Centar Čepin 2015

    HD CENTAR KLAS 220x120Centar NK Klas Čepin 2015, projekt energetske obnove zgrade s rekonstrukcijom ovojnice zgrade sukladno uvjetima natječaja Fonda. Obzirom na karakter zgrade i smještaj u prostoru odabrana je biomasa za grijanje u modernom sustavu doziranja peleta uz pomoć sunčanih pretvornika.

     



    Cilj projekta je izvršiti zamjenu ogrijevnog energenta zemnog plina koji se trenutačno koristi za grijanje zgrade s ekološkim energentom peletom odnosno biomasom. Ovisno o sezoni grijanja potroši se oko 60.011 kWh energije zemnog plina za grijanje sukladno vrijednostima koje su navedene u energetskom certifikatu zgrade.

    Svjetski je trend prelazak sa klasičnih goriva (loživo ulje, plin, ugljen i električna energija) na obnovljive izvore energije. Obnovljivim izvorima energije (OIE) smatraju se izvori energije koji su sačuvani u prirodi i obnavljaju se u cijelosti ili djelomično: Sunčeva energija,biomasa (cijepano drvo, drveni peleti, drvena sječka,...), biogorivo, bioplin, energija vodotoka, vjetra, geotermalna energija, energija valova, energija plime i oseke, energija plina iz deponija ili postrojenja za preradu otpadnih voda. Poticanje korištenja OIE je strateški cilj Europske unije, jer je u skladu sa strategijom održivog razvoja i omogućava ostvarenje ciljeva Kyoto protokola u smislu smanjenja emisije stakleničkih plinova i zaštite okoliša.

    Ukupni pozitivni planirani učinci primjene biomase su:
    * Ekološka prednost biomase, u odnosu na fosilna goriva, je njena obnovljivost i pristupačnost. Opterećenje atmosfere CO2 pri korištenju biomase kao goriva je gotovo zanemarivo.
    * Gospodarske prednosti biomase iz šumarstva, drvne industrije i poljoprivrede su smanjenje uvoza fosilnih energenata i sigurnosti opskrbe energijom, što je jedan od strateških problema svake zemlje.
    * Socijalne prednosti korištenja biomase mogućnost su otvaranja većeg broja novih radnih mjesta, što pridonosi razvoju ruralnog gospodarstva, a to je imperativ hrvatske gospodarske i socijalne politike.
    * Cijena biomase biti će uvijek manja nego cijena fosilnih goriva te se cijena može kontrolirati povećanim uzgojem biomase za sustave grijanja.

    Peleti su normirani proizvodi koji nastaju prešanjema specijalnim strojevima a izrađeni su od otpadaka drva točnije piljevine. Njihova dužina je uglavnom između 10-35mm. Za korištenje u kotlovima na pelete prevladala je uglavnom dimenzija peleta koja je promjera 6mm i takvi se uglavnom koriste kod većine proizvođača takvih kotlova. Peleti se proizvode prešanjem pod visokim pritiskom bez ikakvih kemijskih dodataka. Kao vezivno svojstvo peleta služi Lignin koji se kao sastojak nalazi u drvu. Maksimalni dozvoljeni postotak dodatnih vezivnih sastojaka u peletima je 2%, koji uglavnom pojednostavljuju prešanje te kasnije održavaju čvrstoću peleta. Uglavnom se u tu svrhu koristi raženo i kukuruzno brašno. Drveni peleti imaju ogrjevnu vrijednost od cca 5kWh/kg. To znači da 1 kilogram peleta odgovara otprilike 0,5 litara loživog ulja.

    U praksi to znači: cca 2kg peleta = 1 litra loživog ulja = 1,8m3 plina

    Srce jednog pelet sustava je komora za sagorijevanje. Automatski sustav paljenja pokreće postupak loženja koje se dalje nadgleda i upravlja ugrađenom automatikom. Automatika osigurava optimalan omjer zraka za sagorijevanje, radnu temperaturu te količinu Peleta.

    PREDNOSTI PELETA
    * kompaktnost peleta je vidljiva i prilikom transporta gdje se pojavljuje tek oko 0,5% drvne prašine.
    * prešaju se iz čiste, nekontaminirane drvne piljevine, bez ikakvih kemijski vezivih sredstava sa visokom toplinskom koncentracijom od oko 5 kWh/kg ili 18 MJ/kg.
    * imaju vrlo nizak sadržaj vlage (ispod 10%) što omogućava vrlo visoku učinkovitost sagorijevanja.
    * najbrže rastući sektor biogoriva
    * Peleti su CO2-neutralni. Peleti spadaju u obnovljive izvore energije i kod izgaranja pelet ne proizvodi stakleničke plinove kao izvor topline, te se smatra jednim od rijetkih apsolutno prirodnih, sigurnih i zdravih energenata. Kao i ostala drvna biomasa, peleti znatno manje onečišćuju zrak i okoliš jer imaju manje od dozvoljenih graničnih vrijednosti emisija CO, NOx i prašine.
    * cijena peleta već je godinama stabilna i neovisna o godišnjem dobu ili vremenskim uvjetima, dok su cijene tradicionalnih vrsta energenata vrlo hirovite i najčešće teško predvidive običnim građanima
    * trenutno grijanje na pelete daleko isplativije od prirodnog plina, lož ulja, grijanja na struju ili ukapljenog naftnog plina, a razlika u cijeni s vremenom će samo rasti!
    * gledano s potrošačkog aspekta, automatika sagorijevanja u pećima i kotlovima pelete stavlja u isti rang s loživim uljem ili plinom, s time da su i 40% jeftiniji. Peći se automatski pale ili gase, postižu i održavaju temperaturu koja im se zada i imaju automatsko doziranje, što im daje prednost pred grijanjem na drva ili drvene brikete.
    * ekološki i praktičan oblik grijanja stambenog prostora i tople vode.
    * ovisno o potrebama i željama kupca prelaskom na pelet početna investicija moguće je isplativa u razdoblju od samo 5 do 10 godina, a nerijetko i puno prije.
    * moguće ih je u kombiniranim pećima ložiti i s ogrjevnim drvom
    * visoki sadržaj energije, jednostavni za transport i skladištenje
    * peći snage do 10 KW najviše se koriste u vikendicama, stambenim prostorima, poslovnim prostorima te skladištima. Kroz vrata ložišta može se vidjeti plamen, što domu daje prekrasan ugođaj. Način rada podešava se putem digitalnih komandnih ploča koje se u pravilu nalaze u sklopu kućišta kotla, a paljenje peleta te gašenje (kada se postigne zadana temperatura) u cijelosti je automatizirano, što uz komfor pridonosi i značajnim uštedama u usporedbi s loženjem drvenim cjepanicama.
    * posebna prednost peleta sastoji se u smanjenoj potrebi skladištenja u odnosu na drvo.

    NEDOSTATCI PELETA
    * jedina mana peleta je pepeo, no na čitavu tonu prikupi se samo pet kilograma ili 0,5 % mase
    * kod peći na pelete jedina obveza jednom tjedno očistiti pepeo, sve ostalo je automatizirano!

    INSTALACIJA SOLARNOG SUSTAVA
    Solarni sustav je opskrba energijom bez stvaranja štetnih plinova, kojom se štede fosilni energenti i rasterećuje okoliš. Solarni sustavi u nabavi iziskuju relativno velike investicije, međutim, osiguravaju donekle i neovisnost od porasta cijene nafte i plina ili drugih izvora energije. Solarni sustav je investicija u budućnost koja ne zahtijeva opsežno održavanje, ne podliježe krizama i osigurava određenu neovisnost.

    Dozračena energija koja dospijeva do površine zemlje naziva se globalnim zračenjem. Snaga i udio izravnog i difuznog zračenja u velikoj mjeri ovise o godišnjoj dobi i lokalnim vremenskim prilikama. Difuzno zračenje nastaje raspršivanjem, refleksijom i lomom na oblacima i česticama u zraku. Ono se također može iskoristiti za solarnu tehniku. U oblanom danu s difuznim udjelom zračenja od 80% dozračena energija je 300 W/m2. Ovisno o lokaciji, godišnje sunčevo zračenje u Hrvatskoj iznosi od 1.150 do 1.600 kWh/m2. Načelno vrijedi: I na našim prostorima Sunce daje dovoljno energije zračenja za zagrijavanje PTV i podršku grijanju.

    Sunčevo je zračenje najintenzivnije oko podneva. Stoga bi kolektori trebali biti tako postavljeni da su u podne okrenuti na jug. Tu orijentaciju nazivamo Azimutovim kutem pri cemu 0° označava orijentaciju na jug. Ukoliko orijentacija kolektora odstupa od optimalne orijentacije, tada se godišnje zračenje na površinu kolektora smanjuje što je veće odstupanje od idealnog smjera i nagiba, što u pravilu možemo kompenzirati većom površinom kolektora.

    Solarni stupanj pokrivenosti je ciljna veličina orijentacije koja određuje mjerodavne dimenzije površine kolektora i volumena spremnika. Ovaj stupanj opisuje udio potrebe za toplinskom energijom koji treba pokriti solarni sustav. Zimi je, zbog male količine sunčeva zračenja, nemoguće 100 % pokriti toplinske potrebe za grijanjem. Odgovarajućim povećanjem površine kolektora neznatno se doduše može povećati pokrivenost zimi. Ali, to nesumnjivo dovodi do viška u ljetnim mjesecima što pored male gospodarske rentabilnosti dovodi do dodatnog termičkog opterećenja ukupnog postrojenja. Potpuna pokrivenost sunčevom energijom moguća je stoga samo pomoću velikih međuspremnika.

    Kod malih je sustava kao npr. obiteljske kuće ili kuće za dvije obitelji) potreban stupanj pokrivenosti od cca. 60 % za grijanje PTV. Kod srednjih solarih sustava (stambena zgrada, sportski centri itd.) odabire se stupanj pokrivenosti od cca. 30 - 45 %. Kod velikih sustava (stambene zgrade, dom za starije osobe itd.) s više od 30 - 40 m2 površine kolektorskog polja nastoji se postići stupanj pokrivenosti od < 20 %. Ovdje je riječ o tzv. sustavima za predgrijavanje. Razlog za različite stupnjeve pokrivenosti prije svega leži u gospodarskoj optimizaciji. Eventualni solarni viškovi smatraju se gubicima. Takvo shvaćanje ima posebno značenje kod velikih postrojenja s večim investicijama.

    Solarni stupanj korisnosti sustava je odnos topline koju solarni sustav predaje konvencionalnom sustavu i sunčeve energije koja je zračila na površini kolektora. Stupnjevi korisnosti promatraju se uvijek tijekom duljeg razdoblja (više mjeseci ili jednu godinu). Služe prvenstveno energetskoj procjeni postrojenja. U okviru gospodarske optimizacije teži se što većem stupnju korisnosti. Stupanj korisnosti uobičajenih solarnih sustava za zagrijavanje PTV u obiteljskim kućama ili kućama za dvije obitelji kod sustava s 60 % pokrivenosti iznosi otprilike 30 - 45 %. To znači da se od cca 1000 kWh/m2g zraćenja može proizvesti 300 - 400 kWh/m2g korisne topline. Sustavi za predgrijavanje mogu proizvesti do 600 kWh/m2g. Minimalni prinos kolektora od 525 kWh/m2g je ispitna vrijednost koja je dobivena u „uvjetima za ispitivanje“ Ne može se usporediti s prinosom realnih postrojenja.

    Kod projektiranja večih postrojenja od posebnog značaja je pojam iskorištenost kapaciteta. To je mjera za dnevnu potrošnju PTV po m2 površine kolektora. Važan je instrument za energetsku optimizaciju solarnoga sustava. Kod manjih sustava dnevna iskorištenost kapaciteta često iznosi od 30 - 40 l PTV po m2 površine kolektora, dok je za velike sustave dnevno potrebno cca 70 l PTV po m2 površine kolektora.

    REGULACIJA SUSTAVA
    Primarna regulacija upravlja radom međuspremnika tople vode grijanja, radom kruga pripreme PTV i recirkulacijom. Sve prema funkcionalnoj shemi primarne regulacije na kojoj se vidi način povezivanje lokalnih osjetnika temperature te regulacijske opreme u polju. U glavnoj prostoriji postavlja se programabilni regulator kojim se upravlja radom sustava.

    Solarna regulacija uključuje crpku solarnog kruga kada je zadovoljena razlika temperature podešena na istoj. Solarna crpka je uključena sve do trenutka kada se prekorači minimalna podešena temperaturna razlika. Ako solarni prinos nije zadovoljavajući u odnosu na potrošnju, dogrijavanje spremnika se vrši putem uređaja za grijanje.


    Strojarski projekt
    Dario Hrastović, dipl.ing.stroj.

    Elektrotehnički projekt
    Darko Angebrandt, dipl.ing.el.

    Arhitektonski projekt
    Bogdan Paulik, dipl.ing.arh. 

    HD CENTAR KLAS A

    HD CENTAR KLAS B

    HD CENTAR KLAS C

    O nama

    Hrastović Inženjering d.o.o. od 2004. se razvija u specijaliziranu tvrtku za projektiranje i primjenu obnovljivih izvora energije. Osnova projektnog managementa održivog razvitka društva je povećanje energijske djelotvornosti klasičnih instalacija i zgrada te projektiranje novih hibridnih energijskih sustava sunčane arhitekture. Cijeli živi svijet pokreće i održava u postojanju stalni dotok Sunčeve energije, a primjenom transformacijskih tehnologija Sunce bi moglo zadovoljiti ukupne energetske potrebe društva.

    Kontakt info

    HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o.
    Kralja Tomislava 82.
    31417 Piškorevci
    Hrvatska

    E-mail: info@hrastovic-inzenjering.hr
    Fax: 031-815-006
    Mobitel: 099-221-6503
    © HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o. - design & hosting by Medialive