Roiof 1 dummy

img 099 221 6503
img Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
img Đakovo, Petra Svačića 37.a

Projektiranje i primjena sustava obnovljivih izvora energije

Green Lighthouse

d1
Green Lighthouse prva je poslovna zgrada u Danskoj koja ne onečišćuje okoliš te koja je posve zdrava za okoliš i njene korisnike, profesore i studente danskog sveučilišta Budućnost je ovdje. Ta mi je rečenica neprestano strujila glavom prilikom obilaska Green Lighthousea, eksperimentalne poslovne zgrade 

Zgrada koja ima nultu emisiju CO2 te koja je posve ekološka i samoodrživa. Green Lighthouse je simulacija kuća kakve će - zbog tehnološkog napretka, zahtjeva za samoodrživošću, energetskom neovisnošću i ekološkim propisima koji godinama postaju sve stroži - postati standardne 2050. godine. No, možda ovakvi projekti i mnogo prije postanu realni i možda će se kuće koje ne emitiraju CO2 pod obavezno graditi i puno prije... No, jedno je sigurno: Green Lighthouse pokazuje put kojim će se kretati zgradarstvo u budućnosti.

Empirijski dokazi 
Vođeni tom idejom, koja počiva na samoodrživosti i korištenju alternativnih načina energije te nulte emisije CO2, u Kopenhagenu je pokrenut projekt Green Lighthouse. Dansko sveučilište, sveučilišna agencija za nekretnine i poglavarstvo Kopenhagena u suradnji s tvrtkama Velfac i Velux sagradili su prvu poslovnu zgradu u Danskoj koja ne emitira ugljični dioksid te koja ne zagađuje okoliš, a prošli tjedan, tek nekoliko dana nakon njezina otvorenja, Jutarnji list ekskluzivno je posjetio tu kuću - čudo suvremene tehnologije. Zgrada, koju je osmislio arhitektonski ured Christensen & Co Architects, oblikovanjem ne odudara mnogo od novih zgrada kakve se grade po Kopenhagenu. Ona nije futuristički oblikovana zgrada, a iako su u nju ugrađene brojne nove tehnologije i izvedeni eksperimenti, nije joj ni bio cilj pokazati kako će izgledati kućabudućnosti. Ona je zgrada u kojoj se ugodno živi te koja je zdrava za okoliš i njezine korisnike. - Prije dvije godine razgovarali smo s Danskim sveučilištem koje je imalo potrebu sagraditi novi servisni centar za studente. Mi smo s druge strane željeli sagraditi zgradu na kojoj ćemo primijeniti mnoge nove tehnologije i eksperimente te koja će ugostiti konferenciju UN-a o klimatskim promjenama koja će se u prosincu 2009. održati u Kopenhagenu. Dansko sveučilište, a posebno Fakultet znanosti, također je htjelo ugostiti UN-ovu konferenciju i tako je počela zajednička suradnja na ovom projektu - ispričala nam je arhitektica Lone Feifer, glavna projekt menadžerica u Veluxu, koja nas je provela kroz tu kuću u koju bi se za tjedan trebali useliti prvi korisnici, brojni profesori, fakultetsko osoblje i studenti koji će ondje dolaziti na konzultacije. Dakle, glavna ideja bila je napraviti ekološku zgradu koja ne emitira CO2, u kojoj će se raditi, svakodnevno boraviti, kroz koju će prolaziti mnogi ljudi, koja će ujedno biti showroom za sve zainteresirane o “zelenim zgradama” te koja će u konačnici empirički dokazati svoje prednosti za okoliš, uštedu energije i na zdravlje ljudi. 

Mozak zgrade 
Upravo iz tog razloga vrlo važan dio zgrade je kompjutorska regulacija svih procesa u zgradi. Taj mozak zgrade trenutačno se još usklađuje, a zahvaljujući displeju koji se nalazi u kući, u svakom trenutku moći će se vidjeti, izmjeriti i usporediti koliko solarni i fotonaponski paneli na krovu zgrade proizvode energije, koliko energije proizvede toplinska pumpa, koliko se dodatne energije troši iz biomase. Općenito, koliko se energije troši za grijanje, hlađenje, ventilaciju, rasvjetu, sve elektoničke uređaje, kolika je emisija C02 u svakom trenu, koliko vremenski uvjeti i godišnja doba te broj osoba u prostorijama utječu na promjenu u proizvodnji i potrošnji energije te još mnogo procesa koji se događaju korištenjem zgrade. - Danci su pragmatični ljudi i, kada je riječ o zgradama, sve se okreće oko novca. Svima je najvažnije koliko nešto košta i zato ljudi ne vole eksperimentirati sa svojim novcem. Upravo zbog toga mi smo eksperimentirali umjesto njih i, sukladno dobivenim rezultatima, vjerujemo da će se investitori lakše odlučiti za gradnju “zelenih zgrada”, što je i nama u Danskoj, kao i vama u Hrvatskoj, prilična novost - kaže Lone Feifer. 

Žurba poskupjela gradnju 
Kada govorimo o novcu, valja spomenuti troškove gradnje: cijena zgrade od 1000 četvornih metara je 5 milijuna eura. Da, mnogo, čak pet tisuća eura po kvadratu. No, ako se prisjetimo da je Grad Zagreb za ZET-ovu kućicu na okretištu Črnomerec platio 5700 eura po četvornome metru a kućica je malo bolja “baraka”, ispada da bi Zagreb i za ovakve projekte imao novca. - Prvi razlog zašto je kuća izuzetno skupa je taj što se gradilo nevjerojatno brzo te što su rokovi bili na granicama mogućeg. Od ideje do realizacije prošlo je godinu dana, a da se, na primjer, radilo godinu dana dulje, stvar bi bila drastično jeftinija. Uvijek kada ste u žurbi, to morate više platiti, a uz to ova kuća je investicija koja se radi samo jednom te u kojoj smo htjeli isprobati mnogo inovacija koje se u Danskoj, a i u svijetu, koriste prvi put. Zbog toga je bilo jako puno izmjena i promjena projekta jer su mnogi dolazili sa svojim eksperimentima i zbog toga je i projekt mnogo koštao - rekla je Feifer. Osim s grijanjem, hlađenjem, proizvodnjom energije i dnevnom svjetlošću, eksperimentiralo se i s fasadom koja je od kompozitnog stakla i poliestera te koja je 100 puta lakša od standardne fasade, na pod se ugradila reciklirajućaekološka guma, eksperimentiralo se i s akustikom i sustavima za “denfanje” zvuka... Puno toga potrebnog i nepotrebnog ugrađeno je u ovu kuću, rekla je Feifer, ali ono što još valja znati o gradnji u Danskoj je da je cijena gradnje kod njih sama po sebi mnogo skuplja nego u nas. 

Sličnosti Danske i Hrvatske 
Usporedbe radi, kvadrat gradnje u Danskoj stoji u prosjeku 1500 eura, dok je u Hrvatskoj cijena roh baua fdvostruko jeftinija. No, ipak cijene kvadrata stanova i kuća u Danskoj i Hrvatskoj puno su sličnije nego cijene gradnje. Razgovarajući o razlikama između Hrvatske i Danske, dolazimo do podatka da te dvije zemlje imaju dosta dodirnih točaka. Danska vlada ne podupire “zelene zgrade” i ne daje subvencije za ugradnju bilo kakvih samoobnovljivih izvora, a ista stvar je i u svim skandinavskim zemljama. Mi se jako ljutimo zbog toga i nadamo se da će nas EU sa svojim direktivama prisiliti da djelujemo ekološki i samoodrživo i zato se veselimo što je Unija donijela direktivu prema kojoj će od 2017. sve nove zgrade koje se budu gradile morati biti CO2 neutralne, poput ove naše - kaže Feifer.

www.jutarnji.hr

d1
d2
d3
d4
d5 

Bottom1 prazan NE DIRAJ

Popularni članci

Novi projekti