti otvore, ako je to projektom predviđeno, u koje će se ugurati odušne cijevi, te otvore za zaljevanje žitkog bitumena. Odušne cijevi treba izunutra očistiti, zavariti sa dva zavarna sloja, uvariti navarna koljena, začepiti cijevovod na krajevima i ispitati zavare na nepropusnost tlačenjem komprimiranim zrakom. Na kraju svih montažnih radova, prije zatrpavanja izvršiti tlačnu probu.

PRIJELAZI PREKO PROMETNICA
Prijelaz ispod asfaltiranih cesta bušenjem ispod prometnice. Prelazak cjevovoda ispod asfaltiranih cesta i kanala predviđa se bušenjem uz istovremeno utiskivanje zaštitne cijevi. Bušenjem se zaštitna cijev iz polazne građevne jame (objekta za smještaj hidraulike, preše i ostale potrebne opreme) utiskuje kroz šupljinu nastalu bušenjem u zemljanom materijalu. Bušeća garnitura postavlja se u prethodno iskopanu jamu. Zaštita građevne jame predviđena je razupiranjem jame. Mjere jame moraju osigurati postavljanje zaštitne cijevi u šupljinu i opreme za izvlačenje iskopanog materijala. Oko jame, na okolnom terenu treba predvidjeti prostor za deponiranje istisnutog - iskopanog materijala. Nakon bušenja i uvlačenja zaštitne cijevi ispod ceste i kanala provlači se provodna cijev. Slobodni krajevi se brtve zaštitnom gumenom navlakom - "Z" brtvom. Brtvljenje se radi na oba kraja zaštitne cijevi. Na provodnu cijev se navlače distantni prsteni na međusobnom razmaku od cca. 1.5 m. Prije početka radova (iskop bušaće jame, bušenje...) potrebno je probnim iskopima utvrditi točan položaj i dubinu instalacija u području bušenja, uz prisutsvo nadzornih tijela vlasnika instalacija. Minimalna dubina polaganja cjevovoda u odnosu na trup ceste iznosi 1,20 m od nivelete ceste.

KRIŽANJE S KOLNIM PRILAZIMA

Postojeći betonski ili asfaltni prilaz
Na mjestima križanja plinovodne trase sa kućnim betonskim ili asfaltnim pristupnih površina isto se izvodi tako da se prvo vrši sječenje asfalta ( betona ), a tek potom vrši iskop do pune dubine. Po obavljenom polaganju cjevovoda na posteljicu debljine 10cm te zatrpavanju cijevi do 20cm iznad tjemena cijevi isti se zatrpava pijeskom ili sitnozrnim materijalom prema postojećem stanju. Nabijanje pijeska (sitnozrnog materijala se vrši u slojevima debljine 10 cm. Nakon toga se obnavljaju zidovi ( krila ) propusta debljine stijenke 20cm te betonom klase C30/37, XF2 te dvostrukom armaturnom mrežom Q257. Nakon izrade betonskih krila pristupa se nasipavanju prostora između betonskih krila kamenim materijalom granulacij 0- 63mm u sloju 15cm. Po ugradnji tamponskog kamenog sloja ( d=15 cm ) koji je potrebno nabiti vibracijskim sredstvima do modula stišljivosti najmanje MS = 40MN/m². Nakon nabijanja obnavlja se kolovozna površina završnim slojem ovisno o prvobitnom stanju: betonski prilazi - beton debljine 8cm ili asfaltirani prilazi sa asfaltnom masom debljine 4cm.

Postojeći zemljani prilaz
Po obavljenom polaganju kolektora isti se zatrpava pijeskom ili sitnozrnim materijalom do pune visine. Nabijanje pijeska se vrši u slojevima debljine 10 cm. Zadnji sloj je tampon od lomljenog kamena ( d=20 cm ) koji je potrebno nabiti vibracijskim sredstvima do modula stišljivosti najmanje MS = 40MN/m². Kosine ( prema kanalu ) je potrebno obložiti humusnim materijalom.

KUĆNI PRIKLJUČCI
Plinski kućni priključak potrebno je izraditi prema energetskim uvjetima distributera plina i ovom projektu. Izvođenje radova na priključnom plinovodu može se povjeriti samo specijaliziranoj tvrtki koja posjeduje posebnu opremu i ateste za zavarivanje plinskih vodova pod tlakom. Prije početka radova potrebno je distributeru plina prijaviti početak radova na instalaciji. Priključni plinovod definirati prema stvarnom stanju na lokaciji probnim iskopima. Od priključnog plinovoda vodi se po prilaznom putu plinovod u podzemnom kanalu na dubini od 1,00-1,20 m, sa svih strana se oblaže pijeskom. Nakon polaganja pijeska potrebno je postaviti traku za detektiranje priključka i traku „POZOR PLIN“.

Materijal priključnih vodova postavljenih u zemlji prije svega je polietilen PE-HD. Čelični vod se može izvesti samo kod priključenja na čelični vod ili na kratkim dionicama, najviše do 2 m, gdje je neophodna promjena materijala (npr. priključni vodovi i trošila pri ulazu u suteren). Promjena materijala ne smije se izvoditi pod zemljom na udaljenosti manjoj od 1 m od zgrade. Na podzemnom vodu mogu se izvoditi samo zavareni spojevi čelik/čelik odnosno PEHD.

Ovim projektom je predviđeno dovođenje plinskog priključka do zgrade potencijalnog korisnika dok bi se dodatnim projektima obrađivao smještaj plinskog ormarića te razvod plinske instalacije do trošila. Tijekom izvođenja radova definirati će u dogovoru s korisnikom pozicija smještaja kućnog priključnog voda PEHD d32.

 

TLAČNA PROBA
U ovom slučaju odabrana je tlačna proba prema DVGW-om radnom listu G-469, ispitivanje mjerenjem tlaka (B3) sa zrakom. Nakon što je dionica položena u rov na sloj pijeska debljine 10-20 cm, zatrpana slojem pijeska debljine 10-20 cm iznad cijevi (mjesta zavara se ostavljaju nepokrivena pijeskom), može se prići tlačnoj probi za cijelu dužini plinovoda. Po tom postupku plinovode radnog tlaka do 3 bara nadtlaka, bez obzira na materijal izrade, treba podvrći tlaku komprimiranog zraka od 6 bara nadtlaka u trajanju 4 sata za plinovode volumena do 8m3. Ukoliko je geometrijski volumen cijevi plinovoda veći od naznačenog potrebno je i u istom omjeru produžiti ili skratiti trajanje ispitivanja, koje nesmije biti manje od 30 minuta. Ispitivanje se smatra mjerodavnim ukoliko pad tlaka na odgovarajućem mjernom instrumentu za vrijeme trajanja ispitivanja nije veci od 0,1 bar. Svi mjerni uređaji moraju biti opremljeni pisaćem tlaka klase 1 kao i manometrima klase 0,6, a čija mjerna područja moraju biti 1,5 puta veća od ispitanog. Tlačenje komprimiranog zraka u plinovod treba biti polako tako da porast tlaka smije biti max. 1 bar/min. Nakon isteka smirivanja potrebnog za izjednačavanje temperature (oko 1 h/bar) treba početi s mjerenjem. Ako tlačnom probom plinovod ne zadovolji treba otkriti mjesta propuštanja (sapunicom) i popraviti ih na propisan način, odnosno takve dijlove cijevovoda treba zamjeniti. Poslij toga tlačnu probu treba ponoviti dok se ne postignu odgovarajući rezultati. Tlačnu probu izvodi Izvoditelj radova uz sudjelovanje Nadzornog inženjera. O ispitivanju se sastavlja zapisnik kojeg ovjerava Nadzorni inženjer i Izvoditelj radova.

 

PUŠTANJE U RAD PLINOVODA
Puštanje i stavljanje plinovoda u rad obavlja se po uspješno izvedenoj tlačnoj probi. Plinovod se odzračuje kroz kućni prikljućak. Plinovod se istovremeno puni i odzračuje. Dozvoljena brzina odzračivanja iznosi 3-5 m/sek, na odzračnom mjestu. Brzina se kontrolira anemometrom. Plinovod je odzračen ako se uz tri uzastopna mjerenja ustanovi 99% koncentracije plina na odzračnom otvoru.

 

Strojarski projekt
Dario Hrastović, dipl.ing.stroj.