Hidroelektrana Bro­da­re­vo, Srbija
Srijeda, 31 Svibanj 2017 14:48

Hidroelektrana Bro­da­re­vo, Srbija

Prav­ni za­stup­nik NVO iz Pri­je­po­lja i Bro­da­re­va ko­je se bo­re pro­tiv iz­grad­nje hi­dro­e­lek­tra­na na Li­mu u mje­stu Bro­da­re­vo na gra­ni­ci sa Cr­nom Go­rom, Sre­ten Đor­đe­vić oba­vi­je­stio je jav­nost da je sti­glo ko­nač­no rje­še­nje Uprav­nog su­da Sr­bi­je ko­jim se po­ni­šta­va rje­še­nje o obi­mu i sa­dr­ža­ju Stu­di­je o pro­cje­ni utijeca­ja na ži­vot­nu sre­di­nu pro­jek­ta HE Bro­da­re­vo 1 i 2. Pred­stav­nik NVO iz Sr­bi­je Amel Kur­be­go­vić je ka­zao da je rje­še­nje Uprav­nog su­da po­tvr­da da prav­na dr­ža­va po­sto­ji, da eko­lo­ški he­ro­ji po­sto­je i po­sto­ja­će kao i do­bri lju­di. On je pod­sje­tio da je zbog pro­ti­vlje­nja iz­grad­nje hi­dro­e­lek­tra­na pre­tu­čen eko­lo­ški ak­ti­vi­sta iz Bro­da­re­va Esad Kur­be­go­vić što je po­kre­nu­lo pro­te­ste eko­lo­ških or­ga­ni­za­ci­ja iz Sr­bi­je. Na­ja­vlje­na iz­grad­nja hi­dro­e­lek­tra­na na Li­mu kod Bro­da­re­va, iza­zva­la je oštru re­ak­ci­ju ne­vla­di­nih or­ga­ni­za­ci­ja iz Sr­bi­je i sje­ve­ra Cr­ne Go­re. One su for­mi­ra­le za­jed­nič­ki od­bor or­ga­ni­za­ci­ja iz Sr­bi­je, Cr­ne Go­re i BiH, od­no­sno op­šti­na kroz ko­je pro­la­zi ri­je­ka Lim. Za­jed­no smo kre­nu­li u od­bra­ni ove ri­je­ke. 2013. go­di­ne i or­ga­ni­zo­va­li pro­test u mje­stu Ku­ma­ni­ca na gra­ni­ci iz­me­đu Sr­bi­je i Cr­ne Go­re, od­no­sno Bi­je­log Po­lja i Pri­je­po­lja, ka­da smo upo­zo­ri­li da bi iz­grad­nja dvi­je hi­dro­e­lek­tra­ne, a po­seb­no hi­dro­e­lek­tra­ne „Bro­da­re­vo 1” du­bo­ko ušla u cr­no­gor­sku te­ri­to­ri­ju, osam do de­vet ki­lo­me­ta­ra-ka­že Kur­be­go­vić. Na­kon što je Vla­da Cr­ne Go­re od stra­ne or­ga­ni­za­ci­ja oba­vi­je­šte­na o na­mje­ra­ma iz­grad­nje ovih hi­dro­e­lek­tra­na, ta­da­šnja po­moć­ni­ca mini­stra za ži­vot­nu sre­di­nu Iva­na Vo­ji­no­vić je iz­ja­vi­la je da će Cr­na Go­ra u iz­grad­nji hi­dro­e­lek­tra­na Bro­da­re­vo na Li­mu šti­ti­ti svo­je in­te­re­se. Vo­ji­no­vi­će­va je do­da­la i da će Cr­na Go­ra tra­ži­ti raz­mje­nu in­for­ma­ci­ja o pro­jek­tu elek­tra­na na Li­mu. Uprav­ni sud Sr­bi­je je 2014.go­di­ne po­ni­štio ener­get­sku do­zvo­lu ka­nad­skoj kom­pa­ni­ji REV za grad­nju ovih hi­dro­e­lek­tra­na, ali je ona u veljači pro­šle go­di­ne opet po­kre­nu­la Stu­di­ju o pro­cje­ni utijeca­ja na ži­vot­nu sre­di­nu pro­jek­ta HE Bro­da­re­vo 1 i 2. Da bi sa­da, na­kon to­ga Uprav­ni sud do­nio ko­nač­no rje­še­nje, ko­jim se po­ni­šta­va rje­še­nje o obi­mu i sa­dr­ža­ju Stu­di­je o pro­cje­ni utje­ca­ja na ži­vot­nu sre­di­nu pro­jek­ta HE Bro­da­re­vo 1 i 2.

Izvor; Dan

 

Neće biti gradnje elektrana na Limu

Projekti izgradnje dvije hidroelektrane na rijeci Lim, „Brodarevo 1“ i „Brodarevo 2“, nedaleko od granice sa Crnom Gorom, godinama su bili na čekanju. Polovinom prošle godine Upravni sud je poništio energetsku dozvolu kanadskoj kompaniji REV za gradnju ovih hidropostrojenja. Sud je odlučio u korist nevladinih organizacija koje su tražile da sudjeluju u postupku davanja energetske dozvole. Kako je tijekom prošle godine navođeno u medijima, u pitanju je bio čitav niz tužbi zbog nezakonitosti koje su bile prisutne u aktivnostima ove kanadske kompanije. Ministarka energetike, Zorana Mihajlović je samo dva mjeseca prije odluke Upravnog suda, potpisala Rješenje kojim se daje suglasnost na Studiju o procjeni utjecaja na životnu sredinu hidroenergetskih objekata „Brodarevo 1“ i „Brodarevo 2“. Ali, ubrzo nakon toga donijeta je konačna odluka na koju, kako kažu, kompanija nema pravo na žalbu. Iz ove kompanije su tvrdili da su sve optužbe neosnovane. Da podsjetimo, Kanađani su prije sedam godina započeli pripremu tehničke dokumentacije, a godinu dana kasnije dobili su energetsku dozvolu države da investiraju 146 miliona eura u izgradnju dvije HE, snage 59 megavata, koje bi godišnje proizvodile 230 gigavat-sati struje. Međutim, pregrađivanje rijeke naišlo je na mnoga osporavanja. Optužbe su stizale od predstavnika nevladinog sektora, iz Srbije, Crne Gore, ali i od mještana koji žive u dijelu Limske doline gde je predviđena izgradnja hidrocentrale. Kako je bilo navedeno u tim optužbama, izgradnja dvije hidrocentrale nanijela bi ogromnu štetu okolini, ljudima, živom svijetu i imala bi ogroman utjecaj na klimatske promjene. Spor je nastao i između dvije susjedne države, Srbije i Crne Gore. Crnogorska strana nije bila obaviještavana o preuzetim aktivnostima oko planova za izgradnju ovih objekata. Sporno je bilo i to što nitko od crnogorskih ovlaštenika nije sudjelovao u javnim raspravama koje su se održavale tijekom prethodnih godina. Kako je tada rečeno, Ministarstvu održivog razvoja i turizma Crne Gore nije bilo upućeno obavještenje o mogućnosti učešća u prekograničnim konzultacijama, a u skladu sa međunarodnim ugovorom o namjeri realizacije izgradnje hidroelektrana. Njima nije bila dostavljena niti Studija o procjeni utjecaja na životnu sredinu projekta izgradnje hidroenergetskih objekata „Brodarevo 1“ i „Brodarevo 2“. Zato su u Ministarstvu odlučili da od predstavništva ESPOO konvencije u Srbiji zatraže Studiju utjecaja na životnu sredinu i ostale dokumente u vezi sa izgradnjom HE na rijeci Lim, a u blizini granice sa Crnom Gorom. Konvencija o procjeni utjecaja na životnu sredinu u prekograničnom kontekstu – ESPOO obavezuje strane ugovornice da pojedinačno ili zajednički poduzimaju sve pravne, administrativne ili druge mjere koje protiču iz Konvencije u odnosu na predložene aktivnosti koje mogu izazvati značajne prekogranične utjecaje, definira postupke za procjenu utjecaja na životnu sredinu koji omogućavaju učešće javnosti i pripremu dokumentacije o procjeni utjecaja na životnu sredinu. Crna Gora i Srbija su strane ugovornice ESPOO konvencije, na osnovu koje su u obavezi da razmjenjuju informacije i konzultacije u slučaju da neki prekogranični projekt može da izazove određene štetne i negativne posljedice na životnu sredinu druge države. Ministarka za energetiku, razvoj i zaštitu životne sredine, Zorana Mihajlović javno je izvjestila da će prilikom gradnje elektrana biti uključena i crnogorska strana. Što se očigledno nije desilo. U istraživanje, projekte, otkup zemlje i druge pripremne radove, kompanija REV uložila je oko 17 miliona eura. Da li su ovo mogući odgovori na pitanje zašto su planovi za izgradnju dva hidroenergetska objekta propali i da li je ovo samo jedan od primjera, kako ekološki aktivisti, kada su udruženi i ujedinjeni, mogu utjecati na odluke o izgradnji, ili neizgradnji energetskih objekata? Očigledno je da je problem nastao i između Vlada dvije države i da je ovaj spor svakako imao utjecaj na budući slijed događaja. U našoj državi trenutno postoji više značajnih projekata u području energetike koji su na čekanju. Izgleda da Srbija za strane investitore još uvijek ne predstavlja pogodno tlo. Srbiji su kilovati iz obnovljivih izvora energije potrebni, ali u ovom slučaju, kako su navodili predstavnici ekoloških pokreta to se ne bi dogodilo, jer bi izgradnja hidroelektrana znatno narušila stanje životne sredine u tom regionu. Nakon ovih odluka, kanadska kompanija se povukla iz projekta. Oni su prošle godine najavljivali da su spremni da ulože žalbu na presudu, jer su optužbe neosnovane, ali o takvim aktivnostima za sada ne postoje službene informacije.
Izvor; SEEC


Uspjeh aktivista: Upravni sud Srbije poništio rješenja za HE Brodarevo

Upravni sud Srbije donio je u utorak odluku da poništi rješenje o produženju energetskih dozvola kompaniji REV d.o.o za izgradnju hidroelektrana Brodarevo na Limu. Ovom odlukom, koja je konačna, postupak se vraća na početak. Proces dobivanja potrebnih dozvola za izgradnju hidroelektrane Brodarevo 1 i 2 na Limu pun je nezakonitosti i kršenja procedura, zbog čega je sudovima u Srbiji podnesen čitav niz prijava protiv nadležnih institucija. Advokat Koordinacionog odbora za zaštitu i očuvanje rijeke Lim, Sreten Đorđević, za Kontrapress kaže da je ovo velika i važna odluka za Srbiju. „Radi se o presudi po tužbi Koalicije nevladinih organizacija kojima je u upravnom postupku nadležnog ministarstva onemogućeno sudjelovanje u postupku po zahtjevu za ponavljanje tog postupka koji je doveo do produženja energetskih dozvola. Mi nismo imali izbora osim da podnesemo tužbu Upravnom sudu, s obzirom na to da nam je to rješenje ostalo jedino po zakonu. Veoma sam zadovoljan zbog činjenice da je Upravni sud našao da je naša tužba u potpunosti osnovana i da su predstavnici NVO sa područja Brodareva i Prijepolja oštećeni u svom pravu da kao stranke sudjeluju u postupku povodom zahtjeva za produženje energetskih dozvola. Presudom je to rješenje poništeno i predmet je vraćen na ponovni postupak u kojem će se odlučivati o zahtjevu mojih klijenata da sudjeluju u tom postupku s namjerom da se kompaniji REV ne produže energetske dozvole s obzirom na to da oni nisu ispunili zakonom propisane uvjete za tako nešto“, kazao je Đorđević. Presuda je konačna i na nju nema prava žalbe. Đorđević podsjeća da je ovakva odluka pokazala da nevladine organizacije imaju moć i kapacitet da utječu na postupke koji obiluju nezakonitostima, poput projekta Brodarevo 1 i 2.

„Ne bih komentirao kakve su posljedice po kompaniju REV d.o.o. Međutim, znam pouzdano unazad nekoliko godina, otkad zastupam koaliciju nevladinih organizacija iz Prijepolja i Brodareva, da kompaniji REV d.o.o svako prolongiranje njihovih zahtjeva jako šteti. Ako pogledate kako se kreću cijene njihovih akcija, vidjeti ćete da su one pale 15 do 20 puta u posljednjih nekoliko godina. To njima svakako ne odgovara. Ono što je vrlo važno, jeste da Upravni sud Srbije pokazuje izvanrednu ozbiljnost u rješavanju ovakvih stvari bez obzira na pritiske za koje očekujem da postoje“, kazao je.Jedan od članova Koodrinacionog odbora, Amel Kurbegović, napominje da je u pitanju jedna od čitavog niza tužbi zbog nezakonitosti koje su bile prisutne u aktivnostima kompanije REV d.o.o, inače, kako kaže naš sugovornik, registrirane sa 500 eura osnivačkog kapitala na Djevičanskim otocima.

„Ovo je jedan od pokazatelja da ekološki aktivisti, ujedinjeni na nacionalnom i međunarodnom nivou, istrajnošću i iskrenošću mogu uspeti u zaštiti i očuvanju reke i prirodnih dobara. Republika Srbija je shvatila, što nam je jako drago, da ipak pravda i zakon moraju da se poštuju. Ovo je jedna u nizu pobjeda koje tek dolaze. Građani su sada svjesni da smo mi aktivisti, koji smo bili na ivici linča od ove kompanije potpomognute spregama s vlastima i medijskom kampanjom protiv nas, pokazali da je ova jedna iskrena borba, da svi koji misle dobro svom mjestu treba da se uključe aktivno u donošenje odluka vezanih za ugrožavanja životne sredine i kršenja zakona. Mi se samo pozivamo na ustavom zagarantirano načelo da se borimo za zdravu životnu sredinu, kao i na druga akta iz međunarodne deklaracije i protokola o zaštiti životne sredine“, kazao je Kurbegović.

Projekat izgradnje hidroelektrana Brodarevo 1 i 2 prate i uvijek servilne državne vlasti, bez obzira da li su se predznaci partija na čelu države mijenjali. Tako je, iako je tijekom predizborne kampanje tvrdila da će ispitati sve nezakonitosti vezane za ovaj projekt, aktualna ministarka za energetiku Zorana Mihajlović, samo dva mjeseca prije odluke Upravnog suda, potpisala je Rešenje kojim se daje suglasnost na Studiju o procjeni utjecaja na životnu sredinu hidroenergetskih objekata Brodarevo 1 i Brodarevo 2. Kurbegović kaže da je protiv njenog prethodnika, bivšeg ministra rudarstva i energetike iz redova SPS, Petra Škundrića, pokrenut postupak pred Specijalnim sudom za organizirani kriminal. Za aktualnu ministarku je napomenuo da su je upoznali sa svim svim propustima i kršenjima zakonskih procedura u slučaju HE Brodarevo 1 i 2.

„U ovom slučaju se tipično vide zloupotrebe službenih dokumenata, što ukazuje na to da država mora da povede računa sa kim i šta radi i kakve dokumente izdaje. Odlično znamo da je Srbija ušla u proces pristupanja Europskoj unijii i da jednostavno mora ispoštivati neka zakonska načela“, upozorio je. Dodao je da treba iskoristiti potencijale koje država Srbija ima. „Građani moraju transparentno i javno biti obavješteni, mora se voditi računa o zaštiti životne sredine, a mi imamo izobilje izvora obnovljive energije u koje ne spadaju Brodarevo 1 i Brodarevo 2 jer se kose sa međunarodnim deklaracijama. Imamo biomasu, energiju vjetra i solarnu energiju i hidropotencijal malih pritoka za šta ćemo se zalagati ako se ispoštuju svi međunarodni principi i ukoliko se bude poštovala zaštita životne sredine. Moramo imati definiranu dobrobit lokalne zajednice“, zaključio je Kurbegović. Podsjetimo da su aktivisti prije godinu dana, u toku učešća na javnoj raspravi u Prijepolju, pretučeni, a da je država organizirala javnu raspravu u siječnju 2013. godine u Privrednoj komori Srbije u Beogradu, kršeći proceduralne i zakonske odredbe, zbog čega su aktivisti demonstrativno napustili te prostorije.
kontrapress.com


Konačno rješenje o Brodarevu

Ministarka energetike Zorana Mihajlović, 23. maja 2013, potpisala je Rješenje kojim se daje suglasnost na Studiju o procjeni utjecaja na životnu sredinu hidroenergetskih objekata Brodarevo 1 i Brodarevo 2. Na taj način jasno je stavila do znanja da nepoštivanje Zakona o procjeni utjecaja na životnu sredinu, smatra sasvim prihvatljivim modelom za upravljanje životnom sredinom i javnim dobrima u Srbiji. Iskorištavanje hidroenergetskih potencijala rijeke Lim postalo je kontroverzna društvena tema u Republici Srbiji, nakon što je kompanija Reservior Capital, preko svoje kćerke firme, Renowable Energy Venutre, zatražila i dobila energetsku dozvolu za izgradnju hidrocentrala Brodarevo 1 i 2, a resorno ministarstvo, zaduženo za energetsku politiku, nizom protuzakonitih postupaka, u procesu izrade Studije o procjeni utjecaja na životnu sredinu, nedvosmisleno pokazalo da interes investitora pretpostavlja javnom interesu, zaštiti ljudskih prava i poštovanju zakonitosti.

Investicije - privredni razvoj - nova radna mesta - strana ulaganja, isprazna je mantra koju nesposobni i neodgovorni političari godinama ponavljaju. Beznadežnost zaboravljenih kasaba, naselja koja političari ne posjećuju ni u predizbornoj kampanji, sada je potvrđena i konkretnom manifestacijom administrativnog nasilja. Zašto je priča o branama u Brodarevu važna? Postupak izrade Studije o procjeni utJEcaja za hidrocentrale u Brodarevu nije samo službena bilješka o administrativnom nasilju i bahatosti. Možemo i da je čitamo kao kratku, a poučnu, historiju rušenja principa odgovornog upravljanja prirodnim resursima, sumnjivog investiranja i kršenja elementarnih ljudskih prava.

Ovaj tekst predstavlja osobni stav autora. Protivim se izgradnji brana sa akumulacijama na velikim rijekama. Protivim se izgradnji visokih brana koje nanose veliku štetu životnoj sredini. Ali kršenje zakona i ugrožavanje Ustavom zajamčenih prava nije pitanje osobnog stava. Oni koji misle da ih se kršenje zakona i nasilje nad njihovim sugrađanima ne tiče ne treba da čitaju ovaj tekst. Svi koji misle da se bahatom postupanju nosilaca javnih funkcija ne treba da suprotstavlja, riječju, i svim zakonom dozvoljenim sredstvima, također ne treba ovde da gube vrijeme. Iz dubine duše se gnušam licemjernih eksploatatora obnovljivih izvora enegije. Ali, ukoliko poštuju zakonske procedure, svoje gnušanje ću zadržati za sebe. I boriti se za bolje zakone i bolju zaštitu životne sredine i javnog interesa. U slučaju Brodareva radi se o nečemu sasvim drugom.

RENEWABLE ADVENTURE
Da se podsjetimo kako je počelo. Važno je znati, da nam se opet ne bi dogodilo. Poduzeće Renewable Energy Venutures, REV d.o.o, u vlasništvu RENEWABLE ENERGY VENTURES (BVI) LTD sa DJevičanskih otoka, započinje poslovanje u Republici Srbiji, 2008. godine, sa 500 eura osnivačkog kapitala. Sa tih 500 eura REV d.o.o. kreće u avanturu izgradnje hidroenergetskih objekata na Limu, poznatih kao Brodarevo 1 i Brodarevo 2. Ova, kako novinarka jednog uglednog nedeljnika prošle nedjelje napisa „najveća investicija u domaću hidroenergetiku“, nailazi na nepodjeljenu podršku donosilaca odluka u Republici Srbiji, i eto već dvije godine REV, boreći se, kao ‘ala sa berićetom’, nastoji da usreći stanovnike Brodareva i Prijepolja, donese im nova radna mjesta te izgradnjom masivnih bedema na Limu bespovratno ulepša prirodu Limskog bazena.

Zanimljivo je nagovjestiti kontroverzu vezanu za mogući utjecaj na zaštićena prirodna dobra na području gdje su brane zamišljene, predmetnom području - rečeno jezikom administracije. U Studiji o procjeni utjecaja na životnu sredinu, koju je šira javnost mogla da vidi tek onda kada je objavljena na sajtu Ministarstva turizma i održivog razvoja Crne Gore, stoji rješenje Zavoda za zaštitu prirode (br. 03-2451/2 od 1.11.2010.) kojim se zaključuje da „je utvrđeno da se predmetno područje ne nalazi u zaštićenom prirodnom dobru, kao i da na predmetnom području nema zaštićenih prirodnih dobara ili onih koji su predviđeni za zaštitu“. Isti Zavod je 24. avgusta 2011. izdao Rješenje o uvjetima za zaštitu prirode (br. 019-2049/2), Republičkoj agenciji za prostorno planiranje, zbog izrade Prostornog plana područja posebne namjene hidorelektrana Bordarevo 1 i 2. I gle, nakon uvida u Centralni registar zaštićenih prirodnih dobara, utvrđeno je da se na prostoru plana nalaze prirodna dobra za koja su započete aktivnosti za pokretanje postupka zaštite, predjeli izuzetnih odlika „Ozren-Jadovnik“ i „Kamena Gora“ i međunarodno značajna područja za ptice (IBA) i ribe (IPA). Međutim, naglašava se u rješenju Zavoda, pošto je izrada Prostornog plana interes Republike Srbije, Zavod je izdao uvjete za zaštitu prirode u kojima posebno navodi da je neophodno očuvati riječne tokove i priobalja od degradacije i zagađivanja. Ni do današnjeg dana nije utvrđeno tko je odgovoran za nanošenje teških telesnih povreda građanima Prijepolja, koji su došli da iznesu svoje mišljenje o izgradnji hidrocentrala u njihovom mjestu. Tko je u pravu, Zavod za zaštitu prirode ili Zavod za zaštitu prirode, odlučite sami. Samo skrećem pažnju da je, u razmaku od samo nekoliko mjeseci, izdao dva potpuno različita rješenja, koja se odnose na isto područje.

Ko je, zapravo, ta Republika Srbija, koja ima interes? Tko čini taj entitet, koji govoreći kroz Rješenje o davanju suglasnosti na Studiju, iskazuje svoj interes. Građani? Potpisnik rješenja, koji svoj legitimet crpi iz izborne volje građana? Ili možda ono poduzeće sa 500 eura u džepu? Da ne griješim dušu,malo im se popravilo financijsko stanje u posljednje vrijeme. U već spomenutom tekstu, objavljenom u nedeljniku NIN (br. 3261 od 27. juna 2013.), nek mi ne zamjere na besplatnoj reklami, predstavnici investitora sa Djevičanskih otoka kažu da ih „ohrabruje razvoj političke situacije u Srbiji“ !? Te da se „vlast pokazala kao veoma susretljiva“ !!!???? Ovdje sam pomislio da je autorka teksta fantastično provukla jetku ironiju kroz naručeni panegirik. I dalje tako verujem. Jer, kakve veze ovaj Renewable Adventure ima sa političkom situacijom u zemlji Srbiji? Razumio bih da je spomenuta kompanija zabrinuta zbog nestabilne situacije u Malim Antilima, gde je registrirana, ili da je se tiče vrijednost akcija i trendovi poslovanja u područjima gde investiraju. Ne, oni hvale vlast koja je predusretljiva?

JAVNE BATINE I TAJNE RASPRAVE
Imaju li građani neke veze sa tim, više puta spomenutim, interesom, i da li je njihov interes identičan interesu Republike Srbije? Jer ako nije, onda se nalazimo u istoj situaciji kao i Zavod za zaštitu prirode koji za isto područje izdaje dva različita rješenja. Zakon o procjeni utjecaja na životnu sredinu predviđa postupak javnog uvida i javne rasprave o studiji o procjeni utjecaja, kao dokumentu kojim se predviđaju mogući negativni utjecaji na životnu sredinu i definiraju neophodne mjere zaštite. Javnost ima pravo da studiju vidi, pročita, dostavi komentare, a potom sudjeluje u javnoj prezentaciji studije. Kako piše u Rješenju koje je potpisala Ministar, javna rasprava u Prijepolju nije mogla da se održi, „uslijed ozbiljne i neposredne opasnosti ometanja usmene javne rasprave“. Ovo se ometanje, da budemo nešto precizniji nego što je Rješenje, koje je i samo Minstarstvo više puta ispravljalo, sastojalo se u brutalnom premlaćivanju učesnika javne rasprave. Ni do današnjeg dana nije utvrđeno tko je odgovoran za nanošenje teških tjelesnih povreda građanima Prijepolja, koji su došli da iznesu svoje mišljenje o izgradnji hidrocentrala u njihovom mjestu. To što njihovo mišljenje ne ide uz dlaku sitnom investitoru i „predusretljivim vlastima“ ne daje im za pravo da angažuju batinaše na javnim raspravama! Na ovaj detalj podsjećam za slučaj da se nekom od čitalaca dogodi da se nađe na javnoj raspravi o kakvom projektu koji donosi nova radna mjesta. Tek da znate što znači „ometanje usmene javne rasprave“.

Zbog spomenutog ometanja u Prijepolju, Ministarstvo energetike je odlučilo da održavanje javne rasprave izmjesti iz prostora i vremena. Takozvana javna rasprava zakazana je za 9. januar 2013. ali u Beogradu!? Da, to je bio prvi radni dan nakon božićnih praznika. Hajde, da ne cjepidlačimo oko datuma, znate da ozbiljni i odgovorni ljudi vole u novu godinu da uđu rasterećeni od starih obaveza, ali zašto Beograd? Zašto ne Svilajnac, Trgovište ili otok Anegada? Dobro, Anegada nije na teritoriji Republike Srbije, ali o prekograničnim utjecajima nešto kasnije. Na pitanje da li izmještanje javne rasprave znači da Republika Srbija nije u stanju da provodi zakone na čitavoj teritoriji zemlje, koje je postavljeno junakinji ovog teksta, nikada nije stigao odgovor. Beograd je oko 350 kilometara udaljen od Brodareva i Prijepolja. Pravilnik o postupku javnog uvida, prezentaciji i javnoj raspravi o studiji o procjeni utjecaja na životnu sredinu ("Sl. glasnik RS", br. 69/2005) kaže „Ako suglasnost na studiju o procjeni utjecaja izdaje ministarstvo nadležno za poslove zaštite životne sredine, odnosno nadležni organi autonomne pokrajine, studija o procjeni utjecaja se mora izložiti i u prostoriji organa lokalne samouprave na čijoj se teritoriji planira izvođenje projekta.“ Da budemo korektni, investitor ima kancelariju u Beogradu. A čitava ova priča neodoljivo podsjeća na narodne stihove „tvome đogu i tvome junaštvu, svud su brodi, gdje god dođeš vodi“. Još jedno pojašnjenje, u oglasu kojim je najavljeno održavanje javne rasprave, Ministartvo kaže da će se „postupak izlaganja i javne rasprave ponoviti“ (Polimlje, 1. janauar 2013). Jedino što se ponovilo je otvoreno gaženje zakona i javna blamaža državnih službenika koju su ovu nakaradnu raspravu organizirali. Ponovnog izlaganja predmetne studije u Prijepolju nije bilo.

Samo obavještenje o javnoj raspravi objavljeno je u listu Polimlje i to 1. januara 2013 !? Da, to je prvi dan u novoj godini, neradan za sve građane, osim za tiskare Polimlja i Ministarstvo energetike. Da li je potrebno da dodatno ukazujem na zlu namjeru nekog tko informaciju o javnoj raspravi objavljuje 1. januara a istu zakazuje 8 dana kasnije. Mislim da je potrebno, jer Zakon o procjeni utjecaja kaže da javna rasprava može da se održi najranije 20 dana nakon obavještavanja javnosti (čl. 20). Further more , stranke u postupku, koje su podnele pismeni prigovor na izrađenu Studiju nisu pismeno obaveštene o održavanju javne rasprave, što je takođe zakonska obaveza. Participacija policije, i njihovo vanredno interesiranje za održavanje ove javne rasprave, bilo je veće nego devedestih godina za građanske proteste. Ispred zgrade Privredne komore Grada Beograda, tog 9. januara 2013, bilo je mnogo više policajaca nego zainteresovanih građana? Ko se to i zašto uplašio? Stvar je postala jasnija kada nas je na ulazu sačekalo neko službeno lice, i zatražilo osobne dokumente. Lice je objasnilo da mora da provjeri da li se nalazimo na spisku? Na čijem spisku se to nalaze građani koji su došli da prisustvuju JAVNOJ RASPRAVI. JAVNA je zato što je SVIM GRAĐANIMA dozvoljeno da sudjeluju. Ili se na Djevičanskim otocima primjenjuje neka druga procedura? Za Republiku Srbiju se više ne usuđujem da tvrdim. Gore spomenuti Pravilnik, usvojen 2005, kaže da „nadležni organ osigurava vođenje zapisnika na javnoj raspravi u koji se unose sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dati tijekom javne rasprave. (čl. 5, stav 1).“ Pa imali su skoro deset godina da nauče što treba da rade. Nakon ovog mučnog događaja Ministarka je donijela Rješenje o suglasnosti na predmetnu Studiju.

PREKOGRANIČNI UTJECAJ
Slučaj je htio da nekadašnja država SFRJ, sredstvima njenih građana, preko poduzeća koja su bila u državnom vlasništvu, razvije veliki projekt izgradnje hidroelektrana Brodarevo na Limu. Ali neću ovdje postavljati pitanje kako je moguće da projekt, koji je uradilo neko javno poduzeće, u državi sukcesoru, dođe u posjed privatne kompanije sa dalekih Djevičanskih otoka. Želim da skrenem pažnju da se predmetno područje nalazi na samoj granici Srbije i Crne Gore. Obje države su potpisnice ESPOO Konvencije, međunarodnog dokumenta o procjeni utjecaja prekograničnih projekata na životnu sredinu. ESPOO Konvencija ih obavezuje da o projektima koji mogu imati prekogranični utjecaj obavještavaju susjede, i osiguraju sudjelovanje javnosti. Republika Srbija nije obavijestila Crnu Goru o izradi spomenute Studije, nije uključila državne organe niti građane Crne Gore u javnu raspravu, niti omogućila uvid u spornu Studiju. Sve dok organizacije civilnog društva sa sjevera Crne Gore nisu izvršile pritisak na svoju Vladu i zatražile da im se omogući uvid u Studiju. To se desilo tek u januaru 2013, više od 4 mjeseca nakon što je Studija stavljena na javni uvid. ESPOO konvencija obavezuje državu da susjednu zemlju u postupak uključi u ranoj fazi, a ta faza je određivanje obima i sadržaja studije. U Izvještaju o ocjeni Studija o procjeni utjecaja projekata izgradnje hidroelektrana Brodarevo 1 i 2 na životnu sredinu, koji je izradila državna komisija u Crnoj Gori, u aprilu 2013, iznosi se zaključak da studija utjecaja hidroelektrane Brodarevo 1 nije obrađivala prekogranični utjecaj na Republiku Crnu Goru, niti da je pokazala da hidroelektrana Brodarevo 1 nema utjecaja na teritoriju Crne Gore. Blagočastivi investitor, u propagandnom tekstu u NIN-u, tvrdi da utjecaja na Crnu Goru nema. Možda je čovjek, iako je investitor, čitao Studiju koju je svojim novcima platio. Da zaključim, iako je državna komisija susjedne države ukazala da je neophodno doraditi Studiju, u skladu sa brojnim primedbama koje su tamo iznijete, Ministar, potpisnica Rješenja, ovaj Izvještaj uopće ne uzima u obzir, prilikom davanja suglasnosti na dokument koji očigledno sadrži proceduralne i materijalne nedostatke.

SPORNO RJEŠENJE
Rješenje br 353-02-01205/2012-02, kojim je REV d.o.o. dobio suglasnost na Studiju o procjeni utjecaja, nadnaravno je zanimljiv dokument. Budući da sam do sada umorio i upornog, a ne samo radoznalog čitatelja, skrenuti ću pažnju na još jedan detalj, koji govori u prilog ozbiljnosti i posvećenosti državnog službenika koji je izradio ovo Rješenje. Naime, autor Rješenja tvrdi da su tijekom postupka prikupljena mišljenja i prijedlozi javnosti, i da su sva ta mišljenja poslana u avgustu 2013????? Postaje jasnije zašto je došlo do zabune oko vremenskih rokova vezanih za zakazivanje rasprave. Meni je jasno, u zemlji kojoj se žuri u zajednicu europskih naroda državni službenici sat tjeraju unaprijed. Sada ćete reći da sam zlonamjeran, zar ne. A onaj tko je ovo Rješenje napisao i potpisao je dobronamjeran?

Utjehu ne pruža činjenica da je spomenuto Rješenje kasnije dopunjeno ispravkama, jer je sadržalo niz materijalnih grešaka. Ova činjenica trebalo bi još više da nas zabrine. Ne samo što državni službenici pokazuju sklonost da zakone ne provode, što je osnovni posao izvršne grane vlasti, već su i toliko nesavjesni da ni jedno rješenje ne mogu da izrade na propisan način. Šta li će se desiti kada započne proces izdavanja dozvola za 317 mini-hidroelektrane koje su predviđene planom Ministarstva energetike? Za svaki objekt po dva rješenja, pa onda zaključak kojim se ispravlja rješenje. Jasno je da postojeći kapaciteti državne uprave neće biti dovoljni da iznesu ovaj ozbiljan i odgovoran posao. Šteta koja je ovim postupkom učinjena mogla bi da bude ispravljena samo poništavanjem ovog akta, ili od strane njegovog potpisnika, što bi moglo da spase ugled Ministarstva, ili u upravnom sporu kojim bi nezakonito postupanje državnih službenika bilo dokazano.

Autor rješenja br 353-02-01205/2012-02, kojim je REV d.o.o. dobio suglasnost na Studiju o procjeni utjecaja, tvrdi da su u toku postupka prikupljena mišljenja i prijedlozi javnosti, i da su sva ta mišljenja poslana u avgustu 2013. Ovaj tekst je napisan na osnovu dokumenata koji su nastali u procesu izrade Studije o procjeni utjecaja hidroelektrana Brodarevo 1 i 2, činjenica koje su javno dostupne i svjedočanstava učesnika u samim javnim raspravama. Da, i na osnovu teksta iz NIN-a „Hidroelektrane Brodarevo na korak do izgradnje“, koji je toliko zabavno štivo da i dalje nepokolebljivo verujem da se njegova autorka zapravo obraćala čitaocima koji imaju rijedak smisao za humor. U protivnom, ova cijenjena medijska kuća je sebi nanijela ogromnu štetu. Da li je, nakon svega što je ovdje iznjeto, potreban zaključak. Mislim da jest. I iskreno verujem da se ovakvo nepočinstvo neće ponoviti. Bar zbog toga što građani to neće ddozvoliti.

Dok nas filozofiji Radomira Konstantinovića budu podučavali stanovnici Bulevara Ratka Mladića jedino što možemo da očekujemo je potop. Opisani proces logičan je rezultat politike koja se zasniva na opsjednutošću vlastitom veličinom, nesposobnošću da se sasluša drugi i opsesivnom nastojanju donosioca odluka da potisnu agresivnost svojih prosječnosti. Svaki pokušaj da osrednjosti ukažete na grešku završava se bahatim izljevom administrativnog i verbalnog nasilja. Porozna granica koja nas odvaja od ogoljenog nasilja nad onima koji drugačije misle, a koju ocrtava tanani sloj lažnog europejstva, uskoro će biti pregažena. Potop je ovdje odavno nastupio. To što smo naučili da dišemo na škrge neće nas sačuvati. Dozvolite mi da završim krajnje patetično. Na kraju, patetika je toliko omiljena među vlasnicima nepostojećeg datuma za bolju budućnost. Budite hrabri, ako se jednog dana budete vozili novim i modernim magistralnim putem ka Crnoj Gori, pošto sadašnji namjeravaju da potope, kada ugledate muljevitu baruštinu i zapuštene bedeme na Limu, recite svojoj djeci: „ništa nisam uradio da ovo spriječim“. Bar vi koji ste svjesni da ovo nepočinstvo moramo da spriječimo. Stid pred budućim generacijama ostaje jedina konstanta održivog razvoja u Republici Srbiji, zemlji izvan vremena.
www.kontrapress.com

Pročitano 69 puta

Energetski Projekti

hrastovic energetski projekti banner

Energetski Video

hrastovic energetski video banner

Energetski Članci

hrastovic energetski clanci banner

Random video

Udruga SOLAR

Udruga SOLAR  je nastala 2011. godine kao potreba organiziranja civilnog društva u smjeru korištenja i primjene obnovljivih izvora energije, primjene alternativnih izvora energije te povećanja energijske učinkovitosti na razini korisnika i lokalne zajednice.

Opširnije

O nama

Hrastović Inženjering d.o.o. od 2004. se razvija u specijaliziranu tvrtku za projektiranje i primjenu obnovljivih izvora energije. Osnova projektnog managementa održivog razvitka društva je povećanje energijske djelotvornosti klasičnih instalacija i zgrada te projektiranje novih hibridnih energijskih sustava sunčane arhitekture.

Cijeli živi svijet pokreće i održava u postojanju stalni dotok Sunčeve energije, a primjenom transformacijskih tehnologija Sunce bi moglo zadovoljiti ukupne energetske potrebe društva.

Kontakt info

HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o.

Dario Hrastović, dipl.ing.stroj.

Kralja Tomislava 82
31417 Piškorevci
Hrvatska

E-mail:dario.hrastovic@gmail.com
Fax: 031-815-006
Mobitel:099-221-6503
© HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o. - design & hosting by Medialive