Bioplinske energetske zadruge
    Nedjelja, 28 Srpanj 2013 14:54

    Bioplinske energetske zadruge

    U sklopu projekta Razvoja energetskih zadruga u Hrvatskoj, UNDP i Hrvatski savez zadruga su organizirali predavanje o bioplinskim energetskim zadrugama u Općini Gundinci sa značajnim potencijalom za proizvodnju bioplina zbog kojeg općina može postati energetski neovisna u potrošnji električne energije. U sklopu projekta "Razvoja energetskih zadruga u Hrvatskoj", Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) i Hrvatski savez zadruga su nedavno organizirali predavanje o bioplinskim energetskim zadrugama u Općini Gundinci u Brodsko-posavskoj županiji. Prethodnim istraživanjem o potencijalima za proizvodnju bioplina je utvrđeno da cijela općina može postati energetski neovisna u potrošnji električne energije.

    Općina s velikim potencijalom za iskorištavanje bioplina
    Gundinci su općina s najvećim brojem grla stoke u županiji. Sukladno tome, u općini se godišnje proizvedu velike količine gnoja iz kojeg se može dobiti bioplin. Kako je bioplin bogat metanom, koji je sličan po sastavu prirodnom plinu, iz njega se može proizvesti električna i toplinska energija. Postrojenje instalirane snage od 300 kW zahtijeva stajski gnoj od 600 muznih krava, dok se radi veće proizvodnje energije on može miješati sa energetskim biljkama (kukuruzna silaža, silaža sirka itd.). Period povrata investicije ovakvog postrojenja je od 5 do 7 godina. Proizvodnjom bioplina otpad se pretvara u sirovinu iz koje se mogu dobiti električna energija, toplina ili biometan koji se može koristiti kao pogonsko gorivo. Svi produkti ovog procesa mogu se iskoristiti, kao što su ostaci od fermentacije koji se koriste kao gnojivo. Čak se i ugljični dioksid, koji nastaje u procesu može iskoristiti za uzgajanje cvijeća u staklenicima. Tijekom jeseni 2012. godine u Gundincima autor članka je proveo istraživanje potencijala za proizvodnju bioplina, pri čemu je istražen i potencijal lokalnog stanovništva za suradnju, kao i isplativost potencijalnog bioplinskog postrojenja. Istraživanjem, koje je provedeno na uzorku od 33 najveća obiteljska poljoprivredna gospodarstva, utvrđen je potencijal bioplina iz gnoja i energetskih biljaka u iznosu od 700 kW. Rezultati ankete, provedene tom prilikom na uzorku od 30 poljoprivrednika, pokazali su da je 90% prisutnih poljoprivrednika zainteresirano pristupiti energetskoj zadruzi.

    Nitratna direktivna i zbrinjavanje gnojiva
    Proizvodnjom bioplina, poljoprivrednicima se olakšava prilagodba EU - Nitratnoj direktivi tj. Pravilniku o dobroj poljoprivrednoj praksi u korištenju gnojiva (NN 56/08). Naime pravilnikom se utvrđuju količine gnojiva koje poljoprivrednik smije koristiti na zemlji, kao i način zbrinjavanja organskog gnojiva. Mnogi poljoprivrednici nisu usklađeni s ovim zakonom, koji nalaže skladištenje organskog gnojiva u spremniku s kapacitetom pohrane jednakom polugodišnjoj proizvodnji farme. Za poljoprivrednika koji ima 50 muznih krava i podmladak, investicija u ovakav spremnik iznosi oko 200 000 kn. Pred poljoprivrednike je dakle stavljen izbor: Investirati u betonski spremnik za gnoj ili u bioplinsko postrojenje? U vremenima pada otkupne cijene mlijeka, kao i jeftine konkurencije proizvoda životinjskog porijekla iz inozemstva, proizvodnja bioplina predstavlja mogućnost za stabilizaciju financija poljoprivrednih gospodarstava. Grupnim investiranjem, ulog pojedinog poljoprivrednika u projektu se smanjuje, čime ovakvi projekti postaju financijski prihvatljiviji za lokalno stanovništvo.

    Mogu li energetske zadruge biti rješenje za probleme poljoprivrednika?
    Zadruga u samoj strukturi riječi asocira na međusobnu pomoć, potporu i uzajamnost. U doba ekonomske i društvene krize, zajednički rad i suradnja dobivaju još više na značaju. Zadruge su model poslovanja koji omogućuje malim poljoprivrednicima, ribarima, obrtnicima, kupcima i ostalima, zajednički nastup na tržištu. Udruživanjem u zadruge, pojedini ekonomski subjekti postižu niže cijene nabavne robe te imaju jaču pregovaračku moć prilikom plasiranja proizvoda. Time ostvaruju veću dobit, što im osigurava opstanak na tržištu. Povrh toga, zadruge razvijaju lokalne zajednice podržavanjem načela tolerancije, demokratičnosti i otvorenosti. Prema podacima Europske komisije, danas u Europskoj uniji posluje otprilike 250.000 zadruga čiji članovi čine trećinu stanovništva Europske unije. U Nizozemskoj zadruge imaju udio od 83% u poljoprivredi, u Švedskoj 60% šumarstva je pod ovim poslovnim modelom, dok u Francuskoj čak 50% bankarskog sektora spada pod zadružne banke tj. "coop-banks". Porastom cijena energenata, rastom svijesti o klimatskim promjenama te utjecajem emisija stakleničkih plinova na globalno zagrijavanje, raste trend osnivanja energetskih zadruga.

    Značaj energetskih zadruga u europskim zemljama
    Energetske zadruge su udruženja u kojima zadrugari dijele financijske i materijalne resurse radi investicija u projekte obnovljivih izvora energije u njihovim zajednicama. Građani kroz ovakvu vrstu udruživanja posjeduju 51% svih projekata obnovljivih izvora energije u Njemačkoj, dok velike njemačke energetske kompanije posjeduju samo 6,5% (Morris & Pehnt, 2012). Energetske zadruge su temelj njemačkog Energiewende-a ili novog razvoja energetike. Energiewende je proizvod poticajnog zakonodavnog okvira za investicije u obnovljive izvore i svijesti njemačkih građana o klimatskim promjenama. Pored toga, tranziciju na obnovljive izvore energije je dodatno potakla nuklearna katastrofa u Černobilu kao i nedavan događaj u Fukushimi, nakon čega je Njemačka službeno odlučila ukinuti sve nuklearne elektrane do 2020. godine. Uključivanjem građana u vlasništvo nad obnovljivim izvorima energije, provođenje takvih projekata postaje jednostavnije jer nema lokalnog otpora ili takozvanog NIMBY (not in my back yard) problema. Investiranjem u obnovljive, građani dobivaju novi izvor prihoda, čime se osnažuje lokalna ekonomija i omogućuje otvaranje novih radnih mjesta. Pored toga, korištenjem lokalno proizvedene topline ostvaruju se uštede energije. Stvaraju se kružni tokovi materijala, energije i novca čime neko selo ili regija postaje otpornija na promjene u okruženju. Projekt Razvoj energetskih zadruga u Hrvatskoj je projekt Programa Ujedinjenih naroda za razvoj, koji kao cilj ima širiti znanje o prednostima energetskih zadruga te pomoći lokalnim inicijativama u Hrvatskoj u osnivanju ovih zadruga. Glavni partneri ovog projekta su Zaklada Heinrich Boell, Zelena Akcija i Hrvatski savez zadruga.
    zelenaenergija.org
    Pročitano 2284 puta

    O nama

    Hrastović Inženjering d.o.o. od 2004. se razvija u specijaliziranu tvrtku za projektiranje i primjenu obnovljivih izvora energije. Osnova projektnog managementa održivog razvitka društva je povećanje energijske djelotvornosti klasičnih instalacija i zgrada te projektiranje novih hibridnih energijskih sustava sunčane arhitekture. Cijeli živi svijet pokreće i održava u postojanju stalni dotok Sunčeve energije, a primjenom transformacijskih tehnologija Sunce bi moglo zadovoljiti ukupne energetske potrebe društva.

    Kontakt info

    HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o.
    Kralja Tomislava 82.
    31417 Piškorevci
    Hrvatska

    E-mail: info@hrastovic-inzenjering.hr
    Fax: 031-815-006
    Mobitel: 099-221-6503
    © HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o. - design & hosting by Medialive