Guessing, Austrija 100% OIE
    Nedjelja, 26 Lipanj 2011 14:48

    Guessing, Austrija 100% OIE

    Hrvatska treba slijediti primjer austrijskoga grada Güssinga, koji je od nerazvijenog područja postao prepoznatljiv po proizvodnji i prodaji energije iz lokalnih obnovljivih izvora. Svjetski poznati model Güssing pokazuje kako lokalno raspoloživi obnovljivi izvori energije mogu pridonositi razvoju i manje razvijenih područja. Grad Güssing sa 3800 stanovnika i pripadni okrug sa 26.500 stanovnika nalaze se na jugu austrijske pokrajine Burgenland (Gradišće) uz mađarsku granicu. Do pada "željezne zavjese" krajem osamdesetih to je bilo jedno od najslabije razvijenih austrijskih područja, bez industrije, usitnjenih seoskih gospodarstava, s velikom nezaposlenosti i emigracijom. U devedesetim razvoj Güssinga se usmjerava na iskorištavanje lokalnih resursa obnovljive energije – biomase iz šumarstva i poljoprivrede te solarne energije. Usvojena je strategija decentralizirane lokalne proizvodnje energije iz postojećih obnovljivih resursa regije kao i cilj da regija postane neovisna o fosilnim gorivima.

    Nova radna mjesta
    Umjesto da se novac iz regije odlijeva za uvoz fosilnih goriva i električne energije, regija proizvodi energiju za grijanje, električne potrebe i motorna goriva iz lokalnih obnovljivih izvora (šumarstvo, poljoprivreda i sunce). U nepuna dva desetljeća razvoja model Güssing ostvario je impresivne rezultate, preobrazivši nerazvijeni kraj u Europski centar za obnovljive energije, EEE Güssing, koji sufinancira Europska unija. Kotar Güssing ima danas dvadesetak energana na šumsku i poljoprivrednu biomasu te na solarnu energiju, koje pokrivaju oko pola energetskih potreba iz obnovljivih izvora, ostvarujući prihode od prodaje energije u iznosu od osamnaest milijuna eura godišnje. EEE Güssing u suradnji s Tehničkim sveučilištem Beč razvija naprednu tehnologiju rasplinjavanja biomase za proizvodnju električne i toplinske energije te biogoriva druge generacije. U okviru EEE djeluje i Tehnološki centar Güssing koji izrađuje programe i projekte energetske opskrbe na temelju obnovljivih izvora energije za lokalne zajednice u Austriji i inozemstvu. U Güssingu je otvoreno pedesetak novih poduzeća s više od 1100 radnih mjesta, a prihod od prodaje energije iznosi 13 milijuna eura godišnje. Sustav gradskoga daljinskoga grijanja ima četiri energane na šumsku biomasu (drvna sječka) i dvije solarne energane koje opskrbljuju ogrjevnom toplinom sva kućanstva i sve javne zgrade te više od pola industrijskih i komercijalnih zgrada. Sustav se razvija od 1996., a potrošači plaćaju 7000 eura za priključak. Biomasa za pogon energane prikuplja se u promjeru od 30 do 40 kilometara od grada po cijeni 75 do 80 eura za tonu, relativno stabilnoj tijekom enormnog rasta i oscilacija cijena nafte i plina u proteklom desetljeću. Güssing ima i tvornicu solarnih fotonaponskih modula, a otvorena je i solarna škola. Selo Strem blizu granice s Mađarskom ima bioplinsku energanu koja iz 30 tona dnevnoga poljoprivrednog otpada i brzorastućih biljki sa 250 hektara zemljišta proizvodi električnu (0,5 MW) i toplinsku (0,6 MW) energiju za potrebe stanovnika Strema i prodaju u električnu mrežu po povoljnim cijenama (0,145 eura za kWh). Investicija je iznosila 2,25 milijuna eura.

    Daljinsko grijanje sela
    Sirovine za rad elektrane dobavljaju se s okolnih poljoprivrednih površina, prethodno djelomično zapuštenih. Ostaci procesa iz energane vraćaju se kao vrijedno gnojivo na te površine. Također selo Urbersdorf, zapadno od Güssinga, sa svega 250 stanovnika raspolaže sustavom daljinskoga grijanja svojih pedesetak zgrada koji je izgrađen uz ulaganje od oko milijun eura. Potrebnu toplinsku energiju isporučuje energana snage oko 800 kW, koja troši biomasu kao osnovno gorivo i loživo ulje kao rezervno gorivo. Na krovu skladišta biomase instalirano je 350 četvornih metara fotonaponskih solarnih modula za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora. Hrvatska danas uvozi većinu potrebnih energenata u obliku neobnovljivih fosilnih goriva (nafta, ugljen, prirodni plin), a istodobno izvozi većinu obnovljive šumske biomase u obliku drvne sječke, peleta i briketa. Takvo dugoročno neodrživo stanje ima negativne efekte na vanjskotrgovinski platni deficit i inodug, domaće zapošljavanje, energetsku neovisnost, te zaštitu klime i okoliša.

    Kreće li gradnja bioenergana?
    Stoga je u Hrvatskoj prisutno niz inicijativa kako bi se to neodrživo stanje počelo mijenjati u smjeru zamjene uvoznih neobnovljivih energenata domaćim obnovljivim energentima, između ostalog i na temelju modela Güssing. Primjerice, energetski koncept Našica "100% energije iz regije za regiju" (40.000 stanovnika) prema modelu Güssing na temelju ugovora o suradnji EEE – Našice kao inicijative Hrvatske udruge za biomasu, sekcije Hrvatskoga šumarskog društva. Još neki gradovi zanimaju se za takav model. Grupacija Biotoplifikacija, nedavno osnovani klaster proizvođača i konzultanata radi gradnje 40-ak standardiziranih bioenergana na drvnu biomasu električne snage 1 MW i toplinske snage 4 MW, nudi gradnju bioenergana i pripadnih toplinskih mreža po principu "ključ u ruke". Prva takva bioenergana planira se u Glini, a u pripremi su projekti za Petrinju, Lepoglavu i Požegu. Obnovljivi izvori energije, poduzeće u okviru Hrvatske elektroprivrede, sklopili su sporazum s Hrvatskim šumama o dugoročnoj isporuci 400.000 tona godišnje šumske biomase za dvije bioenergane – prva je u Velikoj Gorici električne snage 20 MW i toplinske snage 35 MW, a druga u Osječko-baranjskoj županiji. Austrijski RES Invest Holding iz Beča i RES Bioenergija Jasenovac počeli su graditi bioenerganu Jasenovac električne snage 7,2 MW i toplinske snage oko 13 MW, koja će godišnje trošiti oko 60.000 tona drvne sječke iz okolnih hrvatskih šumarija. Austrijski RES ulaže 29 milijuna eura, a puštanje u pogon planirano je 2012. godine. Planira se još nekoliko sličnih bioenergana. Tvornica Đuro Đaković Elektromont iz Slavonskog Broda nudi kogeneracijsko postrojenje na biomasu ĐĐ-Eniteh-500, električne snage 0,4 MW i toplinske snage oko 1,35 MW.Model Güssing u austrijskom Gradišću uspješan je primjer inteligentnoga korištenja obnovljivih izvora energije za lokalni i regionalni razvoj manje razvijenih područja. Takav model je primjenjiv i u Hrvatskoj jer uz višestruke koristi za slabije razvijene lokalne zajednice ima i šire društvene koristi u obliku popravljanja vanjskotrgovinske bilance, povećanja energetske neovisnosti te zaštite klime i okoliša.
    www.poslovni.hr


    Entschuldigung, können Sie mir den Weg nach Güssing/Schönau zeigen?
    Oprostite, možete li mi pokazati put prema Güssingu/Schönauu? Vjerojatno bih nekoliko puta morao upitati put za ta dva mjesta da me Đurđa, kako ekipa HTV-a zove navigaciju, nije dovela do ta dva mjesta. Pa dobro redom, gdje je taj Güssing? 263 kilometara od Zagreba, 8 kilometara od austrijsko-mađarske granice. Mjesto s nešto manje od 4 tisuće stanovnika, koje gradišćanski Hrvati zovu Novigrad, nekad bez industrije 50 godina, s najmanjim prihodom po glavi stanovnika u Austriji, uz željeznu zavjesu, kotar iz kojeg je početkom 90.-tih 70 posto ljudi radilo cijeli tjedan u Gracu ili Beču. U redu, jedan je od grofova Draškovića izmolio od austrijskog cara da 30 tisuća Hrvata žive sjeverno od Drave ali zašto u Güssing sad dolazi 20 tisuća turista godišnje? Ne, nije to samo zbog zamka iz 12. stoljeća na probušenom vulkanu već prije svega zato jer je to jedno od područja s najvećom proizvodnjom energije za vlastite potrebe u Europi s pokrivenošću 71 posto svojih potreba. „Ništa toga ne bi bilo bez ulaska u Europsku uniju i bez političara koji ne samo da imaju volju za uvođenje obnovljivih izvora energije, već nešto i čine", objašnjava mi član Uprave Europskog centra za obnovljive izvore energije u Güssingu Franz Jandrisits ili Franjo Jadrišić.

    Kako s dvije strane osvajati energetsku autonomiju?
    Prije dvadesetak godina većina kućanstava se grijalo na lož ulje ili ugljen i nije postojala ni toplovodna mreža ni plinovod. Svježe izabrani gradonačelnik Peter Vadasz i inženjer Reinhard Koch zapitali su se 1992., tijekom planiranja izgradnje sustava odvodnje i pročistača otpadnih voda: Kako da iskoristimo domaće izvore energije na način da novac, koji inače trošimo za fosilna goriva, ostane u našoj regiji? Ubrzo je 1993. naručena studija o budućoj energetskoj opskrbi regije a godinu kasnije općina ulazi u vlasništvo tvrtke Toplovod Güssing (gle negdje zaista živi i preživljava ta egzotična životinja zvana javno-privatno partnerstvo!). Prva toplana na drvo opskrbljivala je 27 kućanstava. Paralelno s time je počela sustavna i postupna obnova javnih zgrada kako bi se smanjila potrošnja energije (smanjili su potrošnju napola). U isto vrijeme sve lokalne šumovlasnike okupilo se u interesno udruženje. Njih se ohrabrilo na gradnju pilot projekata elektrana-toplana na šumsku biomasu za koju je općina jamčila. Poznajete li nekog hrvatskog općinara/lokalnog političara koji bi to učinio? Pitanje je, koji ima uopće nešto u blagajni da to učini...doduše nedavno je gradonačelnik Koprivnice rekao kako želi energetski neovisni grad.

    „Svi se ti projekti kod nas odvijaju po principu zadruge", objašnjava Jandrišić; "recimo u mojem rodnom Pinkovcu/Güttenbachu, gdje živi 1000 stanovnika, 250 suvlasnika je skupilo 2 milijuna eura, uzelo milijun eura kredita i dobilo 2 milijuna EU poticaja i sada imamo toplanu na biomasu na koju je priključeno 80 posto kućanstava u tom mjestu." U pinkovačkoj energetskoj zadruzi imaju sljedeću poslovnu politiku: moraju biti s cijenom energije uvijek 30 posto ispod cijene grijanja na lož ulje kako bi uvijek bili atraktivni potrošačima. Unatoč nižoj cijeni zadruga svojim suvlasnicima donosi godišnju dobit od 5 posto.

    Otkad sam bio u Güssingu pitam se u kojoj hrvatskoj sredini bih mogao naći 250 ljudi jedinstvenih da uđu u sličan projekt ili možda ne postoji javna osoba koja bi ih u to uvjerila?

    Neutažen apetit velikih riba
    Naravno bilo je pokušaja velikih opskrbljivača energijom da kupe takve projekte ali sve je postavljeno tako da nitko ne može imati veći vlasnički udio od drugih u takvim energetskim objektima. „Energija je prvorazredno političko pitanje jer mi sami sebi određujemo cijenu energije", objašnjava nekadašnji i sadašnji gradonačelnik Vadazs,"bitno je da imamo sirovinu na našemu području, da su ljudi koji prodaju sirovinu ujedno i suvlasnici elektrana i svi investitori koji dođu dobivaju besplatno zemljište i priključke." Tako su došle u Güssingu dvije tvornice parketa, a u tom i energetskom sektoru otvoreno je 50 novih tvrtki, 27 decentraliziranih energetskih pogona, 1100 novih radnih mjesta (27 tisuća ljudi živi u kotaru) s 9 milijuna eura prihoda. Istovremeno prihod od općinskog poreza porastao je tri puta. Uz takve podatke nije teško povjerovati cilju – 2020. Güssing bez ovisnosti o fosilnim gorivima.

    Idemo dalje...
    Naravno nije sve stalo samo na spaljivanju 44 tisuće tona drva. U tijeku je proučavanje gasifikacije drva u kojem se uz toplinu i struju (visokotemperaturne gorive ćelije) proizvodi i sintetički plin te benzin i dizel (učinkovitost postrojenja 82-85 posto – iz jedne tone vlažnog drva proizvede se 420 kWh topline i 182 kubika bioplina što odgovara otprilike 180 litara lož ulja). Ustanovljena je tvrtka Biogas Nord koja će izgraditi lokalni plinovod za sintetički plin te plinske postaje za automobile. „Vozim se 100 kilometara za 5 eura", hvali se inženjer Siegfried Legath koji održava elektranu-toplanu na šumsku biomasu i bioplinaru u mjestu Strem pored Güssinga,"a jednog dana svoje ću vozilo puniti na našim plinskim postajama koje će opskrbljivati bioplinara kojom upravljam i u koju ulazi ne samo kukuruz već može proizvoditi bioplin i na travu." I zaista ima mnogo nepokošenih livada u ovom kraju jer nitko više ne drži stoku pa se često ovdje hvale kako je bioplinara u Stremu jedina preostala krava. Krava koju se hrani jedanput dnevno 45-minutnim utovarom silaže u automatski spremnik. U cijeloj toj gradišćanskoj priči emisije su smanjene s 37 na 22 tisuća tona ugljičnog dioksida.

    Güssing/Schönau
    I tu dolazimo do potrošača željnih zelene energije i veze s mjestom Schönau u Scwarzwaldu, udaljenom 23 kilometara od Freiburga prema švicarskoj granici. Tamo od 1998. i liberalizacije tržišta energijom radi tvrtka Elektrane Schönau koja svojim korisnicima prodaje samo onu struju koja je proizvedena iz obnovljivih izvora energije. I ovu tvrtku posjeduju građani kojima su se možda smijali kad su prije 13 godina počeli skupljati diljem Njemačke 8 milijuna eura za otkup lokalne mreže. Danas ih svi uzimaju za ozbiljno jer su s 1.700 porasli na 115.000 korisnika njihovih usluga. Usto s dodatnim centom po kilowatu njihovi su korisnici omogućili potporu za ostvarenje 1.800 projekata obnovljivih izvora energije diljem Njemačke. Jedan od njih je fotonaponski uređaj na crkvi a iz prodane struje je isfinancirano ekološko grijanje u crkvi, nove orgulje i niz humanitarnih akcija. Zbog takvih primjera i zelene poslovne politike usluge Elektrane Schönau preporuča 14 nevladinih organizacija a u toj tvrtki dobro paze da energetski objekt iz kojeg dolazi zelena struja za njihove korisnike nije povezan s bilo kojom tvrtkom koja posjeduje nuklearke ili elektrane na fosilna goriva.

    Kapiraš razbu?
    Jesu li ove priče nama nedohvatljive? Ne, Hrvatska može krenuti prema Güssingu i Schönauu koji imaju osunčanost kao na našim najmanje osunčanim mjestima. Prije nego krenemo neka nam Franjo zabije još jedan putokaz (koji mi zvuči poput parafraze 11. teze o Feuerbachu) da stignemo i bez Đurđe: „Ne bih htio nikoga uvrijediti, no neki hrvatski političari s kojima sam pričao, uključujući one u Saboru, očekuju da mi nešto učinimo umjesto njih, da se sve kopira, a stvar je u tome da se kapira, vi možete ovo postići i kraće od nas ali nije stvar u tome da se sve brzo isplati, stvar je u tome da se počne djelovati."
    www.obnovljivi.com
    Pročitano 3482 puta

    Energetski Projekti

    hrastovic energetski projekti banner

    Energetski Video

    hrastovic energetski video banner

    Random video

    Udruga SOLAR

    Udruga SOLAR  je nastala 2011. godine kao potreba organiziranja civilnog društva u smjeru korištenja i primjene obnovljivih izvora energije, primjene alternativnih izvora energije te povećanja energijske učinkovitosti na razini korisnika i lokalne zajednice.

    Opširnije

    O nama

    Hrastović Inženjering d.o.o. od 2004. se razvija u specijaliziranu tvrtku za projektiranje i primjenu obnovljivih izvora energije. Osnova projektnog managementa održivog razvitka društva je povećanje energijske djelotvornosti klasičnih instalacija i zgrada te projektiranje novih hibridnih energijskih sustava sunčane arhitekture.

    Cijeli živi svijet pokreće i održava u postojanju stalni dotok Sunčeve energije, a primjenom transformacijskih tehnologija Sunce bi moglo zadovoljiti ukupne energetske potrebe društva.

    Kontakt info

    HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o.

    Dario Hrastović, dipl.ing.stroj.

    Kralja Tomislava 82
    31417 Piškorevci
    Hrvatska

    E-mail:dario.hrastovic@gmail.com
    Fax: 031-815-006
    Mobitel:099-221-6503
    © HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o. - design & hosting by Medialive