Izvorišta vode i vlasništvo nad vodno-komunalnom infrastrukturom ne smiju biti na prodaju i moraju ostati u vlasništvu države i jedinica lokalne samouprave jer je to jedini način da budućim naraštajima ostavimo ono što smo mi naslijedili, a svojoj zemlji omogućimo siguran razvoj, naglasio je.
Predsjednik Ivo Josipović kazao je to u početku 5. hrvatske konferencije o vodama na kojoj će do 21. svibnja sudjelovati oko 300 domaćih i inozemnih znanstvenika i stručnjaka.
Na konferenciji pod nazivom "Hrvatske vode pred izazovom klimatskih promjena" raspravljat će se o stanju voda u vezi s novim uvjetima izazvanim klimatskim promjenama, a najavljeni su i prijedlozi rješenja o vodoopskrbi, zaštiti od poplava, natapanju te postizanju ekološkog stanja voda po europskim normama.
Josipović je kazao da voda jest strateški resurs 21. stoljeća, da slana voda tvori 70 a slatka voda samo tri posto zemljine površine te da je vjerojatno i to razlog što neki govore da će "sutra litra vode biti skuplja od litre nafte".
Gotovo četvrtina svjetskog stanovništva ne raspolaže s dovoljno pitke vode, a u Ujedinjenim narodima smatraju da će sljedećih 50 godina nekoliko milijarda ljudi biti suočeno s nedostatkom pitke vode. Stoga nije teško pretpostaviti da će se ubrzano smanjenje svjetskih zaliha pitke vode postaviti kao glavno ekološko, gospodarsko, ali i sigurnosno pitanje 21. stoljeća, rekao je Josipović, dodavši kako "mnogi smatraju da će se uskoro umjesto za naftu ratovi voditi za vodu".
Hrvatska je jedna od vodom najbogatijih zemalja u Europi i po ukupnim obnovljivim izvorima vode po stanovniku treća je u Europi i peta po količinama kvalitetne pitke vode, podsjetio je predsjednik Josipović, naglasivši da nam prioritet mora biti pitka voda u svakom kućanstvu, da treba izraditi i obnoviti sustav zaštite i smanjiti štete od poplava te povećati sa sadašnjih 50 posto broj kućanstava priključenih na javnu odvodnju.
Glavni direktor Hrvatskih voda Jadranko Husarić naveo je da Hrvatske vode i njezini projekti uživaju velik međunarodni ugled, da se na osnovi njihovih projekata povlače znatan novac iz fondova EU-a te da ta tvrtka priprema projekte vrijedne milijardu eura.Skup je nastavljen predavanjima o vodnom gospodarstvu, zaštiti od poplava, utjecaju klimatskih promjena i drugom.
www.nacional.hr
Po istraživanjima UNESCO-a iz 2003., Hrvatska je po dostupnosti vode i bogatstvu izvora na vrlo visokome - petome mjestu u Europi i na 42. u svijetu.
Husarić je istaknuo kako po strategiji razvoja vodnoga gospodarstva do 2038. godine treba uložiti više od 50 milijarda kuna u vodno gospodarstvo. "Glede odvodnje, zaostajemo za vodoopskrbom, pa je oko 44 posto stanovništva u Hrvatskoj priključeno na kanalizaciju, a samo 23 posto te otpadne vode se pročišćuje", rekao je Husarić, dodajući da su nam zato u odvodnji za izgradnju kanalizacijske mreže i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda do 2023. potrebna najveća ulaganja - 23 milijarde kuna.
U Hrvatskoj je oko 80 posto stanovništva priključeno na sustav javne vodoopskrbe, a da bismo do 2023. dosegnuli 95-postotnu priključenost, potrebno je uložiti oko 13 milijarda kuna. Husarić je rekao da su gubitci u vodoopskrbnom sustavu veliki, u prosjeku 45 posto, pa su i tu potrebna velika ulaganja. Dodao je da u daljnji razvoj sustava obrane od poplava do 2038. treba uložiti oko deset milijarda kuna.
Rekao je da su u vodoopskrbi i odvodnji Hrvatske vode i mjerodavno ministarstvo počeli zapažene projekte financirane vlastitim novcem i sufinancirane novcem iz pretpristupnih fondova i kreditima međunarodnih banaka. Posebice je istaknuo da Hrvatska kao kandidatkinja za članstvo EU-a ima pristup programu IPA u kojem je oko 47,7 milijuna eura nepovratnog novca EU-a za vodne infrastrukturne projekte.
"Danom pristupa EU-u Hrvatska će steći pravo pristupa sredstvima iz kohezijskih i strukturnih fondova. Po prijedlogu financijskog paketa za Hrvatsku, nepovratna sredstva za vodno gospodarstvo za 2012. i 2013. iznose oko 330 milijuna eura", rekao je Husarić.
Naglasio je da su procijenjena ulaganja u svih 39 projekata, za koje je osiguran novac za izradu projektne dokumentacije, oko 1,1 milijardu eura, a za pripremu projekata do razine spremnosti za postupak prijavljivanja EU-u osigurano je oko 30 milijuna eura.
Državni tajnik u Ministarstvu regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva Zdravko Krmek poručio je da je briga o vodi naša zajednička zadaća te da "nitko ne može doći u posjed vodnih resursa naših voda, a tako će biti i dalje". Svjetski dan voda ove se godine obilježava pod sloganom "Voda za gradove: odgovor na urbani izazov".
www.nacional.hr
